Globalni turizam ostvario rast u prošloj godini
Marx.ba Usprkos globalnim rizicima, nesigurnostima i previranjima potražnja za turističkim uslugama na globalnom tržištu je u uzlaznoj putanji i to se odražava na brojne destinacije širomm svijeta. U prošloj godini Evropa je učvrstila poziciju lidera u turizmu, ali snažan rast se osjeti u Africi i brojnim azijskim odredištima. Svjetska turistička organizacija procjenjuje da su ukupni izvozni prihodi od turizma došli na rekordnih 2,2 triliona dolara. U Evropi po rastu broja dolazaka posebno se ističu nordijske zemlje, odnosno Island s 29 posto, Finska sa 17 posto te Norveška s 13 posto. Među vodećih 20 zemalja u svijetu prema godišnjem rastu broja dolazaka ima niz egzotičnih odredišta, a na vrhu je Butan s brojkom od čak 30 posto. Prema projekcijama Svjetske turističke organizacije u 2026. godini očekuje se rast međunarodnog turizma između 3 i 4 posto na godišnjem nivou. Projekcije su rađene uz pretpostavku da globalni ekonomski uvjeti ostanu povoljni, cijene turističkih usluga nastave padati te da geopolitički sukobi ne eskaliraju.
Podravka u prošloj godini ostvarila rekordnu dobit
Marx.ba Grupa Podravka u 2025. ostvarila poslovne prihode od 1,04 milijarde eura, uz normaliziranu EBITDA-u od 167,7 miliona eura i normaliziranu neto dobit od 74,6 miliona eura, čime je zabilježena rekordna profitabilnost Grupe, izvijestili su iz te kompanije. Poslovni prihodi niži su 0,2 posto nego godinu ranije, dok je normalizirana EBITDA za 3,5 posto veća, a normalizirana neto dobit za 0,5 posto veća, pokazuje konsolidirani finansijski izvještaj. Grupa Podravka je u 2025. proširila svoje poslovanje u potpuno novu industriju, poljoprivredu te započela poslovati kroz tri ključna stupa – Prehranu (Podravka), Farmaceutiku (Belupo) i Poljoprivredu (Podravka Agri), navode u svom saopćenju. Gledajući rezultate po segmentima, prihodi od prodaje u Prehrani porasli su za 7,6 miliona eura u odnosu na 2024. godinu. Farmaceutika je ostvarila rast prodaje od 5,8 miliona eura, pri čemu se posebno ističe rast internacionalnih tržišta te rast na tržištima jugoistočne Evrope. Novostečeni segment Poljoprivrede zabilježio je pad prihoda od prodaje od 11 miliona eura u odnosu na rezultate koje je segment imao u posljednjoj godini kada nije bio dio Grupe Podravka. Riječ je o rezultatu koji je najviše bio pod utjecajem pada berzanskih cijena tovljenika i nižih isporučenih količina, uvjetovanih ograničenjima povezanim s afričkom svinjskom kugom. Također, neki segmenti poslovanja nisu preuzeti u akviziciji, a njihova realizacija zabilježena je u usporednom periodu. No, unatoč tome, segment Poljoprivrede ostvario je višu normaliziranu neto dobit zahvaljujući provedenom restrukturiranju i novom modelu rada, navode.
IDDEEA elektronski potpis od sada važi i u Poreznoj upravi FBiH
Marx.ba U prostorijama Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH) u Banjoj Luci potpisan je Sporazum o integraciji i korištenju sistema za udaljeno digitalno potpisivanje između IDDEEA BiH i Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. Sporazumom se uređuje saradnja na integraciji informacionog sistema Porezne uprave Federacije BiH sa sistemom Agencije za udaljeno potpisivanje kvalifikovanim elektronskim potpisom i uslugama autentifikacije korisnika. Ovom integracijom bit će omogućeno poreznim obveznicima da elektronski potpisuju akte, podneske i druge dokumente unutar informacionog sistema Porezne uprave Federacije BiH, koristeći kvalifikovani elektronski potpis izdat od strane IDDEEA BiH. 20+godinasa vama PočetnaVijestiBiH Foto IDDEEA-in elektronski potpis od sada važi i u Poreznoj upravi FBiH Autor: Biznis.ba26. 02. 2026. U prostorijama Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH) u Banjoj Luci danas je potpisan Sporazum o integraciji i korištenju sistema za udaljeno digitalno potpisivanje između IDDEEA BiH i Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. Sporazumom se uređuje saradnja na integraciji informacionog sistema Porezne uprave Federacije BiH sa sistemom Agencije za udaljeno potpisivanje kvalifikovanim elektronskim potpisom i uslugama autentifikacije korisnika. Ovom integracijom bit će omogućeno poreznim obveznicima da elektronski potpisuju akte, podneske i druge dokumente unutar informacionog sistema Porezne uprave Federacije BiH, koristeći kvalifikovani elektronski potpis izdat od strane IDDEEA BiH. Implementacija ovog sporazuma predstavlja značajan korak u daljoj digitalizaciji javnih usluga i jačanju pravno validne elektronske komunikacije između građana, privrede i institucija. Integracijom sistema osigurava se viši nivo sigurnosti, pouzdanosti i efikasnosti u elektronskom poslovanju, uz punu pravnu valjanost kvalifikovanog elektronskog potpisa. Tačan datum početka korištenja navedenih funkcionalnosti bit će definisan nakon završetka tehničke integracije i testne faze, o čemu će Porezna uprava Federacije BiH blagovremeno informisati javnost. Poseban značaj ovog sporazuma građani će osjetiti u trenutku uvođenja obavezne elektronske prijave poreskih obrazaca za fizička lica, kada će korisnici kvalifikovanog elektronskog potpisa izdatog od IDDEEA BiH moći jednostavno i sigurno pristupati sistemima Porezne uprave Federacije BiH i elektronski potpisivati svoje poreske prijave i druge dokumente. Ovim sporazumom potvrđuje se strateško opredjeljenje institucija Bosne i Hercegovine za ubrzanu digitalnu transformaciju javne uprave, razvoj interoperabilnih sistema i unapređenje elektronskih usluga dostupnih građanima i privredi, saopćila je IDDEEA.
Končar postigao rekordne rezultate: Preko 220 miliona eura dobiti
Marx.ba Grupa Končar je u 2025. godini ostvarila neto dobit od 220,7 miliona eura što je rast za 56,3 miliona eura u odnosu na 2024., izvijestili su u četvrtak iz te kompanije. Kako su naveli, kompanija je upisala šestu uzastopnu poslovnu godinu s rekordnim finansijskim rezultatima i time još jednom potvrdila ulogu jednog od neizostavnih nositelja evropske elektroenergetne industrije. Prema nerevidiranim finansijskim izvještajima za 2025., konsolidirani prihodi od prodaje Grupe iznose 1,3 milijardi eura, što je za 265,3 miliona eura ili 25,2 posto više u odnosu na 2024. godinu. Pritom se ponovno ističe izvoz s dominantnim udjelom od 68 posto u ukupnim prihodima. Tačnije, prihodi od prodaje proizvoda i usluga na inozemnom tržištu vam Hrvatske ostvareni su u iznosu od 893,7 miliona eura, što je za 151,5 miliona eura ili 20,4 više u odnosu na 2024. godinu. Iz Končara ističu kako ključan temelj za daljnji rast i stabilnost poslovanja predstavlja stanje otvorenih obveza, backlog, od 2,7 milijardi eura.
Šta je pred bh. ekonomijom: Eurozona i geopolitičke tenzije u fokusu
Marx.ba Najizraženiji rizici u 2025. godini su oni koji dolaze iz međunarodnog okruženja, a isti će vjerovatno biti u fokusu i u narednim godinama, dominantno oblikujući makroekonomske trendove u BiH, navodi se u analizi Centralne banke BiH. U ovoj analizi stoji da je opšti nivo rizika po finansijsku stabilnost u prvoj polovini 2025. godine blago povećan u odnosu na 2024. godinu, ali se i dalje nalazi u okviru koji se definiše kao nizak do umjeren nivo rizika. – Smanjena je i očekivana stopa ekonomskog rasta za ovu godinu, dok je nivo inflacije revidiran naviše. U tim okolnostima, uspješnost i otpornost bh. bankarskog sistema i dalje se procjenjuje kao visoka. Ova godina unutar eurozone takođe je obilježena i smanjenom stopom EURIBOR-a, usporenom inflacijom, kao i jačim kursom evra u odnosu na dolar. Imajući u vidu da je tržište eurozone najveće izvozno tržište za BiH (preko 60% bh. izvoza se odnosi na tržište eurozone), prisutan je rizik gubitka konkurentnosti evropskih proizvođača i izvoznika zbog snažnog eura, a što može snažno pogoditi bh. ekonomiju kroz smanjenu potražnju za bh. proizvodima – piše u analizi Centralne banke BiH. Dalje stoji da ovakvoj ocjeni doprinosi i činjenica da učešće izvoza u bh. BDP-u tokom prve polovine 2025. godine ponovo bilježi trend rasta te samim tim čini bh. ekonomiju više osjetljivom na nepovoljne spoljnje uticaje. – Trend smanjenja EURIBOR-a te stabilne cijene na tržištu nafte su imali pozitivan efekt po bh. ekonomiju, te su rezultirali time da rast ukupnih rizika po finansijsku stabilnost koji dolaze iz međunarodnog okruženja bude ograničen. Tokom 2025. godine međunarodnim okruženjem su dominirale geopolitičke neizvjesnosti i povećani rizici. Ratni sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku kontinuirano održavaju globalnu nesigurnost na visokom nivou, dok su globalne tenzije u ovoj godini dodatno pojačane novim mjerama i carinskim politikama SAD. Posljedično, indeks globalne nesigurnosti (WUI) je na kraju drugog kvartala 2025. godine dosegao najvišu vrijednost otkako se podaci za ovaj indeks obrađuju i objavljuju, jasno oslikavajući trenutni nivo geopolitičke neizvjesnosti. U takvim uslovima ipak je ostvaren realni ekonomski rast BDP-a u prvom i drugom kvartalu 2025. godine od 0,6% i 0,1% respektivno. Održavanju rasta ekonomije eurozone u pozitivnoj teritoriji značajno je doprinijela i politika ECB-a, koja je smanjenjem kamatnih stopa osnažila ekonomiju povoljnim uslovima finansiranja u neizvjesnom makroekonomskom okruženju – objašnjava se u ovoj analizi.
Evropska komisija predlaže proširenje roaminga u EU i na BiH
Marx.ba Evropska komisija je predložila otvaranje pregovora sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom kako bi ih integrisala u režim EU „Roming kao kod kuće“, saopćeno je iz Komisije. Nakon što se sporazumi finaliziraju sa svakim od partnera i nakon što se u potpunosti usklade s pravilima EU o roamingu, ljudi koji putuju između EU i Zapadnog Balkana moći će upućivati pozive, slati tekstualne poruke i koristiti mobilne podatke bez dodatnih naknada za roaming. „Danas činimo značajan korak na putu partnera sa Zapadnog Balkana ka pridruživanju roaming porodici EU. To su dobre vijesti i za građane i za preduzeća”, izjavila je Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokratiju. Marta Kos, komesarka za proširenje, rekla je da su naknade za roaming su problem za ljude širom Zapadnog Balkana. “One utiču na radnike koji prelaze granice ili porodice koje jednostavno žele ostati u kontaktu. Iznenadni računi ili veće naknade prilikom putovanja su nešto što više ne poznajemo unutar EU. Danas smo predložili da se ovo proširi na Zapadni Balkan. To bi značilo lakše pozive i mobilne podatke koji funkcionišu po cijenama kod kuće”, naglasila je.
Nakon stupanja na snagu novih Trumpovih carina: Berze u Evropi u plusu, porasla cijena zlata
Marx.ba Evropski berzanski indeksi su danas u porastu nakon što su na snagu stupile američke globalne carine od 10 posto, što je niže od 15 posto koliko je najavljivao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump. Privremena globalna carina važi za uvoz iz gotovo svih zemalja svijeta i može da traje do 150 dana bez odobrenja Kongresa, prenosi Reuters. Trampova predsjednička administracija planira da je uveća na 15 posto, ali viša stopa još uvijek nije formalno uvedena, što je umirilo tržišta. Prema aktuelnim podacima, cijena sirove nafte je blago porasla na 65,823 dolara, a cijena nafte Brent na 70,487 dolara. Cijena zlata je porasla na 5.195,25 dolara za trojsku uncu, a cijena pšenice pala na 5,6637 dolara za bušel (27,216 kg). Vrijednost eura u odnosu na dolar na valutnoj berzi Forex iznosi 1,17929 dolara, što je za 0,17 posto više nego na početku trgovine.
Izmjene Zakona: Uskoro će se prepaid SIM kartica moći kupiti samo uz davanje ličnih podataka
Marx.ba Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici usvojilo Zakon o dopunama Zakona o komunikacijama, kojim se uvodi obaveza registracije korisnika mobilnih telekomunikacionih usluga s plaćanjem unaprijed (prepaid korisnici). Ovim izmjenama zatvara se pravna praznina koja je do sada omogućavala korištenje prepaid SIM kartica bez registracije korisnika, što je u praksi otežavalo ili onemogućavalo efikasno vođenje istraga. Naime, sigurnosne i pravosudne institucije se suočavaju s ozbiljnim ograničenjima u utvrđivanju identiteta osoba koje koriste telekomunikacione usluge za izvršenje kaznenih djela, budući da formalni pretplatnički odnos ne postoji, saopćeno je iz resornog ministarstva. Zakon predviđa i jasne rokove za primjenu. Regulatorna agencija za komunikacije BiH je dužna u roku od šest mjeseci donijeti podzakonski akt kojim će se detaljno urediti procedura registracije, dok operateri imaju rok od 18 mjeseci da registriraju sve postojeće prepaid korisnike. Tek po isteku tog roka operater je dužan obustaviti pružanje usluge korisniku koji nije registriran. Usvajanjem ovih dopuna Bosna i Hercegovina odgovara na konkretne sigurnosne izazove i jača kapacitete institucija za efikasnije provođenje istraga, uz očuvanje prava na privatnost, saopćeno je iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.
Amazon prvi put iznad Walmarta
Marx.ba Amazon je u posljednjem tromjesečju prošle godine pretekao maloprodajnog diva Walmart i postao najveća svjetska kompanija po prihodu. Dok je Walmart imao gotovo 191 milijardu dolara tromjesečnog prihoda, Amazon je ostvario 213 milijardi dolara. Rast prihoda maloprodajnog diva nije rezultat samo internetske trgovine i brze dostave. Ključnu ulogu imaju segmenti visoke dodane vrijednosti. Usluge trećih prodavatelja činile su oko 24 posto ukupnih prihoda u 2025., dok je Amazon Web Services učestvovao s približno 18 posto. Oglašavanje i logističke usluge dodatno su ojačali prihode kompanije. S druge strane, Walmart nije oslabio. Prihodi su mu se u 20 godina više nego udvostručili, a digitalno poslovanje u SAD poraslo je 27 posto u četvrtom fiskalnom kvartalu, uz dvoznamenkasti rast već 15 uzastopnih kvartala. Kompanija se oslanja na mrežu od više od 4.600 trgovina i oko 600 Sam’s Club lokacija kako bi poduprla online segment.
Šta Bosni i Hercegovini donosi ukidanje carina u SAD
Marx.ba Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država donio je odluku kojom je ukinuo pravni osnov za široke globalne carine koje je prošle godine uvela administracija predsjednika Donalda Trampa. Ovo se odnosi i na dodatne namete na robu iz Bosne i Hercegovine u iznosu od 30 posto. Podsjetimo se, Tramp je to nazvao “recipročnim carinama”, a stupile su na snagu 1. avgusta prošle godine, te su uvedene na širok spektar proizvoda iz BiH. Tramp prekoračio svoja ovlaštenja Kako su naveli iz Vrhovnog suda, pravo uvođenja carina prema Ustavu SAD pripada Kongresu, a ne izvršnoj vlasti, te je zbog toga srušen pravni temelj za ove “Trampove carine”. Dodali su da je Tramp prekoračio svoja ovlaštenja kada je uveo sveobuhvatne carine pozivajući se na zakon predviđen za nacionalne vanredne situacije. Tako je prema ovoj uredbi svim nadležnim ministarstvima i agencijama naloženo da odmah preduzmu korake kako bi obustavili naplatu dodatnih carina. Iz Američke agencije za carine i graničnu zaštitu saopštili su u ponedjeljak, 23. februara, da će u ponoć obustaviti naplatu carina koje su prošle godine uvedene prema Zakonu o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlaštenjima, koje je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država proglasio nezakonitim. Ipak, obustava naplate poklapa se sa Trampovim uvođenjem nove globalne carine od 15 odsto, kojim on pokušava zamijeniti ove ukinute carine. U SAD prošle godine izvezeno robe za 215 miliona KM Postavlja se pitanje kako će ovo uticati na BiH? Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u toku prošle godine smo u Sjedinjene Američke Države izvezli robe u iznosu od oko 215 miliona KM, dok smo u istom periodu iz ove zemlje uvezli robe za 87 miliona KM. U prošloj godini smo u SAD najviše plasirali oružja i municije – za 92 miliona KM, te željeza i čelika za oko 30 miliona KM. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH su za “Nezavisne novine” rekli da su carine od 30% za pojedine bh. izvoznike značile gubitak tržišne konkurentnosti, smanjenje narudžbi i pritisak na marže. – Iako ukupni izvoz BiH u SAD nije dominantan u strukturi spoljnotrgovinske razmjene, za kompanije koje su poslovale na zahtjevnom američkom tržištu takve mjere bile su ozbiljan udarac. Američka trgovinska politika tradicionalno je osjetljiva na čelik, aluminijum i metalne poluproizvode. Bh. proizvođači koji izvoze komponente ili specijalizovane metalne proizvode suočili su se s povećanjem cijene od 30%, što je u nekim slučajevima značilo potpunu nekonkurentnost – naveli su iz Komore. Dodali su da smanjenje tih carina vraća prostor za stabilnije poslovanje, ali ne smanjuje rizik od novih mjera. Problem nije samo visina carine, nego nepredvidivost – Suštinski problem za bh. privredu nije samo visina carine, nego nepredvidivost, jer ugovori i logistički lanci planiraju se godinama unaprijed. U 2025. godini, u odnosu na godinu ranije, izvoz oružja i municije (namjenske industrije) manji je za oko 23 miliona KM. Ukupan izvoz u SAD u 2025. godini je manji za 8% u odnosu na prethodnu godinu – istakli su iz vanjskotžtrgovinske komore BiH. Obezbijediti dugoročno poslovanje Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da bi ukidanje carina omogućilo našoj namjenskoj industriji da održi poslovnu saradnju sa svojim američkim partnerima i na bazi novih ugovora obezbijedi dugoročno poslovanje. – Ono što umanjuje početni optimizam u vezi sa ovom viješću je najava da će američki predsjednik ponovo donijeti odluku o uvođenju carina zemljama sa kojima SAD ima trgovinski deficit. Ostaje da vidimo da li će nove carine biti niže u odnosu na prethodne i da li će možda određene zemlje, uključujući i BiH, biti izuzete – istakao je Mlinarević.