Izvoz iz BiH bilježi rast: Ekonomija BiH pokazuje otpornost uprkos krizi
Marx.ba U prvom kvartalu tekuće godine BiH je ostvarila ukupan obim razmjene od gotovo 12 milijardi maraka i veća je za 1,5 posto ili 180 miliona maraka u odnosu na isti period prošle godine. Uvoz je uvećan za jedan posto, ali je istovremeno rastao izvoz i to za 2,5 procenta. Ovaj rast, uprkos svim domaćim i problemima u svijetu,daje nadu da će negativna kretanja izvoza s početka godine biti amortizovana, te da će pozitivno uticati na nivo ekonomske aktivnosti u BiH. Nakon veoma loših pokazatelja za prva dva mjeseca ove godine, u martu je ipak došlo do konsolidacije domaće privrede i zbirno posmatrano,rasta izvoza.To je doprinijelo da smo u prvom kvartalu ove, imali 30 miliona maraka manji vanjskotrgovinski deficit, u odnosu na isti period lani, prenosi BHRT. Kako je objavljeno, u prvom kvartalu ove godine uvoz je iznosio 7,6 milijardi KM i veći je za jedan posto, to jest za 74 miliona KM. Vrijednost izvoza iznosila je 4,26 milijardi što je više za 2,5 procenta ili 103 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom je 56 procenata. Evropska Unija i dalje je naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner. Najveću razmjenu imamo sa Hrvatskom. Od ostalih država, koje nisu članice EU, izdvaja se Srbija. Od zemalja iz kojih najviše uvozimo i u koje najviše izvozimo suficit, i to skroman, ostvarujemo samo sa Njemačkom i Austrijom. Uprkos složenoj geopolitičkoj situaciji u svijetu, sukobima koji su poremetili globalne lance snabdjevanja, enormnom poskupljenju energenata, ohrabrujući podaci o uvozu i izvozu za prvi kvartal ukazuju, smatraju ekonomisti, da su naša privredna društva fleksibilna i uspjevaju poslovati, i ne samo poslovati nego i bilježiti dobre rezultate, u gotovo nemogućim uslovima. Nažalost, uglavnom zahvaljujući svojoj snalažljivosti i entuzijazmu, a ne podršci države.
QatarEnergy planira pokretanje proizvodnje ukapljenog plina
Marx.ba QatarEnergy priprema teren za pokretanje proizvodnje ukapljenog prirodnog plina (LNG) u pogonu u Ras Laffanu, rekla su dva izvora za Reuters. Plinski div obustavio je u martu proizvodnju ukapljenog plina i povezanih proizvoda nakon napada na infrastrukturu u Ras Laffanu i Mesaidu. Izrael je napao iransko plinsko polje Južni Pars, a Iran je uzvratio napadom na postrojenje u Ras Laffanu. Iranski napadi uništili su 17 posto katarskih kapaciteta za izvoz ukapljenog plina (LNG), rekao je direktor QatarEnergyja Saad al-Kaabi 19. marta, navodeći da su oštećena dva od 14 postrojenja za ukapljivanje plina i jedan od dva pogona za proizvodnju goriva. Popravak će potrajati od tri do pet godina i kompanija u tom periodu neće moći isporučivati 12,8 miliona tona plina godišnje, dodao je tom prilikom direktor katarske kompanije. Katar proizvodi petinu svjetskog ukapljenog prirodnog plina i zauzima drugo mjesto na listi vodećih izvoznika, iza SAD. U međuvremenu je QatarEnergy ponovno pokrenuo dva od tri postrojenja za ukapljivanje plina u pogonu QELNG North-1 (Qatargas-1), rekao je za Reuters jedan od izvora. QELNG North 1 prvi je katarski projeat za proizvodnju LNG‐a i također se nalazi u Ras Laffanu. Pogon obuhvata tri konvencionalna postrojenja za ukapljivanje plina ukupnog kapaciteta od otprilike 10 miliona tona LNG‐a godišnje. Pokretanje proizvodnje u punom kapacitetu uvjetovano je mogućnošću prolaska brodova kroz Hormuški moreuz. Iran je zbog američko-izraelskog napada preuzeo kontrolu nad moreuzom, zabranivši tranzit brodova povezanih sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima. Brodovi “prijateljskih” zemalja moraju pak koordinirati tranzit s iranskom mornaricom. Teheran trenutno priprema novi sistem kontrole tranzita, najavljujući koordinaciju i saradnju s Omanom. Sjeverna obala Hormuskog moreuza pripada Iranu, a na južnoj nalazi se poluotok Musandam čiji je vrh u sastavu Omana. U noći s utorka na srijedu SAD i Iran dogovorili su dvosedmično primirje. Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči rekao je da će, ako napadi budu obustavljeni, Teheran tokom dvosedmičnog primirja garantirati siguran prolazak brodovima, u koordinaciji s iranskim oružanim snagama i u skladu s tehničkim uvjetima. Izrael je pak u srijedu pojačao napade na Libanon, a Teheran je ponovo upozorio da njegov mirovni plan od 10 tačaka predviđa obustavu neprijateljstava na svim frontovima. Nekoliko sati kasnije Iran je ponovo zatvorio Hormuz, izvijestila je novinska agencija Fars. Moreuz je potpuno zatvoren, citira kineska novinska agencija Xinhua izvještaj iranske državne televizije Press TV, i tankeri koji su se spremali za tranzit morali su se okrenuti.
Od danas novi sistem na granicama EU: Spremite se na gužve
Od danas države članice Evropske unije započinju s potpunom primjenom Sistema ulaska/izlaska (EES), čime se prelazi na isključivo digitalno evidentiranje prelazaka vanjskih granica schengenskog prostora. Riječ je o automatiziranom sistemu kojim se zamjenjuje dosadašnje ručno pečatiranje pasoša, a svi podaci o prelascima granice evidentirat će se digitalno, uključujući biometrijske podatke poput fotografije lica i otisaka prstiju, kao i podatke iz putnih isprava. Sistem se odnosi na državljane trećih zemalja koji ulaze u EU na kratkotrajni boravak do 90 dana u periodu od 180 dana. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske naveli su kako se time omogućuje preciznije praćenje boravka, otežava zloupotreba dokumenata te dodatno jača sigurnost kroz razmjenu podataka u stvarnom vremenu između država članica. Stručnjaci upozoravaju da bi puna primjena sistema mogla dovesti do zastoja, a to bi se moglo posebno osjetiti tokom ljetne sezone. Gužve su moguće već danas, mišljenja su stručnjaci.
Bitcoin dosegao 73.000 dolara unatoč slabim ekonomskim podacima SAD
Marx.ba Bitcoin je u četvrtak dotakao 73.147 dolara, gurajući se prema novim najvišim vrijednostima unatoč valu zabrinjavajućih američkih ekonomskih podataka i rastućoj neizvjesnosti oko krhkog primirja između SAD i Irana. Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf, bivši general Islamske revolucionarne garde, ustvrdio je da nastavak izraelske kampanje u Libanonu, neovlašteni vojni upadi bespilotnih letjelica u iranski zračni prostor i poricanje obogaćivanja urana predstavljaju kršenje uvjeta primirja. Cijene sirove nafte skočile su nazad na 97 dolara po barelu nakon vijesti, preokrenuvši oštar pad koji je uslijedio nakon Trumpove objave prekida vatre u srijedu. Kada je Trump prvi put objavio primirje, terminske cijene S&P 500 skočile su na najviši nivo u 30 dana, dok je sirova nafta WTI pala ispod 100 dolara, ilustrirajući uski obrnuti odnos između cijena nafte i rizične imovine. Američki ured za ekonomsku analizu izvijestio je da je temeljni PCE indeks porastao 0,4% u februaru u odnosu na prethodni mjesec, dok je BDP u četvrtom tromjesečju revidiran na samo 0,5% godišnju stopu. Umjesto da potaknu rasprodaju, čini se da su podaci podigli raspoloženje trgovaca. Tako sada po logici stvari stagflacijski uvjeti povećavaju vjerovatnost da će američka vlada ubrizgati likvidnost kako bi podržala tržišta, što slabi američki dolar i ide u prilog oskudnoj imovini poput bitcoina. Indeks S&P 500 trgovao se u četvrtak samo 2% u odnosu na svoju najviši nivo svih vremena, što sugerira da ulagači još ne procjenjuju ozbiljne rizike od privatnog kreditnog stresa ili troškova duga za infrastrukturu umjetne inteligencije. 30-dnevna korelacija Bitcoina sa S&P 500 ostala je vidljiva, ali nesavršena, a analitičari su primijetili da se čini da bitcoin pomnije prati geopolitička kretanja nego domaće ekonomske ispise.
Muskova šala sa Wikipediom: Nudio im milijardu dolara za bizarnu promjenu imena
Marx.ba Milijarder Elon Musk ponovno je potvrdio svoju neobičnu ponudu tešku milijardu dolara. Uvjet je samo jedan – da besplatna internetska enciklopedija Wikipedia promijeni svoje ime u nešto znatno vulgarnije. Ovaj potez ponovno je pokrenuo raspravu o finansiranju i navodnoj pristranosti popularne platforme. Musk je prijedlog prvi put iznio u listopadu 2023., a nedavno je na X-u potvrdio da je ponuda još na stolu, odgovarajući jednom korisniku: “Ponuda još uvijek stoji. Hajde, učinite to…”. Traži da Wikipedia promijeni ime u “Dickipedia”, tvrdeći kako bi to bilo “u interesu točnosti”. Kako bi spriječio da fondacija uzme novac i odmah vrati staro ime, postavio je i dodatni uvjet da novo ime mora ostati na snazi najmanje godinu dana. “Nisam budala, lol”, poručio je. Međutim, sada je već dovoljno vremena prošlo da možemo utvrditi kako je ponuda ostala neodgovorena i kako su se iz Wikipedie ogradili od takvih igrica. Ova provokacija samo je vrh sante leda u Muskovom sukobu sa Fondacijom Wikimedia, koja stoji iza Wikipedije. On već dugo javno propituje zašto findacija traži tolike donacije. – Jeste li se ikada zapitali zašto Fondacija Wikimedia želi toliko novca? Sigurno nije potreban za rad Wikipedije. Doslovno možete kopiju cijelog teksta staviti na svoj telefon! Pa, za šta je novac?” napisao je Musk u jednoj od objava na X-u. Posebno mu smeta trošenje sredstava na inicijative za raznolikost, jednakost i inkluziju (DEI). Nakon što je objavljeno da je fondacija za te svrhe u budžetu izdvojila više od 50 miliona dolara, Musk je platformu nazvao “Wokepedia” i pozvao svoje pratitelje da prestanu donirati dok se ne “vrati ravnoteža u uređivačku politiku”. Zato je osnovao vlastitu verziju online enciklopedije koja je odmah digla prašinu zbog veličanja ratnih zločinaca. Suosnivač Wikipedije Jimmy Wales i sama fondacija uglavnom su ignorirali Muskovu ponudu, smatrajući je neozbiljnim trolanjem. Wales je i sam ranije bio glasan kritičar Muska, optužujući ga da je uništio reputaciju X-a kao pouzdanog izvora informacija. Zanimljivo je da su Muskovu objavu o troškovima ispravile “Bilješke zajednice”, funkcija na samom X-u. U objašnjenju je navedeno da Wikipedia bilježi preko 25 milijardi pregleda stranica mjesečno te da su svi finansijski izvještaji javno dostupni i revidirani od treće strane.
Od sutra počinje primjena digitalnog ulaska u EU
Marx.ba Evropska unija od sutra, 10. aprila 2026. u potpunosti uvodi novi Sistem ulaska/izlaska (EES), čime završava razdoblje postupne prilagodbe i prelazi se na isključivo digitalno evidentiranje prelazaka vanjskih granica schengenskog prostora. Za putnike to znači ukidanje pečatiranja pasoša državljana trećih zemalja, jer će se svi podaci o ulascima i izlascima bilježiti elektronski, obavijestila je u saopćenju karlovačka policija. Šta se mijenja na granicama Novi sistem automatski će bilježiti datum i mjesto ulaska i izlaska, izračunavati trajanje dopuštenog boravka i evidentirati eventualna odbijanja ulaska. Trajanje boravka precizno će se utvrđivati pomoću integrisanog automatiziranog kalkulatora. Na taj način omogućuje se tačnije praćenje boravka te se dodatno povećava sigurnost vanjskih granica Evropske unije, piše biznis.ba. Hrvatska spremna za novi sistem Republika Hrvatska aktivno je učestvovala u procesu uvođenja EES-a te je pohvaljena kao jedna od država članica koja sistem provodi pravovremeno i učinkovito. Od početka postupne primjene 12. oktobra 2025. do 1. aprila 2026. godine, u sistemu je u Hrvatskoj kreirano i verifikovano više od 3.750.000 dosjea državljana trećih zemalja, što potvrđuje visok nivo operativne spremnosti hrvatske granične policije. Modernizacija granične kontrole Sistem ulaska/izlaska jedan je od ključnih informacijskih alata Evropske unije za upravljanje granicama. Njime se modernizuje i unapređuje granična kontrola za državljane trećih zemalja koji ulaze u schengenski prostor na kratkotrajni boravak. Postupno uvođenje sistema započelo je 12. oktobra prošle godine kako bi se državama članicama omogućila prilagodba, a od 10. aprila ove godine sistem se primjenjuje u punom obimu u svim članicama. Ciljevi i prednosti EES-a Primjena EES sistema na nivou EU donosi niz prednosti, uključujući jačanje sigurnosti vanjskih granica, učinkovitije upravljanje migracijama te pouzdano praćenje trajanja boravka državljana trećih zemalja. Očekuje se i smanjenje zloupotreba i prekoračenja dopuštenog boravka. Uvođenjem potpune primjene EES-a, Evropska unija dodatno potvrđuje svoju predanost sigurnom, učinkovitom i tehnološki naprednom upravljanju vanjskim granicama. Preporuke putnicima Policija poziva putnike da se pravovremeno informišu o novom načinu evidentiranja prelazaka granice. Također savjetuju da prilikom putovanja imaju svu potrebnu dokumentaciju i da postupaju u skladu s uputama policijskih službenika kako bi se granična kontrola odvijala što brže i učinkovitije.
Potrebno nekoliko mjeseci da se zalihe kerozina vrate u normalu
Marx.ba Za povratak normalnih zaliha kerozina avio-sektora i smanjenje cijena ugljovodonika bit će potrebno nekoliko mjeseci, čak i ako se Hormuski moreuz trajno ponovo otvori, upozorio je generalni direktor Međunarodnog udruženja za vazdušni saobraćaj (IATA) Willie Walsh. – Mislim da će biti potrebno još nekoliko mjeseci da se vratimo na neophodne nivoe snabdijevanja, s obzirom na poremećaje u rafinerijskim kapacitetima na Bliskom istoku, koji je kritična karika u globalnom snabdijevanju rafiniranim proizvodima“, rekao je Walsh na konferenciji u Singapuru. On je to rekao poslije najave dvonedeljnog prekida vatre koji su dogovorile Sjedinjene Američke Države i Iran uz očekivano ponovno otvaranje Hormuskog moreuza, kroz koji obično prolazi 20 posto svjetske nafte, a koji je praktično blokiran od početka sukoba. – Najava primirja dovela je do veoma značajnog pada cijena sirove nafte, ali će i dalje biti potrebni mjeseci da se vrate na željeni nivo. Ne mislim da će se to dogoditi za nekoliko sedmica, rekao je. Kako je naglasio, vazdušni saobraćaj je sektor koji može biti profitabilan čak i sa visokim cijenama nafte, ali je problem kratkoročna reakcija na ovo brzo povećanje cijena.
Nakon Trumpove najave cijena nafte pala ispod 100 dolara
Marx.ba Američki predsjednik Donald Trump objavio je da su Sjedinjene Američke Države i Iran “vrlo blizu” postizanju konačnog mirovnog sporazuma te da je dogovoreno dvosedmično primirje kako bi se otvorio prostor za pregovore. Odluka dolazi neposredno prije isteka roka koji je Trump postavio, prijeteći masovnim napadima na iransku infrastrukturu ako dogovor ne bude postignut. Primirje je uvjetovano i potezima Irana, uključujući obustavu neprijateljstava i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza za komercijalni promet, što je Teheran načelno prihvatio, uz naglasak da i dalje zadržava kontrolu nad tim ključnim plovnim putem. Objava o primirju odmah je odjeknula na finansijskim tržištima. Cijena nafte pala je ispod 100 dolara po barelu prvi put nakon nekoliko dana, dok su američki berzanski futuresi snažno porasli, signalizirajući olakšanje investitora i očekivanje smirivanja situacije. Nakon sedmica eskalacije i rastuće neizvjesnosti, tržišta su ovu vijest dočekala kao znak da bi najgori scenarij mogao biti izbjegnut, barem kratkoročno. Iako primirje otvara prostor za diplomatsko rješenje, analitičari upozoravaju da slijedi jako zahtjevan pregovarački proces. Iran je već iznio niz uvjeta, uključujući povlačenje američkih snaga iz regije, ukidanje sankcija i kompenzacije za ratnu štetu, što bi moglo otežati postizanje trajnog dogovora.
Porasla ponuda M1 novca u Bosni i Hercegovini
Marx.ba Ponuda novca M1 u Bosni i Hercegovini dosegla je 26,8 milijardi maraka krajem februara 2026., što predstavlja porast od 12,2% u odnosu na kraj februara 2025., pokazali su podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine. Krajem februara, ponuda novca M2, koja obuhvaća i M1 i kvazinovac (QM), porasla je za 10,4% na godišnjem nivou, iznosivši ukupno 43,1 milijardu maraka. Krajem januara, novčana masa M1 u Bosni iznosila je 26,6 milijardi maraka, dok je novčana masa M2 iznosila 42,7 milijardi maraka. M1 uključuje gotovinu u opticaju i prenosive depozite u domaćoj valuti svih domaćih sektora, osim depozita centralne vlade i bankovnih depozita. Kvazi-novac uključuje ostale depozite u domaćoj valuti, prenosive i ostale depozite u stranoj valuti svih domaćih sektora, osim depozita središnje vlade i bankovnih depozita.
Cijene kuća u EU porasle za 5,5 posto u četvrtom kvartalu 2025. godine
Marx.ba Cijene kuća u Evropskoj uniji su porasle za 5,5 posto u posljednjem tromjesečju 2025. godine, dok su zakupnine povećane za 3,2 posto u poređenju sa istim periodom godinu ranije. U poređenju sa trećim kvartalom 2025. godine, cujene kuća su porasle za 0,8 procenata, a zakupnine za 0,6 posto, objavila je Evropska kancelarija za statistiku – Eurostat. Tokom posljednje decenije, između 2015. i trećeg kvartala 2025. godine, cijene kuća u EU su porasle za 64,9 posto, a zakupnine za 21,8 procenata. Što se tiče nacionalnih podataka, kada se uporedi četvrti kvartal 2025. sa 2015. godinom, cijene kuća su porasle više od kirija u 25 zemalja EU za koje su dostupni podaci. Tokom ovog perioda, cijene kuća su se više nego utrostručile u Mađarskoj (+290 posto) i više nego udvostručile u 12 zemalja, sa najvećim povećanjem zabilježenim u Portugalu (+180 posto), Litvaniji (+168 posto) i Bugarskoj (+157 posto). Finska je bila jedina zemlja u kojoj su cijene kuća pale tokom ovog perioda (-3 posto). Tokom istog perioda, kirije su porasle u svih 27 zemalja EU, sa najvećim povećanjem zabilježenim u Mađarskoj (+109 posto), zatim u Litvaniji (+88 posto) i Irskoj i Poljskoj (obje +76 posto).