Energetski sektor intenzivira ulaganja u autonomno upravljanje operacijama
Marx.ba Schneider Electric, globalni lider u području energetske tehnologije i digitalne transformacije upravljanja energijom, objavio je rezultate novog istraživanja koje ističe snažan skup tržišnih i operativnih pritisaka koji autonomno upravljanje operacijama pozicioniraju kao strateški prioritet najvišeg nivoa u energetskom i hemijskom sektoru. Istraživanje provedeno među 400 viših rukovodilaca u 12 zemalja pokazuje značajan porast hitnosti uvođenja autonomnih rješenja. Ukupno 31,5% ispitanika smatra razvoj operativne autonomije strateškim prioritetom u sljedećih pet godina, a taj udio raste na 44 % u desetogodišnjem periodu. Manje od 5 % ispitanika ovoj temi pridaje nizak prioritet. Rukovodioci ističu konkretne poslovne rizike odgađanja uvođenja rješenja: rast operativnih troškova (59%), produbljivanje nedostatka kvalificiranih kadrova (52%) i slabljenje konkurentske pozicije (48%). Implementaciji pak stoje na putu visoke početne investicije (34%), zastarjela infrastruktura (30%), organizacijski otpor (27%), rizici kibernetičke sigurnosti (26%) te regulatorna neizvjesnost (25%). Globslni izvještaj o autonomnoj zrelosti kompanije Schneider Electric pokazuje da se sektor nalazi na prijelomnoj tački transformacije, obilježenoj konvergencijom elektrifikacije, automatizacije i digitalizacije. Eksponencijalni rast potražnje za rješenjima temeljenima na umjetnoj inteligenciji, prvenstveno potaknut razvojem hyperscale cloud infrastrukture i podatkovnih centara, stvara dosad nezabilježen pritisak na globalne energetske sisteme. Procjenjuje se da će se potražnja za električnom energijom gotovo udvostručiti i dosegnuti 1.000 TWh do 2030. godine, čime se dodatno naglašava potreba za fleksibilnim, učinkovitim i operativno otpornim poslovanjem. U tom kontekstu, 49% rukovodilaca prepoznaje umjetnu inteligenciju kao glavni pokretač ubrzanja autonomije. Slijede napredak u području kibernetičke sigurnosti, cloud i edge računarstvo, digitalni blizanci, napredno upravljanje procesima te softverski definirana automatizacija.
Strategy prikuplja kapital od 44 milijarde dolara za kupovinu bitcoina
Marx.ba Strategy Michaela Saylora najavio je nekoliko programa prikupljanja kapitala u ukupnom iznosu od 44,1 milijarde dolara za finansiranje kupovine bitcoina, uključujući prodaju običnih dionica i dva svoja dionička društva za isplatu dividendi. Kompanija planira prikupiti do 21 milijarde dolara prodajom dionica Strategyja (MSTR) i dodatnih 21 milijarde dolara od svojih visokoprinosnih trajnih povlaštenih dionica Stretch (STRC) putem novih programa prodaje na tržištu, izjavila je tvrtka u podnesku 8-K američkoj Komisiji za vrijednosne papire i berze (SEC) u ponedjeljak. Strategy također namjerava prodati Strike u vrijednosti do 2,1 milijarde dolara, još jedna od njihovih ponuda trajnih povlaštenih dionica. Kompanija nije odredila vremenski okvir za izdavanje, navodeći da se dionice mogu prodavati ‘s vremena na vrijeme’. Saylorova kompanija je plasirala svoje vrijednosne papire na tržište kao način da investitori steknu izloženost bitcoinu, koji je trenutno pao za više od 44 posto u odnosu na svoj historijski maksimum. Kompanija trenutno ima nerealizirani gubitak od 6,3 posto na bitcoin investiciju. Revidirani program ulaganja omogućuje kompsniji postupnu prodaju više dionica na otvorenom tržištu, umjesto oslanjanja na manji broj velikih prikupljanja kapitala od vanjskih investitora, kao što je to prije činila putem konvertibilnog duga. Strategyjeve preferirane dionice, kao što su STRC i STRK, daju investitorima mjesečne dividende, a istovremeno omogućuju kompaniji da poveća svoje investicije u bitcoin bez izdavanja dodatnih redovnih dionica MSTR-a. Strategy je objavio da je u svojoj najnovijoj kupovini ove sedmice kupio 1.031 bitcoina u vrijednosti od 76,6 miliona dolara, što je dodatak većim kupobinama od uobičajenih ovog mjeseca, koje uključuju 17.994 bitcoina 9. marta i 22.337 bitcoina 16. marta za ukupno 2,9 milijardi dolara. Kompanija sada posjeduje 762.099 bitcoina vrijednih 54 milijarde dolara.
Sony Grupa se nalazi usred jedne od najvećih strateških promjena u novijoj historiji
Marx.ba Sony Grupa se nalazi usred jedne od najvećih strateških promjena u novijoj historiji jer je na korak do prodaje većinskog udjela u svom televizijskom i potrošačkom elektronskom segmentu kineskom divu TCL Electronics Holdings Ltd., u poslu vrijednom oko milijardu dolara. Pregovori su u poodmakloj fazi, a dvije kompanije ciljaju objaviti dogovor već tokom ovog mjeseca, iako konačna odluka još nije formalno donesena. Riječ je o nastavku saradnje najavljene još u januaru, kada su Sony i TCL otkrili planove za osnivanje zajedničkog ulaganja u segmentu televizora i kućne zabave, koji uključuju i preuzimanje Sonyeva premium brenda Bravia. Prema tom planu, TCL bi imao većinski udio od 51 posto, dok bi Sony zadržao 49 posto. Nova kompanija trebala bi započeti s radom 2027. godine, proizvoditi televizore pod Sonyjevim i Bravijinim imenom, ali uz korištenje TCL-ove tehnologije zaslona. Treba znati i da je TCL posljednjih godina među top dva ili tri proizvođača televizora u svijetu po broju prodanih uređaja, dok Sony prodaje manje televizora, ali u višem cjenovnom segmentu. TCL, jedan od najvećih kineskih proizvođača elektronike i globalno sve agresivniji igrač na tržištu televizora, već godinama gradi prisutnost na međunarodnoj pozornici nudeći tehnološki konkurentne, ali cjenovno pristupačnije uređaje. Ovaj potez jasno ukazuje i na zaokret Sonyja, koji se sve više udaljava od tradicionalne proizvodnje potrošačke elektronike i fokusira na profitabilnije segmente poput intelektualnog vlasništva, filmova, serija, animea, muzike i sportskih prijenosa. Na tržištu kapitala trendovi dodatno oslikavaju ovu promjenu: dionice Sonyja pale su oko 21 posto ove godine u Tokiju, dok je TCL zabilježio rast od oko četiri posto na berzi u Hong Kongu. Uprave dvije kompanije naglasile su da tržište velikih televizora i dalje raste, potaknuto razvojem OTT usluga i platformi za dijeljenje videa, kao i sve većom potražnjom za uređajima visoke rezolucije. Predsjednik i izvršni direktor Sonyja Kimio Maki ističe da spajanje stručnosti dvije kompanije otvara prostor za još impresivnija audiovizuelna iskustva, dok predsjednica TCL-a Du Juan vidi partnerstvo kao priliku za optimizaciju opskrbnog lanca i jačanje globalne vrijednosti brenda. Za TCL ovaj posao predstavlja i tehnološki iskorak jer bi mogao dobiti pristup Sonyjevoj naprednoj OLED tehnologiji. Iako dugoročne posljedice ovog dogovora još nisu u potpunosti jasne, prvi učinci na tržištu vjerovatno neće biti dramatični. Očekuje se da će novi modeli nositi svojevrsni hibridni identitet, primjerice kroz pristup “dizajnirao Sony, proizveo TCL”, dok će ponuda u početku biti ograničena dok TCL ne pronađe način kako premium brend Bravia uklopiti u svoj postojeći portfelj, koji je pretežno orijentiran na srednji i niži cjenovni segment.
BiH bi mogla uskoro uvoziti američki gas preko terminala Krk
Marx.ba Pokretanje pregovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o sporazumu za uvoz američkog gasa preko LNG terminala na Krku trenutno je u fokusu aktivnosti Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu. Tim povodom otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH, John Ginkel, sastao se s ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Stašom Košarcem. Iz Američke ambasade je nakon sastanka saopćeno da je jačanje energetske sigurnosti Bosne i Hercegovine jedan od ključnih prioriteta SAD, te da takvi projekti donose konkretne koristi građanima. Tokom razgovora razmatrani su naredni koraci u vezi s ekonomskim i energetskim prioritetima, među kojima je i pokretanje pregovora s Hrvatskom o sporazumu koji bi omogućio uvoz američkog gasa iz LNG terminala na Krku, putem planiranog gasovoda Južna interkonekcija. Kako su naveli iz Ambasade, Sjedinjene Američke Države namjeravaju nastaviti saradnju s institucijama koje rade na jačanju energetske sigurnosti BiH, otvaranju tržišta za američki ukapljeni prirodni gas te proširenju ekonomskih odnosa između dvije zemlje. Podsjećaju da je Ambasada SAD u proteklom periodu održala niz sastanaka s domaćim zvaničnicima, posebno na nivou Federacije BiH, gdje je potrebno riješiti većinu zakonskih pitanja vezanih za realizaciju projekta Južne interkonekcije. Ginkel je, osim toga, razgovarao i s predstavnicima vlasti u BiH i Hrvatskoj.
Nafta pala za više od 4 posto nakon što je Trump signalizirao pregovore s Iranom
Marx.ba Cijene nafte pale su u srijedu nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao da su Washington i Teheran “trenutno u pregovorima” i naznačio da je Iran zainteresiran za postizanje mirovnog sporazuma, unatoč tome što Islamska Republika poriče bilo kakve direktne pregovore sa SAD-om. Međunarodne referentne terminske cijene sirove nafte Brent pale su za 4,52% na 98,71 dolara po barelu, dok su terminske cijene američke nafte West Texas Intermediate također pale za 3,72% na 88,89 dolara po barelu. – Trenutni poremećaj u opskrbi naftom označava najveći šok u desetljećima kada se mjeri kao udio u globalnoj ponudi, rekao je suvoditelj istraživanja globalnih roba Goldman Sachsa Daan Struyven u pozivu s medijima, naglašavajući neuobičajeno visoku neizvjesnost s kojom se suočavaju tržišta. Banka je primijetila da su kratkoročna kretanja cijena manje potaknuta promjenama u osnovnom scenariju, a više promjenama u percipiranoj vjerovatnosti najgorih scenarija. Sirova nafta se zapravo trguje s geopolitičkom premijom rizika jer se investitori osiguravaju od dugotrajnih poremećaja i kritično niskih zaliha, objavio je Goldman Sachs. Osnovni scenarij banke pretpostavlja da će se protok kroz Hormuški moreuz normalizirati u aprilu tokom perioda od četiri sedmice.
Zanimljiva stvar događa se s luksuznim brendovima: Povlače se novi potezi
Marx.ba Uz usporavanje globalne potražnje za luksuzom, vodeći svjetski modni brendovi borbu za kupce preselili su s digitala na prestižne gradske lokacije pa ove godine nastavljaju agresivno širiti fizičku maloprodaju u Evropi. LVMH se pri tome istakao kao najaktivniji investitor u nove trgovine, dok je Kering širio prisutnost kroz brendove poput Saint Laurenta i Bottega Veneta. S druge strane, Richemont bilježi usporavanje nakon nekoliko godina intenzivnog širenja. Podaci koje je sakupio Cushman & Wakefield, vodeća globalna kompanija za komercijalne nekretnine, pokazuju da su luksuzne trgovačke ulice širom Evrope prošle godine zabilježile rast od 13 posto u broju novih prodajnih mjesta, pri čemu je gotovo trećina novootvorenih trgovina bila u vlasništvu najvećih luksuznih konglomerata kao što su LVMH, Kering i Richemont. Ukupno je tokom 2025. otvoreno 96 novih trgovina – više nego godinu dana ranije, ali ipak manje nego rekordne 2023. kada ih je bilo 107. Pariz prednjači, s nešto više od petine svih novih lokacija što pokazuje da se polako oporavlja od zastoja iz 2024. uzrokovanog organizacijom Olimpijskih igara. Segment luksuzne mode i modnih dodataka i dalje čini oko polovice svih novih trgovina, dok su parfumerije zabilježile posebno snažan rast. Niže cijene parfema u odnosu na nakit ili satove čine ih privlačnim kupcima u petiodu ograničene potrošnje, a zanimljivo je da su sve nove luksuzne parfumerije otvorene u Parizu. Nakon postpandemijskog procvata, luksuzni sektor suočava se s padom potrošnje jer kupci postaju oprezniji uslijed neizvjesne ekonomske situacije. Fizičke trgovine ponovno dobivaju na važnosti, ne samo kao prodajna mjesta, već kao ključni alat za privlačenje i zadržavanje zahtjevnijih kupaca pa luksuzni brendovi nastoje usavršiti iskustvo kupovine uživo. Istodobno, finansijski rezultati vodećih igrača pokazuju da situacija nije baš tako blistava. LVMH je početkom godine izvijestio o slabijoj božićnoj prodaji i opreznim očekivanjima za 2026., dok je izvršni direktor Bernard Arnault najavio ograničavanje troškova. Slični trendovi vidljivi su i kod Guccija, čija je prodaja pala za 10 posto u četvrtom tromjesečju. Time su, doduše, čak i bili zadovoljni jer je riječ o najmanjem padu u posljednje dvije godine. Dodatni pritisak dolazi s tržišta nekretnina: ograničena ponuda prostora na najatraktivnijim lokacijama podigla je prošlogodišnje cijene najma za 3,5 posto. Economist je prošlog ljeta pisao o LVMH-ovom padu kao primjeru kompanije koja je iskoristila sve adute luksuzne industrije, ali i na svojoj koži osjetila šta znači prodavati proizvode koji nisu u kategoriji “potrebe”. Kompanija je u julu objavila da su prihodi u prvoj polovici 2025. pali za četiri posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je neto dobit potonula za čak 22 posto. Potrošači u Americi i Kini, dva najveća tržišta luksuznih proizvoda, počeli su smanjivati potrošnju, a američke carine na evropsku robu stvari su samo dodatno pogoršale. Tržišna vrijednost LVMH je tokom 2024. pala za više od četvrtine, na manje od 250 milijardi eura, dok se danas procjenjuje na još manjih 230 miliona eura. Godina iza nas je bila izazovna i za Gucci. Luksuzni modni brend, koji svojoj matičnoj kompaniji Kering donosi polovicu ukupne prodaje i dvije trećine operativne dobiti, u drugom tromjesečju 2025. zabilježio je pad prihoda za čak 25 posto u odnosu na isti period godinu prije, a njihove su se skupe krpice slabije prodavale u baš svim većim regijama u svijetu.
Savremeni program obuke za jačanje efikasnosti inspekcija u FBiH
Marx.ba Pokretanjem posebnog programa stručnog usavršavanja za inspekcije u Federaciji BiH za 2026. godinu pod nazivom: “Savremeni pristup inspekcijskom nadzoru“, Federacija BiH čini značajan korak ka modernijem i efikasnijem inspekcijskom sistemu, istaknuto je danas u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu. Direktorica Federalne uprave za inspekcijske poslove Ivana Prvulović je rekla da se program realizuje u okviru druge fazu saradnje s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) kroz pružanje stručno-tehničke pomoći u projektu „Bosna i Hercegovina: Podrška jačanju kapaciteta Federalne uprave za inspekcijske poslove“. Saradnja se sprovodi pod pokroviteljstvom Državnog sekretarijata za ekonomske poslove (SECO) Vlade Švicarske, a projektne aktivnosti implementira NALED (Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj) iz Republike Srbije. Prvulović je dodala da program strukturiran kroz devet specijalizovanih modula, a cilj je unapređenja rada i jačanje efikasnosti inspekcijskih službi. Program se realizuje kombinovano, kroz učioničku nastavu i online format, što omogućava pristup svim inspektorima u FBiH, bez obzira na lokaciju. – Program obuhvata ključne teme iz oblasti inspekcijskog nadzora i modernih pristupa u unapređenju efikasnosti, a centralni dio edukacije fokusiran je na planiranje inspekcijskih nadzora zasnovano na procjeni rizika. Učesnici će imati priliku i da se upoznaju sa aktuelnim i praktičnim sadržajima, među kojima su primjena smart matrice u inspekcijama, postupanje u incidentnim situacijama, metode rješavanja konflikata i upotreba digitalnih alata u svakodnevnom radu inspektora, istakla je Prvulović.
Evropa profitira od globalnog haosa: Kapital pristiže jer hedge fondovi okreću leđa SAD
Marx.ba Hedge fondovi već petu sedmicu zaredom masovno se klade na pad američkih dionica, što je izazvalo najveću neto prodaju na globalnom nivou u gotovo godinu dana. U potrazi za sigurnijim ulaganjima, veliki kapital sada se okreće evropskim tržištima, piše Reuters. Prošle sedmice hedge fondovi pojačali su svoje pozicije protiv američkih i azijskih tržišta u razvoju, dok su istovremeno ulagali u evropske dionice, navodi se u bilješci Goldman Sachsa. Globalna prodaja dionica dosegla je najviše nivoe od aprila 2025., jer špekulanti koriste strategije koje profitiraju na padu cijena, signalizirajući duboko nepovjerenje u američko tržište. Glavni razlog ovakvog raspoloženja je rat u Iranu, koji održava visoke cijene nafte i potiče novi val inflacije. To je dovelo do pada globalnih dionica treću sedmicu zaredom i rasta prinosa na obveznice. Hedge fondovi masovno su se povukli iz rizičnih sektora poput tehnologije, finansija i cikličke potrošnje, dok su zadržali optimistične pozicije u energetici i osnovnim potrošnim dobrima. Zaokret prema Evropi potaknut je i razlikom u vrednovanju dionica. Dok se američki S&P 500 trguje po omjeru od 21 puta očekivane zarade, evropski STOXX 600 ostaje povoljniji s omjerom od 14 puta, što čini Evropu atraktivnijom u uvjetima globalne nesigurnosti. Podaci Morningstara pokazuju rekordne priljeve u evropske ETF-ove početkom 2026., s više od 93 milijarde eura uloženih u prvih dva mjeseca godine. Različiti smjerovi monetarnih politika također igraju ključnu ulogu. Američki Fed je u isprekidanom ciklusu smanjenja kamatnih stopa, dok Evropska centralna banka drži stope stabilnima. Ta razlika stvara različitu dinamiku prinosa i utječe na kretanje kapitala. Analitičari JPMorgana navode da je “alpha zima”, period pasivnih ulaganja od 2011. do 2019., završila. Trenutna visoka disperzija cijena dionica pogoduje aktivnim fondovima koji profitiraju i na padu i na rastu, prenosi Pd. U ovakvoj preraspodjeli karata, kvantitativni trgovci ostvarili su značajne dobitke na short pozicijama, s rastom od preko 6 % od početka godine. Nasuprot njima, aktivni ulagači koji biraju pojedine dionice zabilježili su u martu pad od 3,85 %. Zbog povećane korelacije između dionica i obveznica, raste potražnja za strategijama koje nisu izravno vezane uz tržište, a gotovo polovica institucionalnih investitora planira povećati izloženost hedge fondovima u 2026. kako bi se zaštitila od rizika.
Rast nafte i pad berzi obilježili početak sedmice na tržištima kapitala
Marx.ba Na evropskim berzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica pale su više od 1,5 posto jer se zbog eskalacije krize na Bliskom istoku ulagači povlače iz rizičnijih investicija. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 1,6 posto, nakon što je prošle sedmice potonuo 4 posto. Jutros je londonski FTSE indeks skliznuo 1,4 posto, na 9.778 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 1,9 posto, na 21.957 bodova, a pariški CAC 1,5 posto, na 7.546 bodova. Ulagači se povlače iz rizičnijih investicija zbog daljnje eskalacije krize na Bliskom istoku, nakon što je predsjednik SAD Donald Trump u subotu poručio da će napasti iransku energetsku infrastrukturu, ako Teheran u roku od dva dana ne otvori Hormuški moreuz. Iran je, pak, poručio Washingtonu da će u tom slučaju napasti energetske i vodovodne sisteme susjednih zemalja. Zaprijetio je i da će, osim američkih vojnih baza u regiji, napasti i finansijske institucije koje su veliki kupci američkih državnih obveznica. Tako se rat SAD i Izraela protiv Irana, koji je ušao u četvrtu sedmicu, i dalje ne nazire kraj. – Rat bi mogao potrajati još sedmicama, pri čemu bi cijene nafte mogle dosegnuti i 150 dolara po barelu. A uništavanje energetske infrastrukture značilo bi da bi normalizacija opskrbe potrajala duže kada se kriza završi, objašnjava Shane Oliver, strateg u kompaniji AMP. A cijene nafte jutros su porasle. Oko 9,30 sati je na londonskom tržištu cijena barela bila u plusu 1,20 posto, na 113,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,07 posto, na 100,25 dolara. Ako cijene nafte ostanu povišene još duže vrijeme, to bi, upozoravaju analitičari, potaknulo rast inflacije i natjeralo centralne banke na povećanje kamatnih stopa. A to bi usporilo rast ekonomija. I na azijskim berzama cijene dionica oštro su pale. MSCI indeks azijsko pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u minusu više od 3 posto. Pritom su cijene dionica u Australiji, Indiji, Šangaju, Hong Kongu, Japanu i Južnoj Koreji pale između 0,7 i 6,5 posto. Očekuje se i pad Wall Streeta, s obzirom da su terminski S&P 500 i Nasdaq trenutno u minusu oko 1,0 posto.
Bh. poslodavci: Rješavanje problema vozača ili donošenje vanrednih mjera
Marx.ba Iako su predstavnici domaćih institucija u proteklim danima intenzivirali aktivnosti, konkretno rješenje za problem boravka profesionalnih vozača iz Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji i dalje nije ponuđeno, te je izvjesno da će najavljene blokade prevoznika biti i realizovane, zbog čega ponovo upozoravamo nadležne institucije i javnost da blokade graničnih prelaza mogu dovesti u pitanje opstanak domaćih kompanija i cjelokupne ekonomije, kaže se u zajedničkom saopćenju Unije poslodavaca Republike Srpske i Udruženja poslodavaca Federacije BiH. Kako se navodi, ograničenja s kojima se suočavaju profesionalni vozači već sada ozbiljno narušavaju kontinuitet poslovnih procesa, otežavaju ispunjavanje ugovornih obaveza i usporavaju robne tokove. Takve okolnosti direktno ugrožavaju stabilnost privrednih društava, njihovu pouzdanost na inostranim tržištima, ali i funkcionisanje šireg lanca snabdijevanja. U saopćenju se kaže da nadležne institucije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za sve ove godine nisu ništa uradile na rješavanju problema prevoznika, te da je krajnje vrijeme da se Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ozbiljno uključi u rješavanje problema prevoznika i da u dogovoru sa Republikom Hrvatskom u najkraćem roku, najkasnije tokom naredne sedmice, riješi probleme stanja na granicama i sprečavanja prolaska robe iz Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji i obrnuto. – Paralelno, tražimo hitno održavanje zajedničkog sastanka predsjedavajuće Vijeća ministara sa predsjednicima entitetskih vlada i predstavnicima poslodavaca i prevoznika, na kojem će se ponuditi rješenje za probleme prevoznika ili donijeti odluka o donošenju vanrednih zaštitnih mjera za poslodavce, a u konačnici i vanrednog stanja, kako poslodavci ne bi plaćali penale za neisporučenu robu i kako bi preduzeća koja budu ugrožena ovom situacijom mogla podnijeti zahtjev za odgodu plaćanja kredita. U suprotnom, smatramo sasvim opravdanim blokade nadležnih institucija s ciljem realizacije preuzetih obaveza, jer krivci nisu na granicama, nego u institucijama, poručeno je. Ukoliko nadležne institucije ne postignu rješenje i dogovor sa prevoznicima, unije poslodavaca ukazuju na mogućnost da i poslodavci čiji bi rad bio zaustavljen blokiranjem granica, zajedno sa svojim radnicima, izađu na ulice. – Ako se jednima toleriše blokada granica zbog svojih specifičnih problema, onda je isto dozvoljeno i drugima čiji bi rad i poslovanje bili ugroženi blokdom graničnih prelaza. Naglašavamo da bi nove blokade graničnih prelaza mogle izazvati niz nepredviđenih okolnosti koje mogu ugroziti, ne samo funkcionisanje ekonomskog, nego i sistema u cjelini, poručuju poslodavaci iz RS i FBiH. Također naglašavaju i da su institucije dužne obezbijediti slobodu kretanja ljudi i roba i da se, ako ona izostane, stvaraju uslovi za tužbe poslodavaca prema državi, jer, jednostavno, neko mora i finansijski odgovarati za štete koje nastanu zbog nemogućnosti realizacije poslovnih aktivnosti. Unija poslodavaca Republike Srpske i Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine još jednom naglašavaju nužnost hitnog i sinergijskog djelovanja svih institucija na rješavanju ovih problema, i izražavaju spremnost da doprinesu rješenjima koja će obezbijediti stabilnost i izvjesnost poslovanja.