ECB odlučila zadržati kamatne stope nepromijenjenim
Marx.ba Upravno vijeće Evropske centralne banke (ECB) danas je odlučilo zadržati tri ključne kamatne stope nepromijenjenim. Kamatne stope na depozitni aranžman, glavne operacije refinansiranja i marginalni kreditni aranžman ostat će nepromijenjene na dva, 2,15 odnosno 2,40 posto. Prema ažuriranoj procjeni, ECB očekuje da bi se inflacija trebala stabilizirati na ciljanom nivou od dva posto u srednjoročnom periodu. Ekonomija, pojasnili su, ostaje otporna u izazovnom globalnom okruženju. Niska nezaposlenost, solidne bilance privatnog sektora, postupno uvođenje javne potrošnje na odbranu i infrastrukturu te potporni učinci prošlih smanjenja kamatnih stopa temelj su rasta. Istodobno, izgledi su i dalje neizvjesni, posebno zbog globalne trgovinske politike i geopolitičkih napetosti.
Evropska komisija potvrdila: Nema odlaganja primjene EES-a
Marx.ba Primjena EES – evropskog sistema ulaska i izlaska, za registraciju državljana zemalja koje nisu članice EU – neće biti odgođena, rekli su u Evropskoj komisiji. Iz Evropske komisije su demantovali vijest koji su objavili pojedini mediji da se primjena EES-a odgađa sa aprila na septembar 2026. godine, ističući da nisu najavljena nova produženja njegovog postpenog uvođenja. To znači da će do 10. aprila 2026. godine sve države članice morati u potpunosti da primene EES na svim svojim graničnim prelazima i da registruju sve državljane trećih zemalja koji prelaze granice.
BHANSA traži nove kontrolore leta: Ozbiljan posao, ali i primanja
Marx.ba Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) objavila je javni oglas za izbor, stručno osposobljavanje i prijem u radni odnos kandidata za kontrolore zračnog saobraćaja, čime se otvara mogućnost zapošljavanja nove generacije stručnjaka u jednom od najodgovornijih i najzahtjevnijih zanimanja. Kako navode iz BHANSA-e, javni oglas raspisan je u skladu s dugoročnim planovima razvoja i unaprjeđenja sistema i usluga zračne plovidbe u Bosni i Hercegovini, a namijenjen je kandidatima koji posjeduju najmanje srednju stručnu spremu te izražene sposobnosti logičkog razmišljanja, prostorne i vizualne percepcije, planiranja, koncentracije i donošenja odluka pod pritiskom. Zanimanje kontrolora zračnog prometa podrazumijeva visok stepen odgovornosti, kontinuirano stručno usavršavanje i timski rad, ali istodobno nudi stabilnu, profesionalnu i međunarodno priznatu karijeru, stoji u saopćenju BHANSA-e. Selekcijski postupak uključuje provjeru znanja engleskog jezika, kao i psihomotorna i kognitivna testiranja, koja se provode u suradnji s EUROCONTROL-om, u skladu s najvišim europskim standardima. Posebno je istaknuto da će se stručno osposobljavanje nove generacije kontrolora zračnog saobraćaja po prvi put realizirati u vlastitom trening centru BHANSA-e, čime se dodatno jačaju domaći kapaciteti te dugoročna stabilnost sistema zračne plovidbe u Bosni i Hercegovini.
Potvrđen kreditni rejting BiH: Stabilni izgledi
Marx.ba Kako je objavila Centralna banka Bosne i Hercegovine, međunarodne agencije “Standard & Poor’s” i “Moodys” potvrdile su kreditni rejting Bosne i Hercegovine, uz stabilne izglede, ukazujući na otpornost domaće ekonomije, ali i na rastuće fiskalne i političke izazove u narednom periodu. – Agencija “Standard & Poor’s zadržala je kreditni rejting BiH nivou “B plus” sa stabilnim izgledima i prema njenim procjenama, budžetski deficit rašće od ove godine, prvenstveno kao posljedica predizborne potrošnje, saopćeno je iz Centralne banke BiH. Očekuje se da će prosječni budžetski deficit iznositi oko 2,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2029. godine, dok bi javni dug mogao porasti na približno 25 posto u istom periodu. Stabilni izgledi, prema ocjeni analitičara ove agencije, odražavaju ravnotežu između solidnog ekonomskog rasta i ograničenih spoljnih neravnoteža, nasuprot rastućim fiskalnim pritiscima i ograničenoj političkoj efikasnosti uoči opštih izbora. Iz “Standard & Poor’sa” su dodali da složen institucionalni okvir i politički zastoji i dalje predstavljaju značajan rizik za donošenje i provođenje ekonomskih politika, dok se kao važan faktor stabilnosti ističe aranžman valutnog odbora, koji podrazumijeva fiksni kurs konvertibilne marke prema euru i pruža važan politički oslonac domaćoj ekonomiji.
Poslodavci mogu radnicima neoporezivo isplatiti do 300 KM mjesečno: Evo šta trebaju uraditi
Marx.ba Poslodavci u Federaciji BiH će i u narednom periodu moći isplatiti neoporezivu naknadu radnicima u visini do 300 KM mjesečno za mjesece od januara do juna 2026. godine. Ekonomsko-socijalno vijeće za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, podržalo je danas Uredbu o isplati neoporezive pomoći radnicima u 2026. godini koja će se naći na sljedećoj sjednici Vlade Federacije BiH. Poslodavac je dužan, do 7. u mjesecu za protekli mjesec u kojem je izvršena isplata pomoći, dostaviti nadležnoj Poreznoj ispostavi Izvještsj o isplati pomoći. Porezna uprava će po prijemu navedenog Izvještaja izvršiti kontrolu ispunjenosti uslova za isplatu pomoći propisanih ovom uredbom. Inače, poslodavac ne može primijeniti odredbe Uredbe na način da radniku umanji plaću koja mu je obračunata i isplaćena za mjesec novembar 2025. godine. Isplata pomoći zaposlenicima se može vršiti mjesečno za mjesec na koji se pomoć odnosi i to (tek po isteku tog mjeseca) u periodu od prvog dana narednog kalendarskog mjeseca, a najkasnije do zadnjeg dana narednog kalendarskog mjeseca.
EU osigurava alternativno finansiranje za mala preduzeća i u BiH
Marx.ba Evropska komisija potpisala je sporazum s njemačkom razvojnom bankom KfW za garancije vrijedne do 135 miliona eura kako bi se omogućio pristup finansiranju putem alternativnih kanala za mikro, mala i srednja preduzeća sa Zapadnog Balkana, Istočnog susjedstva, Sjeverne Afrike, Bliskog istoka i Turske. Garamcija, koju podržava Evropski fond za održivi razvoj plus (EFSD+), prvenstveno će biti usmjereno na mikro, mala i srednja preduzeća koja se suočavaju s najvećim preprekama u finansiranju. – Povećavamo našu podršku startupima i poduzetnicima u zemljama kandidatkinjama, posebno kompanijama kojima upravljaju žene i onima koje se suočavaju s diskriminacijom, kako bismo osigurali da, kako se naša Unija širi, nitko ne bude zapostavljen, rekla je povjerenica EU za proširenje Marta Coss povodom potpisivanja sporazuma. Podrška će se usmjeravati putem Alternativnog finansiranja za poduzetnike (SAFE), koji pruža garamcije alternativnim finansijskim posrednicima, uključujući platforme za crowdfunding, institucije za mikrofinansiranje, leasing kompanije i fondove rizičnog kapitala.
Hoće li sutra biti riješen problem prijevoznika na zapadnom Balkanu
Marx.ba U utorak će se u Bruxellesu održati ministarski sastanak Evropske komisije sa zemljama zapadnog Balkana s jasnim ciljem – pronaći rješenje za problem boravka profesionalnih vozača iz regije u schengenskom prostoru. Sastanak dolazi u turbulentno vrijeme, nakon višednevnih protesta prometnih udruženja koja su blokirala granične prijelaze širom regije, izražavajući revolt i nezadovoljstvo trenutnim sistemom ulaska i izlaska (EES), koji strogo ograničava boravak vozača na 90 dana u periodiću od 180 dana. Prošle sedmice hiljade prijevoznika iz Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore izašle su na granične prijelaze i blokirale promet, tražeći “pravednu i praktičnu regulaciju” za svoj rad u schengenskom prostoru. Protesti su bili odgovor na novi EES sistem, koji se pokazao praktički nefunkcionalnim za profesionalne vozače u regiji, koji svakodnevno putuju i dostavljaju robu širom Evrope. Evropska komisija odgovorila je na pritisak i najavila da će prihvatiti ključne zahtjeve prijevoznika. Kao rezultat toga, blokade su ukinute, a Bruxelles je najavio da će vozačima kamiona biti dodijeljen profesionalni status, što će im omogućiti boravak duži od trenutnog ograničenja od 90 dana u razdoblju od 180 dana. Ovo je, prema riječima lokalnih ministara, prvi put da Evropska unija posebno tretira vozače kao profesionalce s posebnim uvjetima. Evropska unija započela je rad na novoj viznoj strategiji, koja predviđa fleksibilnija pravila za profesionalce, uključujući mogućnost dužeg boravka u schengenskom prostoru za one čije radne aktivnosti to zahtijevaju, potencijalne posebne vize ili dozvole za profesionalne vozače koje bi vrijedile za cijeli schengenski prostor te razmatranje izmijenjenih pravila o boravku i izlasku/ulasku, kako bi se smanjile napetosti i problemi s kojima se suočavaju regionalni prijevoznici. Međutim, tačno pravno rješenje još nije finalizirano i o njemu će se raspravljati na ministarskom sastanku.
Novi Zakon o radu FBiH: Šta se mijenja za poslodavce
Marx.ba S obzirom na to da se broj zaposlenih u realnom sektoru bliži broju penzionera, postavlja se pitanje ko će puniti budžet? Istovremeno, radnici očekuju da ih poslodavci adekvatno plate za rad, a kako stvari stoje, ni dvije prosječne plate nisu dovoljne da zadovolje potrošačku korpu. Evo kakve promjene čekaju radnike i poslodavce nakon usvajanja Zakona o radu Federacije, koji predstavlja jednu od najznačajnijih reformi tržišta rada posljednjih godina. Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH je Vladi dostavilo Prednacrt zakona o radu na kojem je rađeno nekoliko godina i čime je počela formalna procedura za ovu reformu. Nakon Vlade, zadnju riječ će dati Parlament, a predlagač zakona obrazlaže da žele unaprijediti položaj radnika i povećati pravnu sigurnost. “Zakon se ne donosi da bi bio na štetu bilo koga, posebno ne poslodavaca koji su pokretačka snaga i motor našeg društva. Nikad ništa nećemo uraditi protiv njih, ali imamo obavezu da popravimo poslovni ambijent i prava radnika u privatnom sektoru”, poručuje Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH, piše FTV. Da je zakon prijeko potreban, saglasni su svi partneri u ekonomsko-socijalnom dijalogu koji su uključeni u njegovu izradu. Sindikat pozdravlja fleksibilnije korištenje roditeljskog odsustva, prvi put su uvedene kaznene odredbe za diskriminaciju po osnovi trudnoće, spola i roditeljstva. Novina je ukidanje ograničenja trajanja godišnjeg odmora. “Ključne su mnoge stvari – od plata, dodataka na platu, do godišnjih odmora, zaštite prava radnika, sindikalaca. Ima tu ogroman broj stvari i ovo je zakon koji će biti puno kvalitetniji nego ovaj na snazi”, ocjenjuje Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine. Poslodavcima je, također, izuzetno važno usvajanje ovog zakona jer žele nastaviti rast preduzeća i investicija. Međutim, imaju niz prijedloga za korekciju, a uradili su i analizu koštanja pauze u okviru radnog vremena. “Jasno mi je da je bilo jako puno poslodavaca koji su zloupotrebljavali zakon pa su radnici dobijali ugovore mjesec po mjesec, što je velika neizvjesnost, ali zbog takvih pojedinačnih slučajeva ne treba dovesti cijelu privredu u neizvjesnost”, ističe Suad Ećo, predsjednik UO Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo. “Nezadovoljni smo rješenjima određenih instituta u zakonu, prije svega, vrstama ugovora. Radimo i određene kalkulacije troškova tereta kojima će se poslodavci – umjesto da se rasterete – ponovo opteretiti. Nije problem izračunati prosječnu satnicu, puta plaćena pauza pa ćete vidjeti o kako ozbiljnim iznosima se radi”, kaže Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH. Ugovor na neodređeno mora postati pravna praksa, izričit je ministar Delić, uz pojašnjenje kako će zakonom biti definirani novi alati za sezonske poslove, rad na daljinu i u periodu prirodnih nesreća. “Kad je u pitanju ugovor na određeno vrijeme, on će biti zadržan, ali će biti preciznije definisan kako ne bi došlo do zloupotreba da ljudi desetine godina rade i da nisu u mogućnosti da ikada steknu ugovor na neodređeno. Što se tiče pauze, to je nešto o čemu smo razgovarali, ali nismo postigli kompromis”, navodi Delić. Poslodavci i ministar Delić saglasni kako privreda treba dodatna rasterećenja. Istovremeno struka poziva na pronalaženje rješenja koje svima pogoduje. “Zakon je iskorak u odnosu na ono što je ranije bilo i trebamo biti svjesni da je Evropa dio svijeta gdje su radnička prava najzaštićenija. Promišljanja poslodavaca su opravdana u određenoj mjeri, ali uvijek imate dijalog i zato postoji ESV-a i medijatoska uloga Vlade jer mora se naći kompromis”, zaključuje Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA. Predstoji nastavak dijaloga i finalizacija procedura za modernizaciju tržišta rada, rasterećenje poslovnog sektora i unaprjeđenja položaja radnika.
Snažan oslonac ekonomije u BiH i dalje su doznake iz dijaspore
Marx.ba Iako je ekonomska aktivnost u razvijenim zemljama posljednjih godina usporena, doznake koje dijaspora šalje u Bosnu i Hercegovinu nastavljaju rasti i ostaju jedan od najstabilnijih izvora priliva stranih sredstava. U uslovima valutnog odbora, kako navode iz Centralne banke BiH, ovakvi stabilni devizni tokovi imaju presudan značaj za očuvanje monetarne stabilnosti i jačanje povjerenja u domaću valutu. Prema dostupnim podacima, u devet mjeseci 2025. godine personalni transferi (novčane doznake iz inostranstva) u BiH iznosili su 3,26 milijardi KM, što čini oko 7,8 posto bruto domaćeg proizvoda. Taj iznos ima direktan utjecaj na raspoloživi dohodak domaćinstava, njihovu potrošnju i životni standard. Doznake su posebno značajne za domaćinstva s nižim primanjima, kojima često predstavljaju ključni izvor finansijske stabilnosti. Ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi KM, od čega se na novčane doznake iz inostranstva odnosi 3,79 milijardi KM. U 2024. ukupni tekući transferi dostigli su 5,69 milijardi KM, a na novčane doznake iz inostranstva se odnosi 4,16 milijardi KM. -Doznake iz inostranstva u značajnoj mjeri utiču na novčane tokove u BiH, životni standard rezidenata, kao i na devizne rezerve CBBiH. Doznake predstavljaju stabilan izvor priliva stranih sredstava i čine važan dio ukupnih finansijskih tokova u zemlji – rekli su u CBBiH. Uz to, priliv doznaka pozitivno utiče i na devizne rezerve CBBiH. S obzirom na to da BiH predstavlja neto uvoznika na međunarodnom tržištu roba, doznake pomažu u povećavaju prihoda na tekućem računu i značajnoj mjeri ublažavaju njegov deficit. CBBiH ne raspolaže podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka jer još nema zvanične procjene po zemljama, ali se može reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike gdje je bh. dijaspora najprisutnija. – S obzirom na visok udio radničkih doznaka u BDP-u, one se uzimaju u obzir prvenstveno kao stabilan izvor deviznih priliva, koji pozitivno utiče na platni bilans i nivo deviznih rezervi CBBiH. Time se jača monetarna stabilnost i održavanje valutnog odbora. CBBiH ima obaveznu rezervu kao jedini instrument monetarne politike na raspolaganju, ali prati kretanje doznaka kako bi procijenila njihove efekte na novčanu masu, potrošnju i inflatorne pritiske – ističu iz CBBiH. Napomenuli su da su u BiH doznake važan faktor u ekonomiji jer povećavaju dohodak i uglavnom podstiču potrošnju. U razvojnim programima, uz odgovarajuće mjere, trebaju biti usmjerene ka investicijama i proizvodnim sektorima da bi doprinijele održivom ekonomskom rastu. Iz CBBiH su dodali da postoje procjene transfera primljenih neformalnim kanalima i da su oni uključeni u ukupne podatke o transferima koji se kao takvi objavljuju. – CBBiH intenzivno radi na uvođenju sistema za instant plaćanja i s ciljem da plaćanja budu brža, sigurnija i jeftinija, kako za građane tako i za privredu. Uvođenjem instant plaćanja CBBiH direktno potiče korištenje elektronskih kanala plaćanja, imajući u vidu da se radi o elektronskim uplatama koje se procesuiraju u realnom vremenu, što omogućava brže i sigurnije uplate, uz mogućnost korištenja QR kodova u aplikacijama – istakli su iz CBBiH. Priključenje SEPA području koje CBBiH koordinira i intenzivno radi i na pripremi pretpostavki operacionalizacije tog aranžmana takođe podrazumjeva da će doći do značajno bržih eurskih prekograničnih plaćanja, uz niže transakcijske troškove što će imati izuzetno pozitivan uticaj i na privredu i građane. Taj proces podrazumijeva i promjenu zakonskog okvira koji će omogućiti podsticanje konkurentnosti pružalaca usluga kod plaćanja, a veće inovativnosti i stvaranje još značajnijih mehanizama za podsticanje digitalizacije u finansijskom sektoru generalno. U kontekstu doznaka iz dijaspore, biće značajno olakšan njihov priliv, jer će se moći slati brže i jeftinije. U okviru finansijske edukacije stanovništva koju intenzivno provodi, CBBiH ukazuje i na najnovije trendove u digitalnom, bezgotovinskom plaćanju, dostupnom građanima BiH. S tim u vezi, CBBiH je, u saradnji sa Svjetskom bankom, objavila Vodič za digitalna plaćanja u kojem su informacije o tržišnim trendovima vezanim za mobilno i beskontaktno plaćanje i njegovim karakteristikama, uključujući različite pristupe digitalnom plaćanju u BiH, osnovnim vrstama digitalnog plaćanja, tehničkim zahtjevima i obavezama korisnika, kao i informacije o lažnim ili obmanjujućim praksama kojih bi korisnici plaćanja trebali biti svjesni. U toku je priprema inoviranog vodiča koji će biti značajan edukacioni materijal, a uključit će sadržajno i najnovije trendove na polju digitalnih plaćanja, a koji će uključiti informacije o instant plaćanjima i plaćanjima u okviru SEPA.
Za mnoge iznenađenje: iPhone se prodaje bolje nego ikada prije
Marx.ba Prema novom finansijskom izvještaju Apple je u prvom tromjesečju prodao iPhone uređaje u vrijednosti od čak 85 milijardi dolara, što je snažan skok u odnosu na 69 milijardi dolara ostvarenih u istom razdoblju prošle godine. To je uveliko premašili očekivanja, a za mnoge je i iznenađenje. Izvršni direktor Applea Tim Cook nije skrivao zadovoljstvo. „iPhone je ostvario najbolje tromjesečje ikad, potaknuto dosad nezabilježenom potražnjom, uz rekordne rezultate u svim geografskim segmentima“, poručio je Cook. Posebno zanimljiv dio izvjetaja odnosi se na Kinu, tržište koje je posljednjih godina predstavljalo jedan od najvećih izazova za Apple. Ovoga puta, trend se jasno preokrenuo. Prihodi u Kini porasli su s 18,5 na 25,5 milijardi dolara, što predstavlja jedan od najuvjerljivijih skokova među svim regijama. Kao ključni razlog rasta naveo je snažan interes za najnovijim modelom – iPhone 17, predstavljenim u septembru prošle godine, a koji se pokazao osjetno popularnijim od prethodnih generacija. Inače, još jedno tržište koje se sve jasnije profilira kao Appleov dugoročni adut jeste Indija. Cook je istakao kako je kompanija u posljednjem kvartalu tamo ostvarila rekordan kvartalni prihod, uz historijski najbolje rezultate prodaje iPhonea, Maca i iPada, kao i rekordne prihode od usluga.