Prodaje se Koksara Lukavac: Početna cijena 150,5 milona KM
Marx.ba Objavljen je prvi javni oglas za prodaju stečajnog dužnika Koksara d.o.o. Lukavac u stečaju, i to kao društva, odnosno pravnog lica, putem usmenog javnog nadmetanja. Prema objavljenom pozivu, procijenjena vrijednost stečajnog dužnika kao pravnog lica iznosi 225.854.131 KM, dok je minimalna početna cijena određena na 150.569.420,66 KM, piše e-kapija. Riječ je o prodaji kompanije sa imovinom u poslovnom kompleksu od milion kvadratnih metara zemljišta, u okviru kojeg posluje više fabrika i pratećih cjelina. U oglasu se navodi da kompleks obuhvata fabriku energane za proizvodnju električne energije, fabriku AMK sa solarnom fotonaponskom elektranom, koksaru za proizvodnju koksa i koksnog plina, željeznički saobraćaj, fabriku Azotara za proizvodnju mineralnih đubriva, mašinsku radionicu, filter stanicu za proizvodnju i distribuciju vode, kao i ostalu imovinu van navedenih pogona. Prodaja je definisana po principu “viđeno-kupljeno”, bez naknadnih prigovora i reklamacija, a zainteresovanim ponuđačima je ostavljena mogućnost da, od objave oglasa do datuma ročišta, zatraže pismenu procjenu pravnog lica i imovine, kao i druge podatke o predmetu prodaje i poslovanju. Uslov za to je potpisivanje i ovjera izjave o povjerljivosti koju dostavlja stečajni upravnik. Pravo učešća imaju sva pravna i fizička lica koja uplate depozit najkasnije na naznačeni dan održavanja prodaje, i to u iznosu od 10 posto od utvrđene procijenjene vrijednosti, uz maksimalan iznos depozita od 50.000 KM, odnosno 25.564,59 eura za uplate u eurima.
Ukupan promet na Sarajevskoj berzi u martu bio 160,4 miliona KM
Marx.ba U martu ove godine na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 160.438.476,75 KM. U okviru 379 transakcija prometovana su 326.523 vrijednosna papira. Održana je aukcija obveznica i dvije aukcije trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 38.000 vrijednosnih papira, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 109.129.128,97 KM. Ujedno, uspješno je završena i druga emisija obveznica ASA banke d.d. Sarajevo, gdje je prikupljeno ukupno 50.000.000KM, a u sklopu 104 transakcije prometovano je 50.000 obveznica. Na Kotaciji privrednih društava promet je iznosio 71.346,69 KM, uz 2.445 trgovane dionice u okviru 23 transakcije. Sav promet na ovom segmentu Kotacije ostvaren je sa dionicama emitenta „Bosnalijek“ d.d. Sarajevo (BSNLR). Dionice Bosnalijeka su u martu ostvarile porast vrijednosti od 7,91 posto sa cijenom od 30 KM. Na Kotaciji fondova, promet je iznosio je 3.194,05 KM, a najveći promet ostvaren je dionicama ZIF-a „Prof Plus“ d.d. Sarajevo u iznosu od 1.466 KM i porastom vrijednosti kursa od 11,11 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na drugom mjestu po prometu nalazi se ZIF „MI Group“ d.d. Sarajevo sa ostvarenim prometom od 1.018,25 KM i padom vrijednosti kursa od 5,19 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na ovom segmentu tržišta prometovane su ukupno 3.173 dionice. Na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija. Promet na Slobodnom tržištu – ST1 iznosio 926.685,47 KM. Najviše se trgovalo dionicama „ASA Banka“ d.d. Sarajevo – 434.954,50 KM. Ukupno je protrgovano 1.813 dionica ove banke. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se „BH Telecom“ d.d. Sarajevo sa prometom od 196.722,99 KM, te „HM Cement BiH“ d.d. Kakanj sa 139.405,30 KM. Promet na Slobodnom tržištu – ST2 iznosio je 305.321,57 KM. Najveći promet ostvaren je sa dionicama emitenta „Šipad komerc“ d.d. Sarajevo – 191.838,00 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se “Udarnik“ d.d. Breza sa prometom od 29.067,57 KM. Promet na Slobodnom tržištu – ST3 iznosio je 2.800KM, dok na Tržištu za emitente nije bilo zaključenih transakcija. Na mjesečnom nivou, svi indeksi berze bilježe pozitivan saldo. BIFX je porastao za 2,25 posto. Indeks SASX-FN je zabilježio najizraženiji porast od 3,22 posto, a slijede SASX-30 sa plusom od 2,64 posto i SASX-10 sa +1,34 posto. Indeks SASX-BBI završio je mjesec sa porastom od 0,58 posto. U martu 2026. godine najveći promet ostvaren je od strane člana Berze „Raiffeisen Bank” d.d. Bosna i Hercegovina – 137.296.091,64 KM. Slijede „Unibroker” d.o.o. Sarajevo sa 79.259.186,33 KM i „ASA banka” d.d. Sarajevo sa 53.576.229,12 KM prometa. Prvo mjesto po broju zaključenih transakcija na tržištu SASE također zauzima „Raiffeisen Bank” d.d. Bosna i Hercegovina sa 216 sklopljenih transakcija, nakon čega slijede „VGT Broker” d.o.o. Visoko sa 211 sklopljenih transakcija , te „ASA banka” d.d. Sarajevo sa 157 transakcija.
Ovog mjeseca lakši izvoz u zemlje EFTA i veća konkurentnost za bh. kompanije
Marx.ba Od 27. aprila počinje primjena pune kumulacije u okviru Sporazuma o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i EFTA zemalja – Švicarske, Norveške, Islanda i Lihtenštajna. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine obavijestila je poslovnu zajednicu o važnoj promjeni koja bi mogla značajno unaprijediti izvoz domaćih kompanija. Ova odluka predstavlja veliki korak naprijed za bh. privredu, jer omogućava fleksibilniji i povoljniji način sticanja preferencijalnog porijekla robe. U praksi, to znači da će kompanije imati više opcija u procesu proizvodnje i lakše ispunjavati uslove za izvoz bez carinskih opterećenja. Za razliku od dosadašnjih pravila, puna kumulacija dozvoljava da se u proizvodnju uključe materijali i faze obrade iz bilo koje zemlje članice PEM sistema. To direktno znači da domaći proizvođači više nisu ograničeni samo na određene izvore sirovina, već mogu kombinovati resurse iz šireg evropskog prostora. Ova promjena donosi nekoliko ključnih benefita – povećanje konkurentnosti bh. proizvoda na tržištima EFTA zemalja, veću fleksibilnost u lancima nabavke, ali i jednostavniji proces dokazivanja porijekla robe putem EUR.1 certifikata ili izjave na fakturi. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH ističu da je ovo posebno značajno za izvoznike koji već posluju ili planiraju poslovanje sa ovim tržištima. Pozvali su sve kompanije da na vrijeme prilagode svoje poslovne procese i dokumentaciju novim pravilima koja uskoro stupaju na snagu.
OPEC+ simbolično povećava proizvodnju nafte
Marx.ba OPEC+ je upozorio da će šteta na energetskim resursima na Bliskom istoku imati dugotrajan utjecaj na opskrbu naftom čak i nakon završetka rata s Iranom, jer je odobrio simbolično povećanje proizvodnih kvota za sljedeći mjesec. Vraćanje oštećenih energetskih resursa u puni kapacitet skupo je i dugotrajno, objavio je ministarski nadzorni odbor grupe nakon sastanka u nedjelju. Kako si rekli, svaka akcija koja ugrožava sigurnost opskrbe, bilo da se radi o napadu na infrastrukturu ili poremećaju izvoznih ruta, povećava volatilnost tržišta i slabi napore OPEC+. Ključni proizvođači predvođeni Saudijskom Arabijom i Rusijom dogovorili su se o povećanju ciljeva za maj za oko 206.000 barela dnevno tokom videokonferencije. S obzirom na to da je izvoz nafte iz Perzijskog zaljeva ograničen ratom i da su vodeći regionalni proizvođači prisiljeni smanjiti opskrbu, takav potez grupe je simboličan. Ipak, to bi moglo signalizirati njihovu namjeru da ožive proizvodnju nakon što se neprijateljstva smire. Cijene nafte uzburkane su pet sedmica sukoba, popevši se na gotovo 120 dolara po barelu prošlog mjeseca jer su ključni energetski resursi u Zaljevu napadnuti, a Iran je efektivno zatvorio kritični Hormuški moreuz, stvarajući ono što je Međunarodna agencija za energiju nazvala najvećim poremećajem u opskrbi u historiji tržišta.
Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretan Uskrs
Našim partnerima i čitateljima Agencija Topcom i portal Marx.ba žele sretan Uskrs.
Centralne banke kupile 19 tona zlata
Marx.ba Centralne banke širomm svijeta kupile su u februaru neto 19 tona zlata, signalizirajući oporavak potražnje nakon slabog početka godine, pokazao je izvještaj udruženjs rudarskih kompanija WGC. U februaru su tako banke neto kupile tri puta više zlata nego u januaru, prema podacima. Tempo kupovina bio je ipak znatno slabiji nego prošle godine, kad su mjesečno u prosjeku neto kupovale 26 tona. U prva dva ovogodišnja mjeseca centraln banke neto su nabavile 25 tona zlata, točno upola manje nego u istom lanjskom periodu, ističu iz WGC‑a. Najaktivniji kupac u februaru je ponovno bila poljska centralna banka, koja je rezervama dodala 20 tona, najviše istog lanjskog mjeseca, kad je bila kupila 29 tona. Time su ukupne poljske zalihe zlata sada dosegnule 570 tona, uz udio od 31 posto u ukupnim rezervama i planirano povećanje do 700 tona, citira WGC najavu guvernera Adama Glapinskog. Među vodećim je kupcima u februaru bio i Uzbekistan, čija je ventralna banka u februaru kupila osam tona zlata. Od početka godine rezerve je popunila sa 16 tona plemenitog metala, na 407 tona, odnosno 88 posto ukupnih rezervi. Češka centralna banka dodala je pak u rezerve dvije tone zlata, produživši neto mjesečne kupovin na čak tri godine. Dvije tone kupila je i malezijska centralna banka, dok su Kina i Kambodža nabavile po jednu. Kineske zlatne rezerve dosegle su tako 2.308 tona, odnosno 10 posto ukupnih rezervi, pokazali su podaci WGC‑a. Neto prodavci zlata bili su pak turska i ruska centralna banka, koje su prodale osam, odnosno šest tona tog plemenitog metala. Neto smanjene turske zlatne rezerve odražavaju, kako se čini, manju vrijednost portfelja ministarstva finansija, a ne centralne banke, napominju u WGC-u. No, turska centralna banka bila je u martu izuzetno aktivna i, prema procjenama WGC‑a, koristila je oko 50 tona zlatnih rezervi za potrebe likvidnosti i pozicija u stranim valutama, stoji u izvještaju. Značajan dio tih transakcija odnosi se na terminske ugovore zamjene zlata za valutne rezereve, što znači da će se po dospijeću “zlato vratiti u turske rezerve”, citira WGC riječi guvernera turske banke Fatiha Karahana. Zlatu kao strateškoj imovini sve se više okreću i afričke centralne banke, napominje WGC, istaknuvši osobito Ugandu koja je nacionalni program nabavke zlata pokrenula prije dvije godine, a aktivnu kupovinu započela u martu 2026. Slične namjere signalizirala je i kenijska centralna banka početkom februara, stoji u izvještaju.
Poslovni retreat ili kako ojačati svoj tim
Marx.ba Osnaživanje timskog duha jedna je od ključnih zadaća svake kompanije, a mudrost pritom ostaje važna odlika savremenog lidera. Kako tome pristupiti na pravi način? Provjeren recept sastoji se od nekoliko jednostavnih elemenata: atraktivne lokacije uz more, dobro uravnoteženog spoja zabavnih i malo ozbiljnijih aktivnosti te, naravno, zadovoljnih zaposlenika. Spojite timove Izgradnja timskog duha poseban je izazov za kompanije čiji zaposlenici većinom rade od kuće i li na različitim lokacijama. U takvom okruženju kolege često ostaju samo ‘lica s ekrana’. Tehnologija, koliko god napredovala, još ne može potpuno zamijeniti ono što se događa u stvarnom, ličnom susretu. Upravo zato stručnjaci za organizacijsku psihologiju potiču lidere da barem povremeno okupe tim na inspirativnoj lokaciji, i to na nekoliko dana. Cilj je jednostavan: maknuti se od svakodnevice i stvoriti prostor u kojem se zaposlenici mogu bolje upoznati, povezati u zajedničkim iskustvima i vidjeti osobu iza ekrana. Gdje ići i šta raditi Za takva okupljanja najčešći su izbor hoteli uz more ili lokacije u prirodi, osobito izvan glavne sezone, kad odredišta imaju mirniji ritam. Program retreata obično kombinira boravak na otvorenom, zajedničke izlete i opuštene večernje aktivnosti. Neizostavan je i poslovni dio, prilika za predstavljanje ciljeva, analizu dosadašnjeg rada te, sve češće, dodjelu priznanja zaposlenicima.
Rast u prva tri mjeseca ove godine: Povećan broj putnika na Aerodromu Sarajevo
Marx.ba Ukupan broj putnika na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, što uključuje dolaske i odlaske u prva tri mjeseca iznosi 368.184 putnika, što je za 10 posto više u odnosu na isti period prethodne godine, objavili su najvećeg bh. aerodroma. U martu je broj putnika bio najveći – 136.258 putnika. U januaru je broj putnika bio 121.762, a u februaru 110.164. S druge strane, počevši od 29. marta na Međunarodnom aerodromu Sarajevo na snagu je stupio ljetni red letenja, u okviru kojeg će 24 aviokompanije realizovati letove prema 40 destinacija širom Evrope i svijeta. Ove sezone Međunarodni aerodrom Sarajevo najavljuje i tri nove aviolinije, i to za Pariz/Orly, Berlin i Ankaru. Na tržište Bosne i Hercegovine po prvi put dolazi niskobudžetna aviokompanija Transavia France, članica grupe Air France–KLM, koja od 17. aprila 2026. uspostavlja direktnu liniju Pariz (Orly) – Sarajevo sa dvije sedmične frekvencije (ponedjeljak i petak). U periodu od 9. maja – 24. oktobra 2026., u okviru širenja svojih operacija iz glavnog grada Njemačke, aviokompanija Eurowings ponovo uvodi direktne letove na relaciji Berlin-Sarajevo. U okviru ljetnog reda letenja vraćaju se i popularne sezonske destinacije, među kojima su: Solun/Thessaloniki, Kopenhagen, Oslo, Pariz-Beauvais, Doha, Muscat, Kuwait, Riyadh, Dammam, Bodrum, Izmir, Antalya, Hurghada i druge, uz prisustvo aviokompanija poput Norwegian Air Shuttle, Norwegian Air Sweden, SAS, Qatar Airways, Oman Air, Kuwait Airways, Flynas, i druge, saopćeno je iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.
Prihodi od indirektnih poreza u BiH veći za 169 miliona KM
Marx.ba Prihodi od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini za tri mjeseca 2026. godine iznosili su 2,92 milijarde KM i veći su za 169 milion KM ili 6,14 posto u odnosu na isti period 2025. Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je u tri mjeseca 2026. izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od 516 miliona KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u tri mjeseca 2026., a to su država, entiteti i Brčko distrikt BiH, iznosili su 2,4 milijarde KM i veći su za 8,75 posto u odnosu na prihode raspoređene korisnicima u tri mjeseca 2025. godine, podaci su UIO BiH. 20+godinasa vama PočetnaVijestiBiH UIO BiH Prihodi od indirektnih poreza veći za 169 miliona KM Autor: Biznis.ba02. 04. 2026. Prihodi od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini za tri mjeseca 2026. godine iznosili su 2,92 milijarde KM i veći su za 169 milion KM ili 6,14 posto u odnosu na isti period 2025. Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je u tri mjeseca 2026. izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od 516 miliona KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u tri mjeseca 2026., a to su država, entiteti i Brčko distrikt BiH, iznosili su 2,4 milijarde KM i veći su za 8,75 posto u odnosu na prihode raspoređene korisnicima u tri mjeseca 2025. U martu 2026. prikupljene su 1,34 milijarde KM indirektnih poreza što je za 85 miliona KM, ili 8,96 posto više u odnosu na mart 2025. Za finansiranje državnih institucija u tri mjeseca 2026. raspoređen je iznos od 245 miliona KM. Najveći dio prikupljenih prihoda od indirektnih poreza raspoređen je entitetima i Brčko distriktu BiH. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila 1,32 milijarde Republika Srpska 744 miliona KM i Brčko distrikt BiH 75 miliona KM. Po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 59 miliona KM, Republika Srpska 39 miliona KM i Distrikt Brčko dva miliona KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM, saopćeno je iz UIO.
AI agenti sve više preuzimaju urede: Koji su poslovi najsigurniji
Marx.ba Za razliku od prijašnjih tehnoloških revolucija koje su automatizirale fizički rad, val razvoja umjetne inteligencije direktno cilja na visokoplaćene, visokoobrazovane profesionalce, glavno je to saznanje iz opsežne studije o utjecaju tzv. “agentske umjetne inteligencije” na budućnost rada, koju su proveli kompsnija za upravljanjem rizicima Coface i Opservatorij ugroženih i novih radnih mjesta (Observatory of Threatened and Emerging Jobs, OEM). Potencijal automatizacije Kako su objasnili Aurélien Duthoit, analitičar u Cofaceu, i Axelle Arquié, istraživačica i suosnivačica OEM-a, umjetna inteligencija polako postaje samostalni učesnik na globalnom tržištu rada, što ima svoje prednosti, ali i mane. Naime, analizom više od 900 zanimanja u 12 ključnih svjetskih ekonomija, istraživači su mapirali potencijal AI automatizacije. Jedan od najvažnijih zaključaka jest da su radna mjesta koja zahtijevaju fizičku prisutnost i interakciju s materijalnim svijetom trenutno najotpornija na promjene koje donosi automatizacija. Upravo ta povezanost s opipljivim okruženjem na neki način štiti zaposlenike, budući da umjetna inteligencija, unatoč svojoj naprednoj logici, još uvijek ne može zamijeniti ljudsku spretnost i snalažljivost. Isto tako, poslovi u građevini, ugostiteljstvu ili proizvodnji imaju stopu izloženosti automatizaciji manju od 10 posto, jer današnji modeli umjetne inteligencije još uvijek teško navigiraju fizičkim prostorom. S druge strane, poslovi koji uključuju obradu informacija i podataka nalaze se na prvoj liniji udara. Finansijski analitičari, pravnici, administrativno osoblje i IT inženjeri više nisu zaštićeni svojim formalnim znanjem. Kako su objasnili stručnjaci iz Cofacea, “agentska” umjetna inteligencija predstavlja drugu fazu revolucije koja će u sljedećih pet godina moći samostalno planirati, upravljati datotekama i izvršavati kompleksne zadatke bez stalnog ljudskog nadzora. To znači da će umjetna inteligencija uskoro potpuno preuzimati neke ljudske zadatke, ali ne sve. Također, koliko će koja država biti otporna na ove promjene ovisi prvenstveno o strukturi njene ekonomije, pa su istraživači jasno definirali evropske regije prema stupenu rizika. Zemlje s visokom izloženošću, poput Danske, Švedske, Velike Britanije, Nizozemske i Švicarske, predvode listu jer se njihove ekonomije temelje na znanju, finansijama i IT sektoru, što ih čini najranjivijima na automatizaciju uredskih poslova. Najplaćeniji radnici Centralna Evropa i Francuska bilježe umjerenu izloženost. Naime, iako se industrijske sile poput Njemačke, Poljske, Austrije, Slovačke i Slovenije uveliko oslanjaju na proizvodnju gdje su radnici na trakama sigurni, te industrije zapošljavaju veliki broj inženjera i pravnog osoblja koji su pod visokim rizikom. Najnižu stopu izloženosti u ima Južna Evropa, npr. zemlje poput Španije, Grčke, Turske, pa i Hrvatske, jer su njihove ekonomije temeljene na uslugama u turizmu, poljoprivredi i fizičkoj gradnji. Jedan od najintrigantnijih i ujedno najalarmantnijih zaključaka ticao se javnih finansija. Naime, budući da AI cilja na najplaćenije radnike, države bi se mogle suočiti s naglim padom prihoda od poreza na dohodak uz istovremeni rast troškova za nezaposlene, piše Lider. Dodatni rizik je i “fiskalno curenje”, primjerice, ako lokalnu radnu snagu zamijeni AI infrastruktura u vlasništvu američkih tehnoloških giganata, porezna baza se seli iz lokalnih plaća u međunarodni kapital, što bi moglo isprazniti nacionalne riznice.