Odnosi se i na BiH: EU od uvodi takse po vrsti proizvododa u paketima do 150 eura vrijednosti
Marx.ba Evropska unija (EU) je službeno prihvatila da se od 1. jula ove godine započne s primjenom novih carinskih pravila koja se odnose na pošiljke iz trećih zemalja (zemlje koje kao i BiH nisu u EU) vrijednosti do 150 eura. Dosad su te pošiljke, koje su stizale u sklopu online trgovine, bile izuzete od plaćanja carine, a nova mjera je rezultat namjere da se dokine nepošteno tržišno takmičenje s evropskim prodavateljima, navedeno je. Nova mjera će zasad biti u primjeni kao prijelazni korak do stvaranja zajedničkog carinskog podatkovnog centra EU što se očekuje u 2028. godini. Do tog trenutka određena je jedinstvena carinska stopa od tri eura, no ne po pošiljci već po vrsti predmeta koji se nalaze u pošiljkama vrijednosti do 150 eura. Tako, primjerice, ako paket sadrži jednu svilenu i dvije pamučne bluze to bi značilo da se u njemu nalaze dva različita proizvoda, pa bi carina iznosila šest eura. Taj novi sistem će imati pozitivan učinak i na evropski budžet kao i na nacionalne javne finansije jer su carine dio prihoda čitavog EU dok države članice zadržavaju dio novaca kao naknadu za obavljanje carinskog posla. Dakle, zasad je plan da se novi carinski režim za pošiljke manje vrijednosti provodi od 1. jula 2026. do 1. jula 2028. s mogućnošću njegova produženja.
Kako se gubi: Izbjegnite greške koje rade kripto investitori kad preskaču iz jednog tokena u drugi
Marx.ba Tržište kriptovaluta, poznato po svojoj dinamičnosti i volatilnosti, može biti izvor izuzetnih prilika, ali i golemih razočaranja. Mnogi novi (pa čak i iskusni) investitori prelaze iz jednog projekta u drugi, potaknuti strahom od propuštanja (FOMO) i nedostatkom strpljenja. Rezultat je često “trčanje” za brzim dobicima, gubitak fokusa i, paradoksalno, propuštanje velikih prilika. Evo grešaka koje kripto investitori čine kad gube strpljenje i preskaču iz jednog tokena u drugi. Jedna od najčešćih grešaka je emocionalno reagiranje na kratkoročno kretanje cijena. Ljudi često ulete u token kad mu cijena skače u nebo (zbog straha da “neće” dobit priliku), ali onda kada se dogodi korekcija, u panici sve rasprodaju. Razmislite: zašto ne kupiti kad je mirniji period i cijene su niže? Umjesto da skačete iz projekta u projekt, razumno je proučiti fundamente i dugoročne trendove. Mnogi investitori preskaču iz jednog tokena u drugi kako bi uhvatili “vruće” trendove ili brze dobitke. Međutim, to rezultira trošenjem na naknade (transakcijske provizije, gas, i slično) te gubitkom uvida. Može se dogoditi da prodate token u lošem trenutku, a on kasnije doživi veliki rast. Dok trčite za “sljedećim velikim projektom,” dionice vašeg prethodnog tokena mogu se oporaviti i čak nadmašiti vaše nove investicije. Kad cijena pada, investitori gube vjeru u projekt i “odlaze” u drugi. Često se ispostavi da je razlog korekcije bio “strujan” – primjerice, šire tržišne okolnosti ili kratkoročne vijesti. Ako niste proučili “white paper,” tim i dugoročni plan projekta, lako ćete postati žrtvom “očekivanja” i “glasina”. Kripto-tržište zna biti brutalno za one koji ne razumiju fundamente. U toku bikovskih perioda, mediji i influenceri često promoviraju nove tokene kojima se cijena upravo “pumpe.” Tada se investitori, iz straha da ne propuste, ubacuju u projekt bez ikakve provjere. Nakon što hype splasne, cijena može kolabirati. Pokušaj da pobjegnete u sljedeći “hot project” obično vodi do gubitaka. Dugoročni hodleri koji su šutjeli i čekali, obično isplivaju kao pobjednici. Trebali biste pratiti tržište – ali konstantno zurenje u grafove vodi do impulsivnih reakcija. Kad vidite “crvenu svijeću,” vrlo je primamljivo “odmah prodati” i prebaciti se u drugi token koji, čini se, raste. Ponekad se radi tek o normalnoj korekciji ili “dipu.” Umjesto što napuštate svoj token, razmislite je li cilj tog projekta još uvijek održiv i je li ekipa iza njega i dalje aktivna. Strpljenje često nagrađuje šutljive “hodlere.” Kad prelazite iz jednog projekta u drugi, plaćate transakcijske naknade koje mogu biti pozamašne (pogotovo na ETH mreľi). Ako to radite često, troškovi se gomilaju i pojedu dobit, čak i kad biste teorijski pogodilis “pravi” token. Za neke se investitore ispostavi da su velike iznose izgubili samo na gas naknade i slippage (razlike u cijeni zbog nelikvidnih poolova). Najveća “zajednička greška” jest nepostojanje strategije. Bez jasnih ciljeva – npr. “Uložit ću u ovaj token jer vjerujem u tim i planiram ga držati minimalno šest mjeseci” – investitor lako postaje metež emocija. Kad neko objavi “XYZ je scam!” ili “ABC token će 10x!” odmah se prelazi u drugi coin. Emocionalno trgovanje češće vodi do gubitaka nego do dobitaka, jer kripto-tržište ima izražene “pump & dump” cikluse, gdje lako može nastradati onaj ko trči za kratkoročnom dobiti.
Google dobio zeleno svjetlo za preuzimanje Wiza
Marx.ba Google je dobio bezuslovno odobrenje Evropske unije za akviziciju kompanije za kibernetičku sigurnost Wiz vrijednu 32 milijarde američkih dolara, što je njegovo najveće preuzimanje ikad. Sporazum, objavljen u martu prošle godine, mogao bi povećati Googleovu prisutnost u kibernetičkoj sigurnosti i u sektoru računarstva u oblaku gdje se takmiči s većim konkurentima Amazonom i Microsoftom. “Naša je procjena potvrdila kako će kupci i dalje imati vjerodostojne alternative i mogućnost promjene pružatelja usluga”, rekla je šefica Unije za antimonopolsku zaštitu Teresa Ribera. Evropska komisija objavila je kako svi podaci koje Google prikupi putem sporazuma nisu komercijalno osjetljivi i kako ih mogu procijeniti i druge kompsnije za sigurnosni softver. Vjeruju kako preuzimanje neće izazvati nikakve probleme u vezi s konkurencijom.
Koje kompanije u BiH su najveći izvoznici, a koja uvoznici
Marx.ba Lider izvoza iz Bosne i Hercegovine u prošloj godini prvi put postala je kompanija “TT Kabeli” iz Širokog Brijega, dok je u januaru ove godine tu poziciju preuzela “Nova Alumina” iz Zvornika, pokazuju najnoviji podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koji potvrđuju promjene na vrhu liste najvećih izvoznika u zemlji. Iako su godinama vrh liste zauzimale kompanije poput “ArcelorMittala”, “Alumine” i “Aluminij Industriesa”, nova tržišna struktura i snažan rast kablovske industrije doveli su prošle godine do promjene na samom vrhu, pišu Nezavisne. Drugo i treće mjesto zauzimaju “ArcelorMittal”, odnosno “Nova Željezara Zenica”, te “Nova Alumina” iz Zvornika. Na listi najvećih izvoznika nalazi se i firma SSL iz Lukavca, koja je na četvrtom mjestu. Peto mjesto pripalo je brčanskom “Bimalu”, jedinom proizvođaču jestivog ulja u Bosni i Hercegovini. “Na šestom mjestu su ‘Elektrane Stanari’ kod Doboja, što pokazuje raznolikost izvozne strukture, od teške industrije i energetike do prehrambenog sektora. Sedmo mjesto zauzima ‘Aluminij Industries’ iz Mostara, a slijede hercegovačke kompanije ‘Miviko’ iz Posušja i ‘Feal’ iz Širokog Brijega”, kazali su iz Uprave za indirektno oporezivanje za BiH. Dodaju da listu zatvara kompanija namjenske industrije “Igman” iz Konjica, jedan od najznačajnijih izvoznika vojne opreme iz BiH. Najveći izvoznici u januaru ove godine Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u januaru ove godine, kada je riječ o izvozu, na vodećem mjestu je “Nova Alumina” iz Zvornika. Drugo mjesto pripalo je “Elektranama Stanari”, treće mjesto zauzimaju “TT Kabeli” iz Širokog Brijega, dok je četvrto mjesto pripalo firmi “Miviko” iz Posušja. Visoko peto mjesto zauzeo je “Bimal” iz Brčkog, dok je na šestom mjestu “Aluminij Industries” iz Mostara. “Sedmo mjesto zauzela je firma SSL iz Lukavca, dok je na osmom mjestu “Feal” iz Širokog Brijega. Deveto mjesto pripalo je “CIMOS TMD Automobilskoj industriji” iz Gradačca, a na desetom mjestu je tvornica obuće “Sportek” iz Kotor Varoša, kazali su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Sa druge strane, kompanija koja je tokom prošle godine uvezla najviše proizvoda u BiH je sarajevska “Holdina”, a na drugom mjestu je “Petrol BH Oil Company” iz Sarajeva. Na trećem mjestu je “Aluminij Industries” iz Mostara, zatim slijedi “Hercegovina lijek” iz Mostara, dok je na petom mjestu “Optima grupa” iz Banjaluke. Firma “TT Kabeli” iz Širokog Brijega našla se na šestom mjestu, dok je “Porsche BH” iz Sarajeva na sedmom mjestu. Na osmom mjestu je “Violeta” iz Gruda, deveto mjesto pripalo je brčanskom “Bimalu”, dok je na desetom mjestu ‘Koksara’ iz Lukavca”, kazali su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH
Pažljivo planirajte poslovno putovanje: Novi Schengen sistem prijeti gužvama na aerodromima
Marx.ba Evropske aviokompanije upozorile su u srijedu da će novi sistem za ulazak putnika u Schengen zonu otvorenih granica izazvati „ozbiljne smetnje“ tokom vrhunca ljetne sezone, te pozvale na hitno rješavanje „kritičnih problema“ koji već izazivaju kašnjenja. Ako planirate i neko poslovno putovanje, to učinite veoma pažljivo i ostavite sebi dovoljno vremena u slučaju gužvi. Novi Sistem ulaska/izlaska (EES), koji je na snazi od oktobra, ima za cilj zamijeniti pečate u pasošima i omogućiti bolju razmjenu podataka između 27 država članica putem automatizovanih fotografija i otisaka prstiju za državljane koji nisu iz EU. – Ako se ne preduzmu hitne mjere za osiguranje dovoljne fleksibilnosti, ozbiljne smetnje tokom vrhunca ljetne sezone su realna prijetnja, sa mogućim čekanjima na granicama do četiri sata ili više, navodi se u zajedničkom pismu Evropske kancelarije Međunarodnog savjeta aerodroma (ACI), Airlines for Europe (A4E) i Međunarodne asocijacije za vazdušni transport (IATA). Tri organizacije su u pismu upućenom Magnusu Brunneru, evropskom komesaru za unutrašnja pitanja i migracije, istakle „stalna pretjerana čekanja na graničnim kontrolama do dva sata i preko toga“, uprkos tome što se sistem uvodi postepeno od oktobra prošle godine. Cilj EES-a je da vlasti bolje otkriju osobe koje prekorače dozvoljeni boravak u Schengenu ili kojima je odbijen ulazak. Međutim, aviokompanije upozoravaju na „hroničan manjak osoblja na granicama“ kao i na „neriješene tehnološke probleme“ vezane za automatizaciju. Organizacije su zatražile od komesara potvrdu da li članice Schengena mogu djelimično ili potpuno suspendovati EES do oktobra kako bi omogućile fleksibilnost tokom ljetnih mjeseci
Kompanije iz BiH učestvovale u gradnji najvećeg sata na svijetu
Marx.ba U samom srcu najsvetijeg grada islama uzdiže se Makkah Royal Clock Tower, poznat i kao Mekka Tower. Ova građevina, koja dominira horizontom Meke, nije samo simbol spoja vjere i savremenog inženjeringa, već i dokaz kvaliteta bosanskohercegovačke industrije. Iako je riječ o jednom od najskupljih i najkompleksnijih građevinskih poduhvata u historiji, malo je poznato da su ključne tehničke komponente za ovaj toranj proizvedene upravo u Bosni i Hercegovini. U izgradnji tornja, vrijednog oko 16 milijardi dolara, učestvovale su stotine kompanija iz cijelog svijeta. U tom globalnom lancu dobavljača, svoje mjesto pronašle su i firme iz BiH. Posebno se ističe firma “Mreža Network” iz Dervente, koja je u saradnji s austrijskom kompanijom “Digital Elektronik” realizirala zahtjevne tehničke segmente projekta. Prema dostupnim podacima, radnici iz BiH su proizveli plastične, metalne i elektro-komponente montirane na sat, elemente sistema LED rasvjete, koji noću osvjetljava ogromne brojčanike vidljive kilometrima daleko i to ehničke dijelove za medijski/video zid koji se nalazi ispod sata. Riiječ je o komponentama koje moraju funkcionisati u ekstremnim klimatskim uslovima i na velikim visinama, što je dodatna potvrda stručnosti domaćih inženjera i radnika. Mekka Tower je dio kompleksa Abraj Al Bait, izgrađenog tik uz Veliku džamiju i Kabu. Visok je 601 metar, ima više od 120 spratova i smatra se četvrtom najvišom zgradom na svijetu, odmah iza Burj Khalife, Shanghai Towera i Merdeka 118. Na njegovom vrhu nalazi se najveći sat na svijetu. Brojčanici su prečnika oko 43 metra, dok su kazaljke duge i do 23 metra.
BiH pred izazovom MONEYVAL-a: Konferencija o zaštiti trgovine i investicija
Marx.ba Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, u saradnji s International Governance and Risk Institute (GovRisk) i Američkom privrednom komorom u BiH (AmCham) organizirat će 12. februara u zgradi Parlamentarne skupštine konferenciju “Od rizika do otpornosti: Zaštita trgovine i investicija u BiH” BiH, posvećenu jačanju otpornosti BiH na finansijski kriminal te zaštiti okruženja za trgovinu i investicije. Događaj će okupiti visoke predstavnike institucija vlasti, privatnog sektora i međunarodnih partnera s ciljem identifikacije praktičnih i koordiniranih mjera kao odgovora na MONEYVAL procjenu BiH. MONEYVAL, mehanizam Vijeća Evrope, provodi evaluaciju nacionalnih sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Odluka o tome da li će BiH biti stavljena na sivu listu FATF-a očekuje se na plenarnoj sjednici FATF-a u junu 2026. godine. Stavljanje države na sivu listu FATF-a signalizira postojanje strateških nedostataka u sistemu za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Iako takva odluka ne podrazumijeva direktne sankcije, ona često dovodi do pojačanog nadzora međunarodnih banaka i investitora, usporavanja prekograničnih transakcija, povećanja troškova usklađenosti te negativnog utjecaja na priliv stranih investicija. Konferencija će se fokusirati na pretvaranje identificiranih rizika u prilike, kroz jačanje povjerenja investitora u BiH putem efikasnog javno-privatnog partnerstva. Diskusije će biti usmjerene na očuvanje ekonomske stabilnosti, podršku procesu evropskih integracija te jačanje pozicije BiH kao kredibilnog i pouzdanog partnera u regionalnoj i međunarodnoj trgovini, saopćeno je iz Ministarstva sigurnosti BiH.
Cijene nafte pale zbog pregovora SAD i Irana
Marx.ba Na svjetskim tržištima cijene nafte prošle sedmice su pale nakon pet uzastopnih sedmica rasta, a u fokusu trgovaca bile su pripreme za pregovore između Sjedinjenih Američkih Država i Irana o iranskom nuklearnom programu. Cijena barela na londonskom tržištu smanjena je za 3,7 posto i iznosila je 68,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio za 2,5 posto, na 63,55 dolara. Pad cijena uslijedio je nakon što su djelimično popustile napetosti između SAD-a i Irana. Američki predsjednik Donald Trump nedavno je zaprijetio napadom na Iran, zahtijevajući od Teherana da obustavi obogaćivanje uranija, koje Washington vidi kao mogući put ka razvoju nuklearnog oružja. Iran, s druge strane, odbacuje te optužbe, ali prisustvo američke ratne mornarice u regiji dodatno pojačava pritisak na Teheran. Tržišta su tokom prošle sedmice pratila pripreme sastanka američkih i iranskih pregovarača. Razgovori su u petak održani uz posredovanje omanske diplomatije, a njihov nastavak očekuje se u narednim danima. Najave dugotrajnih pregovora unijele su dodatnu nesigurnost među trgovce naftom, koji su se nadali brzom rješenju i smanjenju rizika po opskrbu iz Bliskog istoka. Posebno strahuju od mogućnosti da Iran, u slučaju eskalacije sukoba, zatvori Hormuški moreuz, kroz koji dnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte.
BlackRockov bitcoin fond dosegao rekordni volumen od 10 milijardi dolara
Marx.ba BlackRockov spot Bitcoin fond kojim se trguje na berzi, pod oznakom IBIT, dosegao nevjerovatan rekord s više od 284 miliona dionica, prema podacima Nasdaqa. To je nevjerovatnih 10 milijardi dolara nominalne vrijednosti. Time je srušen stari rekord od 169,21 miliona dionica od 21. novembra za ogromnih 169%. Rekordni volumen zabilježen je kada je IBIT pao za 13% na ispod 35 dolara, što je najniža vrijednost od 11. listopada 2024., čime je gubitak od početka godine produžen na 27%. Cijene su dosegle vrhunac od 71,82 dolara početkom oktobra. Fond je u četvrtak obradio otkupe u ukupnom iznosu od 175,33 miliona dolara, što čini 40% kumulativnog neto odljeva od 434,11 miliona dolara u 11 fondova, prema SoSoValueu. IBIT, najveći svjetski javno kotirani bitcoin fond, drži fizičke kovanice i osmišljen je tako da odražava spot cijenu vodeće svjetske kriptovalute, koja je u posljednje vrijeme pala, srušivši se u četvrtak na gotovo 60.000 dolara. Fond je bio preferirano alternativno investicijsko sredstvo za institucije koje traže izloženost kriptovalutama putem reguliranih proizvoda.
Strategija razvoja trgovine Federacije BiH u završnoj fazi
Iz Federalnog ministarstva trgovine saopćeno je da se Strategija razvoja trgovine Federacije Bosne i Hercegovine za period 2025-2031. godine nalazi u završnoj fazi izrade. Na sastanku federalnog ministra trgovine Amira Hasičevića s članovima Radne grupe, predstavnicima akademske zajednice, sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Ekonomskog instituta Sarajevo, koji su učestvovali u izradi Strategije, razmatran je akcioni plan za provedbu strateških ciljeva, te su definisane ključne operativne mjere i ciljevi provedbe ovog strateškog dokumenta. – Namjera nam je da se trgovinski sektor kroz realizaciju strateških ciljeva pozicionira kao stabilan i moderan stub privrede Federacije BiH u kojem su ravnoteža tržišnih uslova, zaštita potrošača, inovacije i regionalna integracija ključni elementi održivosti. Ova strategija će jasno trasirati put, a realizacija dovesti do zacrtanih ciljeva unapređenja trgovinskog sektora u Federaciji BiH – kazao je ministar Hasičević. Iz Ministarstva navode da je projekt izrade Strategije postavio deset temeljnih ciljeva, među kojima su sagledavanje stvarnog stanja i kretanja u sektoru trgovine i funkcionisanje tržišta Federacije BiH, analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji u razvoju trgovine i domaćeg tržišta, te ocjena položaja trgovine u privrednom sistemu Federacije BiH, uključujući pitanja cijena, fiskalnih opterećenja i PDV-a. – Također se procjenjuje prilagođenost trgovine savremenim trendovima i budućim izazovima, jačaju kooperativni odnosi s domaćom proizvodnjom kroz razvoj vlastitih robnih marki, te predlažu mjere za povećanje konkurentnosti domaće trgovine, uključujući udruživanje u nabavne skupine. Vizija je da trgovina u Federaciji BiH, sa stabilnim učešćem od 10 do 15 posto u BDP-u, bude konkurentan, digitalizovan i održiv sektor koji doprinosi ekonomskom rastu, razvoju domaće proizvodnje i unapređenju kvalitete života građana – navode iz Ministarstva. Federalno ministarstvo trgovine nastavit će aktivnosti na finalizaciji Strategije i njenom skorom upućivanju u dalju proceduru, s ciljem stvaranja stabilnog, konkurentnog i održivog trgovinskog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz ovog ministarstva