Energoinvest ostvario historijski preokret: Dobit porasla na 13,5 miliona KM
Marx.ba Nadzorni odbor kompanije Energoinvest usvojio je Izvještaj o poslovanju za 2025. godinu, potvrdivši historijski poslovni preokret i snažan povratak Društva među regionalne industrijske lidere. Usvajanjem Izvještaja verifikovani su rezultati koji označavaju završetak faze stabilizacije i početak novog razvojnog ciklusa kompanije. Dobit prije poreza iznosi 15,25 miliona KM i čak je 90% iznad planirane, dok neto dobit dostiže 13,56 miliona KM. Poređenja radi, u 2024. godini neto dobit iznosila je 426 hiljada KM, što znači da je u jednoj godini ostvaren prelazak iz minimalne profitabilnosti u snažno profitabilno i održivo poslovanje. Snažan rast profitabilnosti Ključni pokazatelji bilježe značajan napredak: · Neto profitna marža povećana je sa 0,23% na 7,42% · Operativna marža porasla je sa 7,68% na 9,57% · Povrat na imovinu iznosi 7,46% (u odnosu na 0,23% prethodne godine) · Povrat na kapital povećan je sa 0,55% na gotovo 15%, čime je ostvaren dvocifren i održiv prinos na kapital Ovi pokazatelji potvrđuju uspješnu realizaciju mjera finansijske konsolidacije, unapređenja operativne efikasnosti i upravljanja troškovima. Stabilizovana likvidnost i snažnija kapitalna struktura Finansijska stabilnost dodatno je ojačana: · Tekući koeficijent likvidnosti povećan je sa 0,78 na 1,01 · Novčani koeficijent udvostručen je sa 0,11 na 0,23 Ukupne obaveze smanjene su za 16,6 miliona KM, dok je kapital povećan za 13,6 miliona KM zahvaljujući ostvarenoj dobiti. Koeficijent zaduženosti smanjen je sa 58% na 50%, a odnos duga i kapitala poboljšan je sa 1,4 na 1,0. Učešće kapitala u ukupnoj imovini povećano je sa 41,7% na gotovo 50%, čime je postignut gotovo izjednačen odnos kapitala i obaveza i značajno smanjen finansijski rizik. Likvidnost iznad 1 prvi put nakon decenija poslovanja predstavlja važan signal potpune stabilizacije finansijske pozicije Društva. Operativni rezultati i međunarodna ekspanzija Tokom 2025. godine uspješno je zatvoreno devet kompleksnih međunarodnih projekata koji su godinama opterećivali poslovanje, dok je istovremeno ugovoreno osam novih i otvoren portfelj od oko 40 projekata u pripremi. Na domaćem tržištu realizovani su značajni infrastrukturni i energetski projekti. U partnerstvu s turskom kompanijom Ares pokrenuta je industrijska proizvodnja distributivnih transformatora pod brendom Energoinvest. Obnovljeno je prisustvo na međunarodnim tržištima, uspostavljena partnerstva u sektoru obnovljivih izvora energije i naprednih tehnologija, te ponovo aktivirano predstavništvo u Turskoj, jasni su pokazatelji početka nove faze globalne ekspanzije. Fokus na ljude i tržišno povjerenje Broj zaposlenih povećan je za 21%, broj mladih stručnjaka za 85%, dok je prosječna neto plata u decembru 2025. godine prešla 3.000 KM. Paralelno su rješavani naslijeđeni pravni sporovi i obaveze, čime su dodatno smanjeni finansijski rizici i ojačana operativna stabilnost. Pozitivan trend prepoznalo je i tržište kapitala, cijena dionice porasla je za približno 314%, uz snažan rast tržišne kapitalizacije, što potvrđuje povjerenje investitora u strateški pravac kompanije i Upravu Energoinvesta. „Rezultati ostvareni u 2025. godini dokaz su da transformacija nije privremena već sistemska i održiva. Danas djelujemo kao finansijski snažna, organizacijski konsolidovana i razvojno orijentisana kompanija spremna za nova tržišta i jačanje regionalne liderske pozicije u energetskom i industrijskom sektoru, te za snažan doprinos razvoju Bosne i Hercegovine i jačanju njene energetske sigurnosti“, izjavio je direktor kompanije Mirza Ustamujić. Energoinvest u naredni period ulazi kao transformisana kompanija nove generacije, stabilna, ambiciozna i spremna za snažne razvojne iskorake.
Globalna ekonomija u 2026. godinu ulazi sporije, ali otpornije
Marx.ba Globalna ekonomija ulazi u 2026. godinu s umjerenim, ali neujednačenim zamahom. Prema najnovijoj procjeni osiguravatelja potraživanja Coface, svjetski BDP trebao bi porasti 2,6 posto, tek neznatno sporije nego 2025., unatoč okruženju obilježenom geopolitičkim napetostima, finansijskim neravnotežama i rastućim društvenim pritiscima. Godina iza nas potvrdila je otpornost globalizirane ekonomije. Iako su političke napetosti i prijetnje trgovinskim sukobima stvarale nesigurnost, stvarni šokovi bili su blaži od očekivanja, podebno u području carina. Preduzeća su se pritom pokazala jako prilagodljivim, posebno ona s međunarodnim operacijama, potvrđujući da globalne ekonomske veze ostaju snažne i duboko isprepletene. Geopolitičke napetosti Ulazak u 2026. obilježava znatno veći nivo rizika. Geopolitičke napetosti ponovno su izbile na površinu u nekoliko regija, dok finansijske prijetnje proizlaze iz visokih nivoa duga i precijenjene imovine u okruženju dugotrajno povišenih kamatnih stopa. Makroekonomsku sliku dodatno opterećuju nepredvidivi potezi američke ekonomske politike i trajna mogućnost novih trgovinskih sukoba, dok društvena i politička nezadovoljstva rastu u nizu zemalja, posebno u Evropi. U pozadini ostaju i zdravstveni te klimatski rizici. Unatoč tome, globalni rast ostaje stabilan. U Sjedinjenim Državama očekuje se rast od oko 2,2 posto, poduprt snažnom potrošnjom domaćinstava, iako je insolventnost preduzeća u drugoj polovici 2025. porasla za 15 posto. Eurozona bi trebala rasti oko jedan posto, pri čemu se oporavak Njemačka temelji na velikom investicijskom planu, dok bi Francuska, opterećena deficitom iznad pet posto BDP-a, trebala ostati ispod jednog postotka rasta. Centralna Evropa pokazuje snažniju dinamiku, predvođena Poljska s očekivanih 3,8 posto. Kina usporava U Aziji se kineski rast usporava na 4,4 posto, što slabi regionalni zamah, dok jugoistočne Azijske ekonomije pokazuju neujednačenu otpornost. Nasuprot tome, Indija potvrđuje status jednog od glavnih pokretača globalnog rasta, uz očekivanu ekspanziju od 6,1 posto potaknutu snažnom domaćom potražnjom i aktivnom državnom politikom. Na energetskim tržištima očekuje se pad cijene nafte, s prosječnih 68 dolara po barelu Brenta u 2025. na oko 60 dolara, zahvaljujući rastu ponude i umjerenijoj potražnji. Iako geopolitički događaji mogu uzrokovati kratkotrajnu volatilnost, energija bi u 2026. trebala imati neutralan učinak na inflaciju, koja u većini regija nastavlja slabiti. Globalna trgovina u 2025. nadmašila je očekivanja, zabilježivši rast obima od 3,9 posto. Snažan američki uvoz i carinske stope niže od strahovanih ublažili su negativne scenarije. Prosječna efektivna carinska stopa u novembru iznosila je 9,4 posto, daleko ispod predviđanja iz perioda najvećih napetosti između Sjedinjene Američke Države i Kina. Reorganizacija opskrbnih lanaca posebno je pogodovala Vijetnam, koji je zabilježio snažan rast izvoza u SAD, dok je Evropa stabilizirala vanjskotrgovinsku razmjenu. Tokom 2026. očekuje se postupno usporavanje trgovinske dinamike, uz pad vozarina zbog prekapacitiranosti i mogućeg povratka tradicionalnim pomorskim rutama. Poboljšane ocjene za šest zemalja U takvom okruženju Coface je revidirao procjene rizika zemalja, pri čemu je poboljšao ocjene za šest država, uključujući Čile, Švedska i Kipar, zahvaljujući investicijama, fiskalnim politikama i snažnoj domaćoj potražnji. S druge strane, Senegal bilježi pogoršanje ocjene zbog fiskalnih odstupanja i rastućeg duga. Zaključno, svjetska ekonomija ostaje stabilno, ali krhko. Rast se nastavlja, globalna trgovina ostaje vitalna, a globalizacija se pokazuje otpornijom nego što se često pretpostavlja. No slojeviti rizici – od geopolitike do društvenih napetosti – sugeriraju da će 2026. biti godina u kojoj će otpornost ekonomija i prilagodljivost preduzeća ponovno biti na ozbiljnom ispitu.
Bitcoin bi mogao još oslabiti prije nego što se ponovo vrati rastu
Marx.ba Multinacionalna banka Standard Chartered upozorava da bi investitori u bitcoin trebalo da se pripreme na „još bola“, jer bi cijena najpoznatije kriptovalute u narednim mjesecima mogla pasti na 50.000 dolara ili čak niže. Ovu prognozu iznio je Geoffrey Kendrick, direktor za istraživanje digitalne imovine u obraćanju investitorima. Prema njegovim procjenama, bitcoin bi mogao izgubiti oko 26 posto vrijednosti i spusti se na 50.000 dolara. Banka je istovremeno snizila i svoje projekcije za kraj godine – sada očekuje da će bitcoin završiti godinu na 100.000 dolara, što je manje u odnosu na ranije optimističnije prognoze. Pojedini analitičari smatraju da bi strukturne slabosti tržišta mogle otežati dostizanje novih rekordnih vrijednosti iznad 100.000 dolara u ovoj godini, prenosi Yahoo Finance. Ipak, nisu svi stručnjaci negativni. Elbert Isvara iz kompanije QCP istakao je da je raspon između 60.000 i 65.000 dolara važna psihološka i tehnička zona. Zbog smanjene likvidnosti, odnosno manjeg broja naloga za kupovinu i prodaju, cijena bi mogla naglo reagirato, pa čak i zabilježiti kratkoročni oporavak oko 60.000 dolara.
Rekordan rezultat: BiH prošle godine prodala oružja za 450 miliona KM
Marx.ba Bosna i Hercegovina bilježi rekord u izvoza oružja i municije, a dokaz tome su i podaci da je namjenska industrija u 2025. godini inostranim partnerima isporučila proizvode u vrijednosti od 450 miliona maraka, što je za 100 miliona KM više u odnosu na godinu ranije. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, najviše je u prošloj godini iz BiH izvezeno bombi, granata, torpeda, mina, te municije. Vrijednost tih proizvoda koji su transportovani izvan granica BiH u 2025. godini iznosi 404,62 miliona maraka. Najviše oružja i municije iz BiH izvezeno je u Irak, Ameriku, Češku, te Slovačku. Kada je riječ o uvozu oružja i municije ono je na domaće tržište u prošloj godini stiglo u vrijednosti od 28 miliona maraka, što je pad za osam miliona maraka u odnosu na godinu ranije.
Hoće li zaživjeti nova praksa: Naplućuje se i sam ulazak u prodavnice
Marx.ba U prodavnicama širom svijeta proširio se trend koji jako ljuti trgovce pa su neki od njih u Njemačkoj odlučili naplaćivati “krađu savjeta”. Kupci dolaze u trgovine, isprobavaju robu i traže stručne savjete, a zatim provjeravaju gdje im je jeftinije i isti proizvod naručuju putem interneta. Stefanie Kranz koja prodaje školske torbe u njemačkim gradovima Bochum i Hagen i koja je odlučila “krađu savjeta” naplaćivati 25 eura. “Savjetovali bismo kupce po sat vremena, a oni bi za to vrijeme paralelno na mobitelu ‘guglali‘ gdje ima jeftinija torba. To nas je neizmjerno ljutilo”, kaže trgovkinja Kranz. Sličan model primjenjuje i specijalizirana trgovina Skate & Glide u Berlinu, koja također naplaćuje 25 eura za savjet bez obaveze kupovine.
Metalska industrija BiH ostvarila izvoz od 7,31 milijardu KM
Marx.ba Metalska industrija BiH lani je ostvarila izvoz od 7,31 milijardu KM, što je više za 5,46 posto ili 378,6 miliona KM nego 2024. godine, a izvoz oružja i municije povećan je gotovo osam puta, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH. Uvoz ove grane privrede lani bio je 11,2 milijarde KM, što je u odnosu na 2024. godinu više za 4,71 posto ili 504,1 milion KM. U ukupnom uvozu u BiH u 2025. godini metalski i elektro-sektor učestvuje sa više od 36 posto. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH pojašnjavaju da je trend znatnog rasta izvoza oružja i municije uslovljen globalnim geopolitičkim kretanjima i rastom izdvajanja za odbranu u velikom broju zemalja, te da BiH u ovom segmentu koristi postojeće proizvodne kapacitete i dugogodišnje iskustvo, prenosi BHRT. Iako ovaj rast ima snažan kratkoročni efekat na ukupni izvoz, riječ je o sektoru koji je izuzetno osjetljiv na bezbjednosne okolnosti, ističu iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Direktori ulaze u 2026. sa optimizmom uprkos rizicima: Dvije petine smatra da će AI imati najveći uticaj na poslovanje
Marx.ba Iako globalna ekonomija ulazi u 2026. godinu pod teretom geopolitičkih tenzija, trgovinskih barijera i sporijeg rasta, izvršni direktori širom svijeta pokazuju iznenađujuće visok nivo optimizma. Čak 92 posto članova uprava ima pozitivan pogled na rast sopstvenih kompanija u narednoj godini, pokazuje najnovije globalno istraživanje revizorske kuće Forvis Mazars: „C-suite Barometer: Outlook 2026“, koje je obuhvatilo više od 3.000 rukovodilaca iz 40 zemalja. Ovaj „globalni paradoks“, kako ga autori nazivaju, ogleda se u činjenici da optimizam raste iako su prihodi pod pritiskom – samo 82 posto ispitanika očekuje rast prihoda, što je najniži nivo od perioda pandemije 2021. godine. Umjetna inteligencija je prvi put izdvojena kao posebna kategorija u istraživanju i postala je dominantna tema u upravnim odborima. Čak 40 posto rukovodilaca smatra da će AI imati najveći uticaj na njihovo poslovanje u narednih 12 mjeseci – više nego inflacija, konkurencija ili regulatorni zahtjevi. Tri četvrtine kompanija već ima formalnu strategiju tehnološke transformacije, dok su ulaganja u AI i akviziciju klijenata prioritet za 76 posto ispitanika. Investicioni indeks porastao je na 69 posto, što je najviši nivo od 2022. godine. Međutim, uprkos visokom nivou samopouzdanja (94 posto lidera smatra da su spremni za AI), realna očekivanja povrata investicija su opreznija. Manje od polovine vjeruje da će AI u potpunosti isporučiti očekivane rezultate u kratkom roku, dok su troškovi i nedostatak stručnih kadrova identifikovani kao ključne prepreke, navodi se u publikaciji. Promjene u globalnoj trgovini više se ne posmatraju kao privremeni poremećaj. Carine i regionalizacija postaju strukturni dio novog ekonomskog poretka. Skoro tri četvrtine rukovodilaca već je prilagodilo poslovne modele zbog konkurencije i trgovinskih barijera. Devet od deset lidera vjeruje da su sposobni da upravljaju troškovima izazvanim tarifama, dok četiri od pet imaju spremne planove za dodatne poremećaje. To se posebno odražava na lance snabdijevanja, koji postaju centralno strateško bojno polje – istovremeno pod pritiskom održivosti, troškova energije i regulatornih zahtjeva. Ekspanzija na nova tržišta i dalje je među tri glavna strateška prioriteta, ali se geografska mapa mijenja. Iako Sjedinjene Američke Države ostaju vodeća destinacija, zemlje poput Kanade, Njemačke, Francuske i Kine sada su ravnopravno u fokusu. Više od polovine kompanija dodalo je nova ciljna tržišta za širenje, dok je 45 posto promijenilo prvobitne planove. Samo šest posto je u potpunosti odustalo od međunarodne ekspanzije.
Airbus ove godine ima cilj od 870 isporuka
Marx.ba Airbus je u četvrtak izjavio da očekuje isporuku 870 komercijalnih aviona u 2026. godini, što je nešto manje od otprilike 880 koliko su analitičari očekivali. To dolazi u trenutku kada raste pritisak na evropskog proizvođača aviona, a američki konkurent Boeing pokazuje znakove oporavka nakon godina krize, što je koristilo Airbusu. Raspoloženje oko Airbusa znatno se pogoršalo od početka godine, rekao je analitičar UBS-a Ian Douglas-Pennant uoči izvještaja za cijelu godinu objavljenog rano u četvrtak. „Iako prepoznajemo pokretače promjene raspoloženja, a sada su isporuke aviona modela 880 u 2026. u odnosu na 905 ranije, sada također vidimo rizike usmjerene prema gore u rezultatima za četvrto tromjesečje“, rekao je Douglas-Pennant. Airbus je prošle godine isporučio 793 komercijalna aviona, neznatno premašivši svoj revidirani cilj od 790. Kompanija je smanjila svoj raniji cilj od 820, navodeći probleme s kvalitetom dobavljača koji uključuju panele trupa koji su utjecali na isporuke njihove porodice A320. Analitičari Barclaysa opisali su poremećaj kao “privremeni zastoj u izvršenju” i rekli da je “dugoročna rampa” ostala “netaknuta”. Airbus je posljednjih nekoliko godina uživao snažan zamah dok se konkurent Boeing borio s krizom zbog problema s dizajnom i proizvodnjom svog najprodavanijeg uskotrupnog aviona, 737 Max. Isporuke su pomno praćena metrika jer proizvođači aviona primaju većinu plaćanja za avion kada se preda kupcu. Airbus je 2025. isporučio 193 aviona više od Boeinga, ali Boeing je prvi put od 2018. primio više narudžbi. To je, uz nedavne probleme s kvalitetom Airbusa, navelo neke da vide promjenu za Boeing pod vodstvom izvršne direktorice Kelly Ortberg. Ortberg, koji je preuzeo najvišu poziciju 2024. kako bi je izveo iz krize, bio je pozitivan u pogledu sposobnosti svoje kompanije da poveća proizvodnju u bliskoj budućnosti, nakon što je krajem januara izvijestila o prihodima u četvrtom tromjesečju iznad očekivanja Wall Streeta. Zaostale narudžbe Airbusa i Boeinga porasle su posljednjih godina zbog problema s lancem opskrbe koji su se pojavili tokom pandemije Covid-19. Boeing je također osigurao više isporuka i neto narudžbi u prvom mjesecu 2026. od Airbusa.
Dobit bh. banaka u 2025. godini 880 miliona KM
Marx.ba Banke u Bosni i Hercegovini ostvarile su u 2025. godini dobit od 880 miliona maraka, pokazuju preliminarni podaci entiteskiha gencija za banklarsstvo. Banke u Federaciji BiH ostvarile su dobit od 613 miliona KM, što je za 13,2 miliona KM više nego godinu ranije, a banke u Republici Srpskoj dobit od 267 miliona KMi, veća je povećanje za 20 miliona KM. U odnosu na 2024. godinu kada je dobit bila 847 miliona KM porast profitabilnosti iznosi 3,9 posto. Rast profita je, prije svega, posljedica stabilnog poslovanja i zadržane visoke profitabilnosti sektora, ali i nedovoljnog plasmana sredstava u privredu. Bankarski sektor u Federaciji BiH zabilježio je rast depozita od 9,1 posto na 28,45 milijardi KM, dok su krediti dosegli iznos od 21,67 milijardi KM i imali su rast od 13,4 posto. Ukupna imovina dosegla je iznos od 35 milijardi KM. Neto prihodi/(rashodi) od kamata i slični prihodi po efektivnoj kamatnoj stopi banaka u FBiiH iznosili su porš+le godine 906,0 miliona KM i činili su 63 psoto od ukupnih prihoda. Neto prihodi/(rashodi) od naknada i provizija bili su 464,4 miliona KM i imali su učešće od u ukupnim prihodima od 32,5 posto. Dobit na prosječnu aktivu (ROAA) iznosila je 1,84 posto, a gobit na prosječni ukupni kapital (ROAE)14,02 posto. Prema preliminarnim podacima Republičke agencija za bankarstvo, bankarski sektor Republike Srpske nastavio je snažan rast i lani, kada je bruto bilansna aktiva na kraju decembra dostigla 12,4 milijarde KM, što je povećanje od 1,2 milijarde KM ili 11 odsto u odnosu na isti period godinu ranije, piše Indikator. Depoziti su i dalje glavni izvor finansiranja banaka i čine 77 odsto ukupne pasive. Ukupni depoziti porasli su na 9,3 milijarde KM, uz godišnji rast od 12 odsto, pri čemu se 5,7 milijardi KM odnosi na stanovništvo, a 3,6 milijardi KM na pravna lica. Ukupni bruto krediti na kraju prošle godine iznosili su 7,3 milijarde KM, što predstavlja rast od 9,4 odsto i čini 59 odsto bruto aktive sektora. Kreditni portfolio gotovo je ravnomjerno podijeljen između stanovništva i pravnih lica. Istovremeno, kvalitet kreditnog portfelja je poboljšan. Stopa nekvalitetnih kredita (NPL) smanjena je na 3,0 odsto, u odnosu na 3,7 odsto godinu ranije, dok stopa pokrivenosti iznosi 79 odsto, što ukazuje na stabilno upravljanje rizikom.
Meta širi ugovor s Nvidijom: Koristit će milione AI čipova u izgradnji podatkovnih centara
Marx.ba Meta će koristiti milione Nvidijinih čipova u svojim podatkovnim centrima umjetne inteligencije, uključujući Nvidijine nove samostalne CPU-ove i Vera Rubin sisteme sljedeće generacije, u novom sveobuhvatnom ugovoru. Izvršni direktor Mete, Mark Zuckerberg, rekao je u izjavi da prošireno partnerstvo nastavlja nastojanja njegove kompanije “da pruži osobnu superinteligenciju svima na svijetu”, viziju koju je najavio u julu. Finansijski uvjeti ugovora nisu objavljeni. Dionice Mete i Nvidije porasle su tokom produženog trgovanja u utorak. Dionica Advanced Micro Devicesa pala je za oko 4% nakon te vijesti. U januaru je Meta objavila planove da će potrošiti do 135 milijardi dolara na umjetnu inteligenciju u 2026. “Ugovor je svakako vrijedan desecima milijardi dolara”, rekao je analitičar čipova Ben Bajarin iz Creative Strategies. “Očekujemo da će dobar dio Metinih kapitalnih ulaganja ići na ovu Nvidijinu izgradnju.” Partnerstvo nije ništa novo, budući da Meta koristi Nvidijine grafičke procesorske jedinice već najmanje desetljeće, ali sporazum označava znatno šire tehnološko partnerstvo između dvaju divova sa sjedištem u Silicijskoj dolini. Samostalni CPU-ovi najveća su novost u sporazumu, a Meta je postala prva koja je implementirala Nvidijine Grace centralne procesorske jedinice kao samostalne čipove u svojim podatkovnim centrima, za razliku od ugrađenih uz GPU-ove u poslužitelj. Nvidia je rekla da je to prvo veliko samostalno korištenje Grace CPU-ova.