Finansijska strana velikog uspjeha: Zmajevi već zaradili milione, ali nagrada može biti i veća
Marx.ba Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine ostvarila je historijski rezultat plasmanom na Svjetsko prvenstvo koje će se 2026. godine igrati u Sjedinjenim Američkim Državama, Meksiku i Kanadi. Zmajevi su mjesto na Mundijalu izborili nakon uzbudljive pobjede protiv Italije na Bilinom polju u Zenici. Nakon što je susret završen rezultatom 1:1 i poslije produžetaka, BiH je bila uspješnija u izvođenju penala i slavila sa 4:1. Ovo je tek drugi put u historiji da se Bosna i Hercegovina plasirala na Svjetsko prvenstvo, nakon prvog nastupa u Brazilu 2014. godine. Pored velikog sportskog ugleda, plasman na Mundijal donosi i značajnu finansijsku korist Fudbalskom savezu Bosne i Hercegovine. Već samim učešćem na turniru, FIFA svakoj od 48 reprezentacija garantuje minimalan iznos od 10,5 miliona dolara. Taj iznos uključuje 9 miliona dolara za nastup u grupnoj fazi te dodatnih 1,5 miliona dolara namijenjenih za pokrivanje troškova priprema. Prema trenutnom kursu, riječ je o približno 9,7 miliona eura, što predstavlja ozbiljan prihod za savez. Nagradni fond dodatno raste sa svakim narednim uspjehom na turniru. Prolazak grupne faze i ulazak u nokaut rundu, odnosno šesnaestinu finala, povećava zaradu na 11 miliona dolara. Plasman u osminu finala donosi ukupno 15 miliona dolara, dok bi ulazak u četvrtfinale savezu osigurao čak 19 miliona dolara. Novi svjetski prvak će, za poređenje, osvojiti rekordnih 50 miliona dolara, odnosno oko 42,6 miliona eura. Svjetsko prvenstvo 2026. godine bit će posebno, ne samo zbog rekordnog nagradnog fonda koji je FIFA povećala za čak 50 posto u odnosu na prvenstvo u Kataru. Ovo će biti prvo izdanje Mundijala na kojem će učestvovati čak 48 reprezentacija. Bosna i Hercegovina nalazi se u grupi B, gdje će igrati protiv domaćina Kanade te selekcija Katara i Švicarske. Prvi meč na prvenstvu odigrat će 12. juna 2026. godine u Torontu. Osim direktnih finansijskih nagrada od FIFA-e, plasman na Svjetsko prvenstvo otvara vrata i brojnim dodatnim prihodima. Očekuje se da će Nogometni savez BiH profitirati kroz nove sponzorske ugovore, veći medijski interes te značajno povećanu prodaju dresova i navijačkih suvenira.
Finansije, građevinarstvo i ICT pokreću kvartalni rast BDP-a u FBiH
Marx.ba Federalni zavod za statistiku objavio je da realni rast BDP-a u četvrtom tromjesečju 2025. u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine iznosi 2,2 posto. Posmatrano po područjima Klasifikacije djelatnosti, značajniji realni rast bruto dodane vrijednosti u četvrtom tromjesečju 2025. godine zabilježili su finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 6,4 posto; građevinarstvo 3,8 posto; informacije i komunikacije 3,4 posto i trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala, prevoz i skladištenje, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane2,5 posto. Tromjesečni BDP ukazuje na kratkoročna privredna kretanja, te je stoga korisno sredstvo za ekonomske analize i politike. Osnovna svrha obračuna tromjesečnog BDP-a je izračun realne stope rasta. Tromjesečni BDP obračunat je po proizvodnom pristupu u tekućim cijenama, cijenama prethodne godine i cijenama referentne 2021. godine.
Cijena “sitnica”: Virgin Galactic ponovo prodaje karte za let u svemir
Marx.ba Kompanija Virgin Galactic Holdings ponovo je pokrenula prodaju svojih komercijalnih svemirskih letova u ograničenom obimu, pri čemu cijena jedne karte iznosi 750.000 dolara. Dionice Virgin Galactic Holdings porasle su za čak 22 posto u trgovanju nakon jučerašnjeg zatvaranja berze u SAD nakon ove objave, iako su i dalje u padu od oko 30 posto od početka godine. Virgin Galactic je prijavio gubitak od 98 centi po dionici u četvrtom kvartalu, uz prihod od oko 312.000 dolara, i očekuje da njen drugi SpaceShip uđe u upotrebu između kraja 2026. ili početka 2027. godine. Dionice Virgin Galactic Holdings naglo su porasle nakon što je kompanija nastavila prodaju komercijalnih svemirskih letova u ograničenom obimu, što signalizira da se kompanija, koju je osnovao milijarder Richard Branson, kreće ka ponovnom pokretanju turističkih operacija nakon dvogodišnje pauze. Kompanija sa sedištem u Kaliforniji saopštila je da je pustila u prodaju određeni broj karata za svemirske letove, po cijeni od 750.000 dolara po karti, što je oko 100.000 dolara više nego ranije. Industrija tzv. svemirskog turizma suočava sa ograničenom potražnjom i tehnološkim izazovima. Kompanija je pauzirala prodaju karata dok radi na predstavljanju unaprijeđenog svemirskog aviona Delta. Nakon što je kompanija Blue Origin u januaru objavila da obustavlja letove svoje rakete New Shepard, Virgin Galactic Holdings je ostala jedina velika kompanija fokusirana na kratke turističke letove u svemir. Kompanija je imala gotovinu i gotovinske ekvivalente u iznosu od 144,7 miliona dolara, što je pad od 19 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Također se očekuje da će Virgin Galactic Holdings potrošiti oko 90 miliona dolara tokom prvog kvartala 2026. godine.
Kriptovalute sve češće u pozadini nabavke bespilotnih letjelica za vojnu upotrebu
Marx.ba Sve veća dostupnost jeftinih dronova na globalnim online platformama otvorila je novi kanal za njihovu nabavku – ali i za finansiranje putem kriptovaluta, što dodatno komplicira nadzor i regulaciju takvih transakcija. Najnoviji izvješts analitičke kompsnije Chainalysis ukazuje na rastuću povezanost kripto tržišta i mreža koje opskrbljuju paravojne grupe i druge aktere uključene u aktuelne sukobe. Prema tim nalazima, grupe povezane s Rusijom i Iranom sve češće koriste kriptovalute kako bi finansirale kupovinu komercijalno dostupnih dronova i njihovih komponenti. Takvi uređaji, koji su relativno jeftini i lako dostupni putem e-commerce platformi, postali su ključan alat u ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku. Za razliku od tradicionalnih finansijskih tokova, gdje banke i regulatorna tijela imaju određenu razinu nadzora, kriptovalute omogućuju alternativni kanal financsiranja koji je decentraliziran i često manje transparentan na prvi pogled. No upravo ta percepcija anonimnosti pokazuje se varljivom. Blockchain, tehnologija na kojoj se temelje kriptovalute, zapravo omogućuje detaljno praćenje transakcija, od izvora do odredišta. Analitičari Chainalysisa uspjeli su povezati konkretne digitalne novčanike s kupovinama dronova, prateći tok sredstava od donacija do same isporuke opreme. Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, proruske grupe prikupile su više od 8,3 miliona dolara u kriptovalutama, pri čemu su dronovi među jasno identificiranim stavkama finansiranim tim sredstvima. U nekim slučajevima, iznosi pojedinačnih transakcija, između 2.200 i 3.500 dolara, poklapali su se s tržišnim cijenama konkretnih modela dronova i njihovih dijelova dostupnih online. Dodatno, istraživanje otkriva da se kriptovalue koriste ne samo za kupovinu, već i za distribuciju vojne opreme. Posebno se ističe primjer digitalnog novčanika povezanog s Islamskom revolucionarom gardom koji je nabavljao dijelove za dronove od dobavljača sa sjedištem u Hong Kongu. Iako ukupni iznosi koji prolaze kroz kripto kanale ostaju relativno mali u odnosu na globalnu vojnu potrošnju, trend ukazuje na sve veću sofisticiranost opskrbnih lanaca koji kombiniraju tradicionalne i digitalne finansijske tokove.
BHANSA povećala kapacitet vazdušnog prostora za 12 posto pred ljetnu sezonu
Marx.ba Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) intenzivno provodi pripreme za ljetnu sezonu letenja 2026. godine. Modernizacija je rezultirala i povećanjem kapaciteta zračnog prostora za oko 12 posto. Iz BHANSA-e su saopćili kako su kroz modernizaciju glavnog sistema za obradu podataka uvedene nove funkcionalnosti koje unapređuju operativne procese. “Uveli smo 13 novih funkcionalnosti koje su usmjerene na skraćenje operativnih koraka, smanjenje manuelnih radnji te bržu i efikasniju internu i koordinaciju sa susjednim sektorima. To direktno doprinosi efikasnijem i stabilnijem upravljanju zračnim saobraćajem”, izjavila je Elvira Hajdarević, master elektrotehnike i oblasni kontrolor zračnog saobraćaja. Uz usvojene operativne i finansijske planove, fokus je stavljen na tehnološka unapređenja i organizacijske mjere koje osiguravaju sigurno i kontinuirano odvijanje zračnog prometa. Povećanje je potvrđeno na temelju stručnih analiza i operativne validacije, kroz sveobuhvatan ciklus simulacija zasnovanih na reprezentativnim uzorcima stvarnog prometa. “U testiranju su sudjelovali kontrolori letenja različitih operativnih profila i razine ovlaštenja, s ciljem validacije sigurnosnih margina, radnog opterećenja i održivosti deklariranog povećanja kapaciteta u uvjetima gustog i kompleksnog prometa”, dodala je Hajdarević. Uz tehnološka unapređenja, BHANSA provodi i organizacijske mjere za dodatno rasterećenje zaposlenika. U toku je uvođenje tzv. “objedinjene radne pozicije” tokom dnevnih smjena, kada su ispunjeni operativni uvjeti, uz već ustaljenu praksu u noćnim smjenama. Formiran je i poseban tim za planiranje rasporeda rada, koji je izradio dinamički plan za 2026. godinu, uključujući scenarije za nepredviđene okolnosti. “Cilj je optimalno korištenje raspoloživih kapaciteta, uz jasne procedure i planiranje koje obuhvaća i izvanredne situacije. Za vršna opterećenja pripremili smo operativne scenarije u saradnji s evropskim partnerima, prvenstveno s EUROCONTROL-om. Oni uključuju fleksibilne sektorske konfiguracije i mjere uravnoteženja protoka saobraćaja”, pojasnila je Hajdarević. Uz punu tehničku spremnost, osigurana je i financijska stabilnost Agencije. Usvojeni finansijski plan za 2026. godinu predviđa povećanje primanja operativnog osoblja do 25 posto, čime kumulativno povećanje od 2016. godine dostiže približno 100 posto, a naveli su kako je BHANSA kadrovski popunjena i operativno u potpunosti spremna za predstojeću sezonu. BHANSA dodaje da nastavlja ulagati u školovanje novih generacija kontrolora letenja, uz zaštitu vlastitih ulaganja kroz ugovorne klauzule, čime se dodatno osigurava dugoročna stabilnost sistema zračne plovidbe u Bosni i Hercegovini.
Fed gura cijenu zlata, dok tržište reagira na svaki Trumpov potez
Marx.ba Cijena zlata nastavila je rast drugi dan zaredom, potaknuta blažim tonom američkog Feda i signalima iz Washingtona da bi rat s Iranom mogao završiti bez ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza. Vrijednost unce nakratko je skočila i do 2,4 posto, dosegnuvši oko 4.560 dolara, prije nego što je dio dobitaka izbrisan. Okidač za rast bio je izvještaj da je američki predsjednik Donald Trump spreman okončati vojnu kampanju protiv Irana čak i ako ključni energetski koridor ostane djelomično zatvoren. Dodatni poticaj stigao je od predsjednika Feda Jeromea Powella, koji je poručio da su dugoročna inflacijska očekivanja i dalje pod kontrolom, unatoč rastu cijena energije uzrokovanom ratom. Powell je naglasio da je monetarna politika trenutno u fazi „čekanja i posmatranja“, što je ublažilo očekivanja novih povećanja kamatnih stopa. Posljedično su pali prinosi na američke obveznice, što je povećalo privlačnost zlata kao imovine koja ne nosi kamatu. Unatoč kratkoročnom rastu, analitičari upozoravaju da tržište još uvijek ne uračunava scenarij ekonomskog usporavanja. Očekivanja smanjenja kamatnih stopa ostaju ograničena, a krivulje prinosa i dalje su relativno strme. Prema procjenama tržišnih stručnjaka, to znači da bi zlato moglo ostati pod pritiskom, bez snažnijeg i dugotrajnijeg oporavka u kratkom roku. S druge strane, Iran poduzima vlastite korake — od uvođenja naknada za prolaz kroz Hormuški moreuz do priprema za potencivne napade na brodski promet u Crvenom moru. Napadi na tankere dodatno pojačavaju rizike za globalnu opskrbu energijom. Istovremeno, situacija na Bliskom istoku i dalje je jako nestabilna. Dok Washington signalizira mogućnost deeskalacije, paralelno se razmatraju i nove vojne akcije, uključujući napade na ključnu infrastrukturu. Tržišta trenutno reagiraju gotovo isključivo na vijesti iz geopolitike. Analitičari upozoravaju da bi eventualni mirovni dogovor mogao dodatno pogurati cijenu zlata, dok bi šira vojna eskalacija, uključujući kopnenu invaziju, mogla imati suprotan efekat. Rastuće cijene energije i potencijalno zaoštravanje monetarne politike također predstavljaju negativan faktor za zlato, koje ne donosi prinos. Zbog kombinacije tih pritisaka, zlato je i dalje na putu da mjesec završi s padom od oko 13%, unatoč recentnom oporavku.
Aerodrom Tuzla dobio i drugi bazni avion Wizz Aira: Širi se mreža destinacija
Marx.ba Međunarodni aerodrom Tuzla danas će svečano obilježiti dolazak drugog baznog aviona aviokompanije Wizz Air, kao i proširenje mreže destinacija iz Tuzle, čime se dodatno unapređuje međunarodna povezanost Bosne i Hercegovine. Dolazak drugog baznog aviona predstavlja značajan iskorak u razvoju kapaciteta aerodroma,omogućavajući povećanje broja operacija, veću dostupnost destinacija i dalji rast putničkogsaobraćaja. Ovim proširenjem dodatno se potvrđuje dugoročna saradnja sa aviokompanijom Wizz Air, kao i strateški značaj Međunarodnog aerodroma Tuzla u regionalnom zračnom saobraćaju. Uz povećanje kapaciteta, iz Tuzle se uvodi više novih linija prema evropskim destinacijama, uključujući i glavne gradove, čime se dodatno unapređuje povezanost sa ključnim tržištima. „Dolazak drugog baznog aviona i proširenje mreže destinacija predstavljaju važan korak u daljem razvoju našeg aerodroma. Uvođenje novih linija dodatno jača našu međunarodnu povezanost i otvara nove mogućnosti za saradnju, turizam i mobilnost putnika. Nastavit ćemo raditi na unapređenju infrastrukture i širenju ponude destinacija, s ciljem daljeg jačanja naše pozicije na regionalnom tržištu“, izjavio je Dževad Halilčević, direktor JP „Međunarodni aerodrom Tuzla“. Vera Jardan, menadžer korporativnih komunikacija kompanije Wizz Air, rekla je da je uvođenje nove linije između Tuzle i Bratislave predstavlja značajan iskorak u proširenju mogućnosti putovanja iz Bosne i Hercegovine prema evropskim destinacijama. “Izuzetno nam je drago što pokrećemo ovu direktnu vezu, koja putnicima donosi nove prilike za atraktivna gradska putovanja, ali i jednostavnije i brže planiranje putovanja. Nova linija dodatno će povezati Bosnu i Hercegovinu i Slovačku, doprinijeti razvoju turizma, jačanju kulturnih veza i intenzivnijem protoku putnika u oba smjera“, poručila je. Destinacije: Frekvencija i početak Tuzla – Bratislava, Utorak, četvrtak, subota,nedjelja, 29. mart 2026 Tuzla – Göteborg, Srijeda, Nedjelja, 29. mart 2026 Tuzla – Berlin Brandenburg, Ponedjeljak, srijeda, petak, 30. mart 2026 Tuzla – Frankfurt Hahn, Utorak, Četvrtak, Subota, 31. mart 2026 Tuzla – Larnaca, Utorak, Subota 31. mart 2026 Tuzla – Paris Beauvais, Utorak , Četvrtak, Subota, 31. mart 2026
Dolar ojačao: Fed vjerovatno neće smanjivati kamate ove godine
Marx.ba Na svjetskim tržištima dolar je prošle sedmice ojačao prema košarici valuta jer kriza na Bliskom istoku podržava cijena nafte na povišenim nivoima, pa je sve manje izgleda da će američki Fed ove godine smanjiti kamatne stope. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 0,7 posto, na 100,19 bodova, pa je na putu dobitka u ovom mjesecu za otprilike 2,6 posto. Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku, za 0,7 posto, pa je cijena dolara dosegnula 160,30 jena. Na svjetskim finansijskim tržištima vlada nestabilnost jer kriza na Bliskom istoku ne jenjava, dok je rat SAD i Izraela protiv Irana ušao u petu sedmicu. Zbog toga ulagači traže sigurnije utočište za kapital, što podržava jačanje dolara. Predsjednik SAD Donald Trump poručio je prošle sedmice da Iran mora pristati na dogovor o završetku rata ili će napadi SAD i Izraela biti još žešći. Iranci, s druge strane, poručuju da je američki prijedlog za prekid borbi “jednostran i nepravedan” i, uz rijetke izuzetke, i dalje ne dozvoljavaju prolaz tankera kroz Hormuški moreuz, što podržava cijena nafte na povišenim nivoima. A povišene cijene nafte mogle bi izazvati rast inflacije i usporavanje rasta ekonomija, na šta su već upozorile centralne banke. Zbog toga su splasnula očekivanja da će američki Fed u ovoj godini smanjiti kamatne stope.
Xiaomi u 2025. isporučio 165 miliona mobitela i 411 hiljada električnih vozila
Xiaomi je objavio financijsko izvještaj za 2025. godinu koje pokazuje da su zadržali poziciju među tri najveća proizvođača mobitela u svijetu, uz snažan rast prihoda i prvi značajan iskorak na tržištu električnih vozila. Naime, Xiaomi je tokom godine isporučio 165,2 mobitela, ostvarivši prihod od 186,4 milijarde juana (oko 23,7 milijardi eura). Prema podacima Omdije, Xiaomi je zadržao 13,3 posto globalnog tržišnog udjela te se petu godinu zaredom nalazi među tri najveća proizvođača mobitela. Na domaćem tržištu zauzeo je drugo mjesto s udjelom od 16,6 posto. Primjetan je i pomak prema skupljim uređajima. Mobiteli s cijenom iznad 3.000 juana (oko 382 eura) činili su rekordnih 27,1 posto prodaje, dok su modeli iz višeg cjenovnog razreda, od 4.000 do 6.000 juana (od 510 do 765 eura) zauzeli 17,3 posto, piše Bug. Na globalnom nivou Xiaomi je dodatno ojačao poziciju u Latinskoj Americi i jugoistočnoj Aziji, gdje je drugi po tržišnom udjelu, dok u Evropi i Africi drži treće mjesto. Osim mobitela, kompanija bilježi dobre rezultate i u drugim kategorijama. Tableti su među pet najprodavanijih globalno, nosivi uređaji drže prvo mjesto u svijetu, a TWS slušalice drugo. Segment Interneta stvari i internetskih usluga premašio je 750 miliona mjesečno aktivnih korisnika te ostvario prihod od 123,2 milijarde juana (oko 15,7 milijardi eura). Snažan rast zabilježen je i u segmentu kućanskih uređaja, gdje su isporuke dosegle rekordne nivoe uz rast prihoda od 23,1 posto. Posebno se ističe Xiaomijev ulazak u automobilski sektor. Komanija je u 2025. isporučila 411.082 električna vozila, a prihodi tog odjela porasli su za 223,8 posto, na 106,1 milijardu juana (oko 13,5 milijardi eura). Po prvi put, automobilski biznis ostvario je i godišnju dobit od 0,9 milijardi juana (oko 115 miliona eura). Model Xiaomi SU7 bio je najprodavanija limuzina u Kini u cjenovnom razredu iznad 200.000 juana (oko 25.500 eura), dok je serija Xiaomi YU7 dominirala segmentom srednjih i velikih SUV-ova sedam mjeseci zaredom. Xiaomi za 2026. predviđa daljnji rast te planira isporučiti oko 550.000 vozila.
BiH treća zemlja u regionu po količini monetarnog zlata
Marx.ba U ovoj godini zlato ostaje jedan od glavnih stubova globalnog finansijskog sistema. Centralne banke širom svijeta i dalje ga koriste kao sigurno utočište u turbulentnim geopolitičkim vremenima, zaštitu od inflacije i geopolitičkih rizika, ali i kao instrument monetarne stabilnosti. Najviše rezervi, 60 posto drže SAD i evropske zemlje. Prema Svjetskom vijeću za zlato (World Gold Council), tokom posljednje tri godine centralne banke su kupovale zlato rekordnim tempom, a trend se nastavlja i u ovoj godini. Za centralne banke, rezerve u zlatu su itekako važne, prevashodno zbog sigurnosti, likvidnosti i povrata, te njihove rezerve prema podacima Vijeća, čine oko petinu ukupnog zlata koje je iskopano kroz historiju, prenosi ekapija. Da ono nije pasivna rezerva, već značajan finansijski instrument, potvrđuje primjer Francuske, koja je kroz svoje rezerve ostvarila dobit od oko 15 milijardi dolara, zahvaljujući visokim cijenama zlata, bez promjene ukupne količine (oko 2.437 tona). Praktično, Francuska je ostvarila dobit ne zato što je trgovala zlatom, već zato što je cijena zlata porasla, pa su njene postojeće rezerve postale vrednije. Kada je o BiH riječ, jedan dio deviznih rezervi Centralne banke BiH (CBBiH) jeste zlato. – Mi u ovom trenutku imamo 3,5 tone monetarnog zlata ili 112.000 unci. Krajem 2024. godine smo kupili dvije tone zlata. Ovo je u historiji Centralne banke Bosne i Hercegovine rekordno visok iznos zlatnih rezervi i s obzirom na to kakve su cijene u ovom trenutku i na naša ograničenja, koje imamo našim internim dokumentima, koji se odnose na stratešku alokaciju deviznih rezervi, u ovom trenutku ne planiramo kupovati nove količine zlata, kazala je za Forbes BiH guvernerka CBBiH Jasmina Selimović dodajući: ” 3,5 tone možda može zvučiti nekom malo ili puno, ali ako pogledate region, Srbija je zemlja sa najvećom količinom monetarnog zlata. Nakon Srbije dolazi Slovenija i mi smo nakon Slovenije. Dakle, treća zemlja u regionu po količini monetarnog zlata.”