EU donio novi režim kvota i carina za čelik radi zaštite od globalnog viška količina
Marx.ba Vijeće Evropske unije (EU) i Evropski parlament postigli su okvirni sporazum o mjerama vezanim za umanjivanje negativnih učinaka na EU globalnog viška količina na tržištu čelika. Ta nova regulativa cilja zaštititi evropsku industriju čelika od prevelike globalne proizvodnje i preusmjeravanja u trgovini čelikom. Pritom se vodilo računa da mjere budu u skladu s međunarodnim obvezama EU i dovoljno fleksibilne za kompanije. Mjere će zamijeniti trenutan režim koji ističe 30. juna. Nova pravila unose značajno smanjenje uvoznih kvota i veće carine za količine koje prelaze te kvote. “Evropska industrija čelika je strateški sektor koji se tiče naše sigurnosti i zelene tranzicije. Ovaj nam dogovor pruža snažnije i učinkovitije instrumente za suočavanje s globalnim viškom kapaciteta i osigurava fer tržišno natjecanje te dugoročnu otpornost evropskim proizvođačima čelika i lancima vrijednosti”, ustvrdio je ministar energetike, trgovine i industrije Kipra Michael Damianos, zemlje predsjedava EU. Novi režim smanjuje ukupan nivo uvoznih kvota za otprilike 47 posto u odnosu na one iz 2024. godine koja je iznosila 18,3 miliona tona čelika godišnje. Istodobno se carina na uvoz iznad kvote podiže na 50 posto. “Te su mjere osmišljene da obeshrabre pretjerani uvoz, ali i zadrže kontrolirani tržišni pristup tradicionalnim dobavljačima”, navode iz Bruxellesa. Dogovor predviđa da se u prvoj godini primjene neiskorištene uvozne kvote mogu prenijeti iz jednog kvartala u drugi za sve vrste proizvoda kako bi se omogućila fleksibilnost kompanijama i poduprli dobavni lanci. Od druge godine primjene Evropska komisija treba odrediti hoće li takav prijenos biti dopušten za pojedine vrste proizvoda prema specifičnim kriterijima. Kako bi se izbjeglo izbjegavanje kvota i povećala transparentnost dobavnih lanaca regulativa uvodi odredbu prema kojoj će se identificirati u kojoj je zemlji čelik izvorno proizveden u tekućem obliku i onda pretvoren u svoju prvu čvrstu formu. To će biti jedan od faktora za dodjelu kvota trećim zemljama. Nova pravila zadržavaju opseg obuhvaćenih proizvoda iz postojećeg okvira zaštitnih mjera, no u roku od šest mjeseci od stupanja novog režima na snagu Evropska komisija će procijeniti treba li dodati nove proizvode od čelika. Druga revizija bit će obavljena nakon 12 mjeseci, a nakon toga svake dvije godine. U odluci o novim mjerama se ističe i namjera daljnje diverzifikacije uvoza čelika te postupno ukidanje uvoza ruskih čeličnih proizvoda. Sada zemlje članice i Ebropski parlament trebaju i formalno usvojiti novi okvir za čelik da bi on onda stupio na snagu 1. jula ove godine. Čelik je ključan materijal u evropskoj ekonomiji što uključuje sektore kao što su odbrana te proces zelene tranzicije. Industrija čelika u EU je treća najveća na svijetu i zapošljava oko 300.000 ljudi. Povećanje viška količina na globalnom tržištu će, prema procjenama, narasti na 721 milion tona do kraja iduće godine što je pet puta više od godišnje potrošnje čelika u EU. Taj višak u kombinaciji s trgovinskim ograničenjima u trećim zemljama dovodi do toga da tržište EU postaje glavno odredište viška čelika čime se povećava uvoz, smanjuje iskorištenost domaćih kapaciteta, povećavaju troškovi u proizvodnji te umanjuje dugoročna sposobnost ulaganja u dekarbonizaciju. Evropska je industrija čelika od 2007. izgubila gotovo 100 hiljada radnih mjesta i oko 65 miliona tona proizvodnih kapaciteta.
Selimović razgovarala sa zvaničnicima MMF-a i Svjetske banke o razvojnim projektima
Marx.ba Delegacija Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), predvođena guvernerkom dr. Jasminom Selimović, susrela se s nizom visokih zvaničnika Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u okviru Proljetnih sastanaka koji se održavaju u Washingtonu.Razmijenjena su mišljenja o aktuelnim makroekonomskim kretanjima, jačanju finansijske i monetarne stabilnosti, te unapređenju saradnje Bosne i Hercegovine sa ove dvije međunarodne finansijske institucije. Na sastancima sa predstavnicima MMF-a, delegacija CBBiH razgovarala je sa Bo Lijem, zamjenikom generalne direktorice. Guvernerka Selimović iznijela je svoje viđenje budućih ekonomskih kretanja u kontekstu sve izraženijih geopolitičkih uticaja na globalnu ekonomiju, dok se Li fokusirao na inicijativu za osnivanje SEETAC centra u Rimu, te je zatražio aktivan doprinos Bosne i Hercegovine. Zvaničnici MMF-a Bo Li, kao i Alfred Kammer, direktor za Evropu, te izvršni direktor Jeroen Clicq, istakli su da bi jedan takav centar zemljama zapadnog Balkana omogućio pristup tehničkoj pomoći, obukama i savjetodavnoj podršci, te bi pridonio značajnom jačanju kapaciteta institucija u oblasti monetarne politike, finansijske stabilnosti i nadzora. O nastavku podrške razvojnim projektima i ekonomskim reformama u Bosni i Hercegovini, delegacija CBBiH razgovarala je i sa predstavnicima Svjetske banke, izvršnim direktorom Eugenom Rhuggenaathom i Antonellom Bassani, potpredsjednicom za Evropu i centralnu Aziju. Guvernerka Selimović informisala ih je o aktivnostima na jačanju kapaciteta i modernizaciji finansijskog sektora u Bosni i Hercegovini s ciljem pristupanja SEPA-i. Selimović je istakla važnost savjetodavnog projekta RAS kao i drugoj podršci koju Svjetska banka pruža našoj zemlji u tom procesu. Narednih dana delegacija CBBiH održat će niz bilateralnih sastanaka sa predstavnicima centralnih banaka, učestvovati na sastancima o finansijskoj edukaciji, digitalnim prevarama i drugim bitnim temama. Delegaciju CBBiH čine guvernerka Jasmina Selimović, viceguverner Emir Kurtić, te članovi Upravnog vijeća Centralne banke Mirza Kršo i Darko Tomaš, saopćeno je iz Centralne banke BiH.
Više od 5 miliona KM direktnih benefita za startape u FBiH: Cilj povezivanje s međunarodnim investitorima
Marx.ba Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na prijedlog Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, na posljednjoj sjednici prihvatila Informaciju o provedenim aktivnostima po projektu “Razvoj start-up ekosistema” u 2025. godini. Govoreći o značaju projekta, zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović istakao je da je ovim potvrđeno opredjeljenje Vlade da nastavi s podrškom inovativnim biznisima koji su izuzetno značajan faktor ekonomskog razvoja. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta je u okviru Programa poticaja za 2025. godinu realizovalo projekt “Razvoj start-up ekosistema” s ciljem uspostave standardiziranog akceleratorskog programa koji start-upima u ranoj fazi omogućava pristup mentorima, edukaciji i investicijama. Iz Ministarstva podsjećaju da je Vlada Federacije BiH donijela odluku o izboru korisnika sredstava, te je za realizaciju projekta izabran konzorcij Techstars Sarajevo, koji čine 38X Ventures Sarajevo, Zendev Mostar i Fondacija 787 Sarajevo, dok je krajnji korisnik sredstava kompanija Techstars LLC iz Sjedinjenih Američkih Država, jedan od vodećih svjetskih predakceleratorskih programa. Ministar Mijatović dodao je i da je cilj projekta povezivanje domaće start-up zajednice s vodećim međunarodnim investitorima i mentorima, kao i priprema kompanija za ulazak u globalne akceleratorske programe. Naglasio je da se, na osnovu realizovanih aktivnosti i ostvarenih rezultata, može zaključiti da program Techstars Sarajevo predstavlja jedan od ključnih pokretača razvoja start-up ekosistema u Federaciji BiH. Mijatović pojašnjava da svaki start-up u okviru programa dobija pristup beneficijama u vrijednosti većoj od 100.000 KM kroz vodeće tehnološke platforme poput Google-a, Amazon-a, HubSpot-a, Notion-a i drugih, čime se značajno smanjuju operativni troškovi i povećava pristup ključnim alatima za rast. – Dodatno, kroz proširenje kapaciteta programa, broj ugovorenih mjesta povećan je sa 40 na 50 osnivačkih pozicija u okviru “Founder Catalyst” programa. Time je ukupna tržišna vrijednost direktnih benefita za start-upe povećana i procijenjena na više od pet miliona KM, što predstavlja značajno povećanje vrijednosti i investicijske podrške dostupne lokalnim osnivačima, naveo je ministar Mijatović, prenosi e-kapija. U Informaciji Ministarstva istaknuto je da je kroz program realizovan niz aktivnosti, uključujući predakceleratorski program za start-upe, edukativne radionice, međunarodne prezentacije i događaje koji su omogućili direktno povezivanje domaćih timova sa globalnom mrežom investitora i partnera. Također, jedan od značajnih indikatora uspjeha je i podatak iz globalnog izvještaja StartupBlink za 2025. godinu, prema kojem je Bosna i Hercegovina, zahvaljujući upravo ovim aktivnostima, napredovala za pet mjesta na svjetskoj rang-listi, što je doprinijelo jačanju međunarodne vidljivosti zemlje. – Ovaj rast od 27,8 posto direktna je posljedica jačanja institucionalne podrške i dolaska Techstarsa. Ponosni smo što je Federacija BiH prva u jugoistočnoj Evropi uspjela dovesti ovakvog globalnog lidera. Vlada Federacije BiH i Ministarstvo ostvarili su značajan uspjeh dovodeći jednog od vodećih svjetskih aktera u razvoju start-up zajednice u Bosnu i Hercegovinu i zato ova inicijativa predstavlja važan korak ka jačanju domaće inovacijske i poduzetničke scene, istakao je ministar Mijatović. Dodao je da upravo jasna struktura programa i direktan pristup globalnoj mreži investitora, mentora i znanja predstavljaju ključnu prednost za dalji razvoj start-up ekosistema u Federaciji BiH. Vlada Federacije BiH, također, je zadužila Federalno ministarstvo da nastavi s implementacijom ovog programa i redovnim izvještavanjem o njegovoj realizaciji, s ciljem daljeg razvoja start-up zajednice u zemlji, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Mladi ulažu drukčije: Između TikTok savjeta, robo-savjetnika i AI agenata
Marx.ba Ako ste nekada za ulaganje trebali brokera, bankara ili barem ozbiljan Excel, danas vam je dovoljan samo mobitel. Nova generacija investitora ne ulazi na tržište kroz tradicionalne kanale, nego kroz aplikacije, algoritme i kratke video-klipove. U tom svijetu, finansijski savjet više ne dolazi nužno od stručnjaka, nego od feeda. Prva velika promjena nalazi se u samom izvoru informacija. Platforme poput TikTok postale su centralno mjesto gdje mladi traže investicijske ideje. Kratki videi obećavaju brzu zaradu, jednostavne strategije i “hakove” za finansijsku slobodu.Istraživanja pak pokazuju da gotovo polovica investitora s manje od pet godina iskustva priznaje da je donijela lošu odluku oslanjajući se upravo na sadržaj s društvenih mreža. Trećina njih kaže da im je to primarni izvor znanja. S druge strane, iskusniji investitori, oni s više od deset godina na tržištu, društvene mreže koriste znatno rjeđe. Njihov fokus nije brz profit, nego očuvanje kapitala. Tu se jasno vidi generacijski jaz: mladi žele učiti i eksperimentirati, stariji žele preživjeti tržište. Problem međutim nije samo u neiskustvu. Istraživanja poput onog Swiss Finance Institute pokazuju da većina tzv. finfluencera zapravo daje savjete koji vode do gubitaka. Paradoksalno, upravo su takvi profili najpopularniji. Logika je jednostavna – sadržaj koji obećava brzu zaradu bolje prolazi od onog koji govori o dugoročnom, dosadnom rastu. Druga krajnost – potpuna automatizacija ulaganja Robo-savjetnici, digitalne platforme koje koriste algoritme za upravljanje portfeljem, postali su ulazna tačka za mnoge početnike. Umjesto da biraju pojedinačne dionice, korisnici odgovaraju na nekoliko pitanja o toleranciji rizika, a aplikacija slaže diverzificirani portfelj, prati ga i automatski prilagođava. Takav pristup uklanja emocije iz ulaganja – nema panike kad tržište padne, nema impulsivnih odluka zbog viralnog videa. U teoriji, to je upravo ono što većini početnika nedostaje: disciplina. Ali prava promjena tek dolazi. Dok je generativna umjetna inteligencija naučila ljude da “razgovaraju” s računarima, nova faza, tzv. agentski AI, ide korak dalje. Umjesto da samo odgovori na pitanje, AI dobiva cilj: upravljati portfeljem, optimizirati ulaganja, pratiti tržište i donositi odluke. Drugim riječima, od alata postaje virtualni zaposlenik. Kompanije već eksperimentiraju s takvim sistemima, a predviđa se da će do kraja 2026. oko 40% njih biti integrirano u poslovne aplikacije. Tržište takvih rješenja već vrijedi milijarde dolara i ubrzano raste. U kontekstu ulaganja, to znači da će sljedeća generacija investitora možda preskočiti i robo-savjetnike i prepustiti novac potpuno autonomnim AI agentima. Razumiju li mladi u šta ulaze Podaci FINRA pokazuju da finansijska pismenost među mlađima raste – sve više njih razumije osnovne pojmove poput inflacije. No istovremeno raste i samopouzdanje. Više od polovice početnika očekuje da će njihov portfelj rasti već u idućoj godini, što često nije realno. Drugim riječima: znanje raste, ali očekivanja rastu još brže a u toj istoj kombinaciji stvara se plodno tlo za greške. Mladi ulagači danas imaju više informacija nego ikad prije, ali i više “šuma”. Između TikTok savjeta, AI alata i investicijskih aplikacija, granica između edukacije i dezinformacije postaje sve tanja. To ne znači da je nova generacija u krivu. Naprotiv. Demokratija ulaganja, a.k.a. činjenica da danas možete krenuti s 50 eura, bez posrednika i bez dubokog finansijskog znanja, jedna je od najvećih promjena u modernim finansijama. Ali ta dostupnost dolazi s cijenom jer tržište ne nagrađuje najbrže, nego najdiscipliniranije. Disciplina se doduše ne uči u 30-sekundnom videu te je stoga možda najbolji savjet za novu generaciju investitora da slijede vlastitu radoznalost, ali samo ako dolazi u paru sa skepsom. U svijetu u kojem svako može biti finansijski guru, pravo pitanje više nije gdje pronaći savjet, nego kako prepoznati onaj koji vas neće koštati novca.
Otvoren Međunarodni sajam privrede u Mostaru: Čak 900 izlagača
Marx.ba U Mostaru je u utorak svečano otvoren 27. Međunarodni sajam privrede na kojem će se do 18. aprila predstaviti oko 900 izlagača iz 27 zemlja. Sajam će, kao i prethodnih godina, biti organiziran kroz više tematskih cjelina koje obuhvataju industriju, energetiku, građevinarstvo, poljoprivredu i prehrambenu industriju, turizam, uslužni sektor, te nove tehnologije. Direktorica Mostarskog sajma Dalfina Bošnjak kazala je kako je Mostarski sajam mjesto susreta ideja, ljudi i prilika koje oblikuju gospodarsku budućnost naše zemlje i regije. “U narednim sajamskim danima očekuje nas bogat program, od predstavljanja izlagača brojnih zemlja svijeta do tematskih konferencija, stručnih skupova, okruglih stolova i susreta koji otvaraju prostor za nove polovne suradnje, inovacije i investicije”, rekla je Bošnjak, dodavši da Mostarski sajam već decenijama potvrđuje svoju ulogu jednog od ključnih pokretača privrednog razvoja. Kazala je i da sajam nije samo mjesto razmjene dobara i usluga već platforma za povezivanje, jačanje povjerenja i stvaranje novih vrijednosti. Upravo ovdje, kako kaže, nastaju ideje koje prerastaju u konkretne projekte i uspješne priče. “Živimo u vremenu izazova, ali upravno nas ovakvi događaji podsjećaju na snagu zajedništva, saradnje i poduzetničkog duha. Privreda se ne gradi samo brojkama, ono se radi ljudima, vizijom i hrabrošću da se ide naprijed – poručila je Bošnjak. U sklopu sajma održat će se i niz stručnih skupova i panela posvećenih aktualnim privrednim temama, uključujući konferenciju “Izazovi javnih poštanskih operatora u e-commerce okruženju – prilagđavanje ili transformacija”, zatim stručni skup Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine o upravljanju incidentima povezanim s hranom, kao i rasprave o zakonodavnom okviru i sigurnosti hrane. Važan segment sajma čine i međunarodni poslovni susreti – International B2B Meetings at Mostar Fair 2026, koji omogućuju izravno povezivanje poduzetnika i stvaranje novih poslovnih saradnji. Među značajnijim događajima također se ističe Mostarski forum upravljanja otpadom 2026, 15. Kongres žena poduzetnica pod nazivom “Snaga povezanosti: žene poduzetnice u vremenu globalnih izazova”, kao i Business forum “Ekonomska stabilnost i partnerstvo BiH – Crna Gora”. Ured predsjednice Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), u sklopu sajma organizira okrugli stol “Javne politike i nauka kao pokretač razvitka poduzetništva i lokalnih zajednica” koji će okupiti predstavnike akademske zajednice, javne uprave, privrednoga sektora i lokalnih zajednica u strukturiranom dijalogu o konkretnim mehanizmima transfera tehnologije i znanja prema poduzetništvu i lokalnomu razvitku. Uz navedeno, na sajmu će se naći i bogat zabavni program, gastro-radionice uključujući bezglutensku, sudjelovanje nutricionista i profesionalnih kuhara, modne i plesne revije, sportski program za posjetioce, te tradicionalne manifestacije poput ocjenjivanja vina i dodjele nagrada vinarima i najuspješnijim izlagačima. Mostarski sajam je, po broju izlagača i posjetitelja, najuspješnija sajamska izložba u Bosni i Hercegovini.
Tržišta više ne vjeruju u “bear market”: Kako je Wall Street naučio ignorirati rat, naftu i visoke kamate
Marx.ba Da su nam prije deset ili petnaest godina rekli da će Bliski istok ponovno gorjeti, da će nafta preskakati 100 dolara, da će Fed držati kamate visoko, a da će američko tržište dionica i dalje djelovati gotovo uvredljivo mirno, to bi zvučalo kao loša šala. Danas je to novo normalno stanje. Brent je ovih dana opet skočio iznad 100 dolara nakon novog zaoštravanja oko Irana i Hormuškog tjesnaca, dok je Fed u martu zadržao kamatne stope nepromijenjenima, uz poruku da je neizvjesnost i dalje visoka, a inflacija i dalje iznad cilja. U nekom starijem tržišnom režimu to bi bila formula za ozbiljniji strah. Danas je, čini se, samo još jedan razlog za kratku nervozu koju kupci brzo “pojedu”, pišu Financije. Pravi paradoks ovog tržišta, ovdje tek počinje. Loše vijesti naprosto više ne funkcioniraju kao nekad. Svaka korekcija izgleda kratko, svako povlačenje djeluje kao privremena rasprodaja, a strategija “buy the dip” više nije tek investicijska fora s društvenih mreža nego gotovo osnovni refleks tržišta. Jedan od dokaza leži i u činjenici da su nedavno S&P 500 i Nasdaq nanizali sedam uzastopnih dobitnih dana čak i dok je nafta rasla, upravo iz razloga što su ulagači ponovno zaključili da će svaki stres, dok god ne preraste u potpuni haos, biti prilika za kupovinu. Kako objašnjava analitičar i ekonomist Velimir Šonje, cijene su prije svega refleksija očekivanih zarada, pa dok nema jasne naznake recesije neće biti niti klasičnog medvjeđeg tržišta. Inače, čitava situacija ne tiče se samo psihologije, iako je psihologija važna. Američko tržište posljednjih je petnaestak godina odgojeno u svijetu u kojem duboki padovi traju kraće, a svaki ozbiljniji šok na kraju provocira istu reakciju: likvidnost, intervenciju, “spašavanje sistema”. Pandemija 2020. bila je konačni dokaz te promjene. Globalna ekonomija doslovno je stala, lanci opskrbe su pucali, ljudi su sjedili kod kuće, a tržište je nakon početnog šoka relativno brzo pronašlo dno i nastavilo prema novim rekordima. Tko je to gledao iz klasične perspektive recesije, morao je zaključiti da se pravila više ne primjenjuju na isti način. Tu dolazimo do neugodnog, ali važnog zaključka: tržišta danas ne funkcioniraju samo na očekivanju zarada kompanija, nego i na vjeri da će sistem učiniti sve da spriječi stvarni kolaps. Nakon 2008. Fed je prestao biti samo čuvar cijene novca i postao čuvar same strukture financijskog sustava. I upravo je to najveća promjena naše ere. Nekad je recesija bila brutalno čišćenje viškova: kompanije propadaju, nezaposlenost eksplodira, likvidnost nestaje, tržište se “ispuhuje” kroz bol. Danas se recesija sve više tretira kao kvar koji se smije ublažiti prije nego postane smrtonosan. To ne znači da su rizici nestali. Dapače, znači da su samo promijenili oblik. Umjesto velikih, deflatornih slomova kakvih se investitori i dalje instinktivno boje, dobili smo svijet kronične inflacije, skupljeg novca i stalnog manevriranja centralnih banaka između gašenja požara i hlađenja pregrijanog sistema. Fedove minute iz marta jasno pokazuju tu novu stvarnost: gotovo svi učesnici podržali su zadržavanje postojećeg raspona kamatnih stopa, uz ocjenu da je sukob na Bliskom istoku dodatni izvor neizvjesnosti. Drugim riječima, regulator više ne upravlja ekonomijom iz komotne pozicije, nego iz pozicije stalne odbrane. Zato je i iluzorno pitati zašto tržište “ne pada kako bi trebalo”. Ono ne pada jer više ne vjeruje u isti tip završetka. Ulagači su naučili da ozbiljan sistemski stres više ne vodi automatski do dugotrajne depresije cijena imovine. Vodi do panike, zatim do reakcije vlasti, a onda najčešće do oporavka. To ne vrijedi uvijek i svugdje, ali dovoljno često da bi promijenilo ponašanje tržišta. Klasični medvjeđi investitor danas se ne bori samo protiv procjena i makro podataka, nego i protiv cijelog postkriznog režima koji je tržište naučio da je svako dublje spuštanje prije reset nego kraj. U toj novoj logici inflacija postaje gotovo cijena opstanka. Ako je sistem odlučio da više neće dopuštati kaskadne slomove kakve smo gledali 1929. ili 2008., onda neko mora platiti račun. Taj račun ne dolazi nužno kroz masovnu nezaposlenost i bankrote, nego kroz sporije, upornije nagrizanje vrijednosti novca. Reuters je proteklih dana više puta upozoravao da rat u Iranu i skok energenata nose rizik tvrdokornije inflacije i viših kamatnih stopa nego što tržište očekuje. To je druga strana iste medalje: možda više nemamo česte duboke slomove tržišta, ali zato imamo kronično skuplji novac i stalni inflacijski pritisak. Upravo zato ovaj mir na tržištu ne treba brkati sa zdravljem istog. Stabilnost indeksa ne znači da je sistem zdraviji nego prije. Samo znači da je postao ovisniji o intervencijama, očekivanjima i implicitnoj zaštitnoj mreži. Problem je što takav sistem s vremenom stvara svoje nuspojave: “zombi” kompanije koje opstaju zahvaljujući jeftinom ili dostupnom novcu, sve veću razliku između cijena imovine i realne ekonomije, te osjećaj gotovo institucionalne nepogrešivosti kod investitora. Kad tržište dovoljno dugo vjeruje da dno zapravo ne postoji, počinje se ponašati kao da rizik više nije ozbiljna kategorija nego samo kratkotrajna nelagoda. I tu leži i možda najveća opasnost – ne u tome što tržišta odbijaju pasti, nego u tome što sve više sudionika vjeruje da više ni ne mogu ozbiljno pasti. To je psihološki trenutak koji je uvijek opasan jer samopouzdanje koje postane dogma prestaje biti zaštita i postaje slabost. Što duže tržište ignorira rat, naftu, kamate i geopolitičke lomove, to više raste uvjerenje da će svaki budući problem također biti riješen istim receptom. A upravo takva vjera najčešće završava time da tržište zaboravi ne kako pasti, nego zašto bi se uopće trebalo bojati. Možda je zato najtačnije reći da Wall Street danas ne ignorira stvarnost zato što je ona bezazlena, nego zato što vjeruje da je postao veći od nje. A historija baš nikada nije bila nježna prema tržištima koja povjeruju u vlastitu nepobjedivost.
Vlasnik Lidla ima velike planove s mobilnom telefonijom
Marx.ba Schwarz grupa, vlasnik trgovačkih lanaca Lidl i Kaufland, potpisala je ugovor o akviziciji otprilike 10 posto udjela u pružatelju mobilnih komunikacija 1Global, koji ima telekomunikacijske licence i partnerstva u dvanaest zemalja. Ulaganje je namijenjeno značajnom proširenju Lidlovih mobilnih usluga, izvještavaju njemačke novine Handelsblatt. Kompanije nisu otkrile kupovnu cijenu niti druge detalje, ali Handelsblattovi izvori iz industrije rekli su da je 1Global procijenio vrijednost posla na oko 800 miliona dolara. U Njemačkoj Lidl od 2015. ima vlastitog mobilnog operatera, Lidl Connect, kojeg koristi oko dva miliona ljudi. Svoje usluge nudi u saradnji s Vodafoneom, jer nema vlastitu infrastrukturu. Lidl Connect stoga posluje kao mobilni virtuelni mrežni operater (MVNO). Također sarađuje sa Saltom u Švicarskoj i Dreijem u Austriji. Uz pomoć kompanije 1Global, koja ima sjedište u Nizozemskoj, Lidlovi paketi mobilne telefonije moći će se proširiti izvan Njemačke, Austrije i Švicarske. Trgovac je za Financial Times rekao da bi na kraju mogli biti dostupni u do 30 zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države, Francusku i Španijuu. Trgovac nije želio otkriti na koja će se tržišta prvo usredotočiti. Lidl će ove godine početi nuditi mobilne usluge u nekoliko zemalja, a one će biti dostupne putem njegove aplikacije Lidl Plus, koja prema Financial Timesu ima više od 100 miliona korisnika.
Porezna uprava FBiH: U prva tri mjeseca ove godine uplaćeno više od 2,15 milijardi KM javnih prihoda
Marx.ba Porezna uprava Federacije BiH saopćila je podatke o uplaćenim javnim prihodima i stanju privrednih aktivnosti za prvi kvartal 2026. godine u FBiH. Uplaćeno ukupno 2.159.940.276 KM javnih prihoda. Kako je objavljeno, broj zaposlenih na dan 31.3.2026. iznosio 541.829. U navedenom periodu registrovano 135.308 aktivnih poslovnih subjekata i instalirano 110.660 fiskalnih uređaja. Evidentiran promet u martu od 6.366.790.049,89 KM, objavljeno je.
Poznato za koliko su porasle cijene nekretnina u EU
Marx.ba Cijene nekretnina u Evropskoj uniji porasle su za 5,5 posto u posljenjem kvartalu prošle godine. – Kretanja cijena krajem 2025. bila su oblikovana poboljšanjem uvjeta finansiranja, što je dovelo do povratka potražnje, izjavio je Michael Polzler, izvršni direktor jedne kompanije za nekretnine. Dodao je da su se kupci zainteresirali i jer su se stabilizirale kamatne stope. Cijene su najviše porasle u Mađarskoj, koja je osjetila povećanje od 21,2 posto, prema podacima Eurostata. U europodručju su Portugal i Hrvatska također zabilježili značajan rast od 18,9% odnosno 16,1%. Španija slijedi s rastom od 12,9%. Polzler je rekao da je najjači rast cijena u Portugalu, Hrvatskoj i Španiji koncentriran u ključnim urbanim i obalnim područjima gdje je potražnja najveća. Istakao je da je, primjerice, rast cijena u Portugalu potaknut ograničenom ponudom, posebno u Lisabonu, Portu i okolnim područjima, ali i ciljanim mjerama državne potpore. Pritom je istakao da su gradovi poput Valencije i Madrida nadmašili nacionalne prosjeke u Španiji, potaknuti domaćom i međunarodnom potražnjom. Pritom su kontinuirana strana ulaganja i trajna privlačnost tih tržišta dodatno su ojačali rast cijena. Euronews je izdvojio i ostale zemlje s rastom cijena nekretnina iznad deset posto. Tu spadaju Slovačka (12,8%), Bugarska (12,6%), Latvija (11%), Litvanija (10,8%) i Češka (10,4%). Manji je rast zabilježen u Danskoj (7,6%), Irskoj (7%), Rumuniji (6,7%), Nizozemskoj (6,2%), Malti (6,1%), Cipru (6%), Sloveniji (5,8%) i Norveškoj (5,7%) također je bio iznad prosjeka EU, ali s manjom razlikom.
Izvoz iz BiH bilježi rast: Ekonomija BiH pokazuje otpornost uprkos krizi
Marx.ba U prvom kvartalu tekuće godine BiH je ostvarila ukupan obim razmjene od gotovo 12 milijardi maraka i veća je za 1,5 posto ili 180 miliona maraka u odnosu na isti period prošle godine. Uvoz je uvećan za jedan posto, ali je istovremeno rastao izvoz i to za 2,5 procenta. Ovaj rast, uprkos svim domaćim i problemima u svijetu,daje nadu da će negativna kretanja izvoza s početka godine biti amortizovana, te da će pozitivno uticati na nivo ekonomske aktivnosti u BiH. Nakon veoma loših pokazatelja za prva dva mjeseca ove godine, u martu je ipak došlo do konsolidacije domaće privrede i zbirno posmatrano,rasta izvoza.To je doprinijelo da smo u prvom kvartalu ove, imali 30 miliona maraka manji vanjskotrgovinski deficit, u odnosu na isti period lani, prenosi BHRT. Kako je objavljeno, u prvom kvartalu ove godine uvoz je iznosio 7,6 milijardi KM i veći je za jedan posto, to jest za 74 miliona KM. Vrijednost izvoza iznosila je 4,26 milijardi što je više za 2,5 procenta ili 103 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom je 56 procenata. Evropska Unija i dalje je naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner. Najveću razmjenu imamo sa Hrvatskom. Od ostalih država, koje nisu članice EU, izdvaja se Srbija. Od zemalja iz kojih najviše uvozimo i u koje najviše izvozimo suficit, i to skroman, ostvarujemo samo sa Njemačkom i Austrijom. Uprkos složenoj geopolitičkoj situaciji u svijetu, sukobima koji su poremetili globalne lance snabdjevanja, enormnom poskupljenju energenata, ohrabrujući podaci o uvozu i izvozu za prvi kvartal ukazuju, smatraju ekonomisti, da su naša privredna društva fleksibilna i uspjevaju poslovati, i ne samo poslovati nego i bilježiti dobre rezultate, u gotovo nemogućim uslovima. Nažalost, uglavnom zahvaljujući svojoj snalažljivosti i entuzijazmu, a ne podršci države.