Monetarna kretanja u BiH: Depoziti stanovništva za godinu dana porasli za 2,03 milijarde KM
Marx.ba Depoziti stanovništva su za godinu dana porasli za 2,03 milijarde KM, pokazuju podaci o monetarnim kretanjima koje je objavila Centralna banka Bosne i Hercegovine.Kako se navodi u ovim podacima, godišnja stopa rasta ukupnih depozita u novembru 2025. godine iznosila je 10,6 posto, što je u apsolutnom iznosu 3,53 milijarde KM. “Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 2,03 milijarde KM (11,8%), u čijoj strukturi su transakcioni računi porasli za 16,8%, depoziti po viđenju za 6,2% i oročeni depoztii za 8,0%. Rast depozita je na godišnjem nivou zabilježen i kod privatnih preduzeća za 636 miliona KM (8,0%), kod vladinih institucija za 601,4 miliona KM (14,2%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 47,4 miliona KM (2,4%) i kod ostalih domaćih sektora za 212,1 milion KM (11,0%)”, navodi se u podacima Centralne banke BiH. Dalje piše da su ukupni depoziti domaćih sektora na kraju novembra prošle godine iznosili 36,79 milijardi KM, te su u odnosu na oktobar povećani za 210,3 miliona KM. “Povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 175,8 miliona KM (0,9%), kod privatnih preduzeća za 5,3 miliona KM (0,1%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 19,1 miliona KM (1,0%) i kod ostalih domaćih sektora za 72,6 miliona KM (3,5%). Depoziti su u istom periodu kod vladinih institucija smanjeni za 62,5 miliona KM (1,3%). U strukturi depozita stanovništva najveći dio se odnosi na transakcione račune (49,5%), koji su u novembru u odnosu na oktobar veći za 1,3%, depoziti po viđenju (20,3%) su veći za 0,4%, dok su oročeni depoziti (30,2%) veći za 0,7%”, ističe se u objavi Centralne banke BiH. Dodali su da je ukupna novčana masa na kraju novembra prošle godine iznosila 42,02 milijardi KM, te je u odnosu na oktobar povećana za 227,8 miliona KM ili 0,5%.
Bitcoin se u uslovima visokih kamata takmiči za status sigurne luke
Marx.ba Cijna najveće kriptovalute bitcoin u prethodna dva dana se blago stabilizirala i porasla za skoro 3.000 dolara, ali se pred sastanak američkih Federalnih rezervi (Fed) i dalje trguje ispod 90.000 dolara, dok se tržišta spremaju za signal o kamatnoj stopi koji bi trebalo da ojača stav o dugoročnim cjenovnim kretanjima na tržištima kapitala. Analitičari trenutno tržište ocjenjuju kao defanzivno zbog smanjene volatilnosti, a kretanje cijene pokazuje vidnu opreznost investitora. Najveća kriptovaluta se od jutros trguje na nivou od oko 89.000 dolara, dok je proteklih sedam dana oscilirala na nižim cjenovnim nivoima, nakon što je početni rast u januaru zaustavljen. Celo kripto tržište prati ovaj trend. Iako se smanjuje broj onih koji trguju pozajmljenim novcem, činjenica da se prodajni pritisak smiruje i da investitori više ne traže masovno zaštitu od pada cijena, pokazuje da je tržište i dalje veoma oprezno, ali i nestabilno.
Evo zašto još uvijek nema računice za brzi internet na evropskim low-cost letovima
Marx.ba Iako se satelitski internet u avionima sve češće spominje kao sljedeći standard putovanja, za evropske niskotarifne prevoznike on je, barem zasad, više tehnološko obećanje nego poslovna realnost. Britanski easyJet potvrdio je da je razgovarao sa Starlinkom, satelitskim internetskim servisom u vlasništvu Elona Muska, o uvođenju brze Wi-Fi veze u svoje avione, ali zaključak je jasan – računica trenutno ne drži vodu. Glavni izvršni direktor easyJeta Kenton Jarvis poručio je kako je Starlinkova tehnologija impresivna, posebno kada je riječ o brzinama i stabilnosti veze koja omogućuje streaming i korištenje zahtjevnijih digitalnih usluga tokom leta. No problem nije u tehnologiji, već u trošku i to u industriji u kojoj je svaki euro po sjedištu pažljivo izračunat. Za razliku od tradicionalnih avioprijevoznika, čiji se poslovni modeli oslanjaju na višu cijenu karata i dodatne usluge, niskotarifne kompanije poput easyJeta funkcioniraju na “škrtim” maržama. U takvom okruženju svaka nova tehnologija mora se ne samo isplatiti, nego i jasno pridonijeti prihodu ili konkurentskoj prednosti. Rasprava oko Starlinka dodatno se rasplamsala nakon javnog sukoba Elona Muska i čelnika Ryanaira Michaela O’Learyja. Ryanair je nedavno upozorio da ugradnja Starlinkove opreme može povećati težinu aviona, a time i potrošnju goriva, što direktno udara na troškove.
EBRD: Uloženo 130 miliona eura u BiH u prošloj godini
Marx.ba Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je u 2025. godini uložila 130 miliona eura u 25 projekata u Bosni i Hercegovini (BIH), učvršćujući svoju podršku zelenoj tranziciji, konkurentnosti i dugoročnoj ekonomskoj otpornosti zemlje. Snažan fokus na aktivnosti privatnog sektora – 73 posto svih transakcija – 2025. godina obilježila je godinu ubrzanog zamaha i širenja partnerstva. U 2025. godini EBRD je također postigla rekordnih 199 miliona eura mobiliziranih sredstava – dodatnog finansiranja koje EBRD uz vlastita sredstva privlači od drugih investitora – što je najveći iznos u ekonomijama Zapadnog Balkana. “U 2025. godini, Bosna i Hercegovina je postigla važne prekretnice na svom putu prema zelenijoj, konkurentnijoj i inkluzivnoj ekonomiji. S 25 utjecajnih projekata – najvećim brojem do sada, i neviđenim mobiliziranim sredstvima, podržali smo poduzeća, unaprijedili digitalne i zelene tranzicije, ojačali otpornost i blisko sarađivali s vlastima, donatorima i privatnim sektorom. Ono što se ove godine ističe jeste snaga saradnje širom zemlje – od pokretanja WeFI kodeksa sa Centralnom bankom do širenja zelenog finansiranja i podrške mikro, malim i srednjim poduzećima u oporavku od teških poplava. Ovi rezultati pokazuju šta je sve moguće kada se ambicija i partnerstvo spoje. Dok gledamo u budućnost, EBRD ostaje predan povećanju ulaganja, ubrzavanju reformi i pomaganju Bosni i Hercegovini da iskoristi nove prilike za održivi rast i integraciju u EU”.””, rekla je Stela Melnic, direktorica EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu. Tokom protekle godine, EBRD je ostvarila značajan napredak u sektorima ključnim za održivi razvoj privatnog sektora u Bosni i Hercegovini. Banka je unaprijedila digitalnu transformaciju malih i srednjih poduzeća (MSP) kroz uvođenje programa Go Digital na Zapadnom Balkanu s četiri partnerske banke, pomažući poduzećima da se moderniziraju i poboljšaju produktivnost. Istovremeno, proširenje programa GEFF III RePower omogućilo je kućanstvima i kompanijama lakši pristup zelenim finansijama, povećavajući ulaganja u energetsku efikasnost i tehnologije s niskim udjelom ugljika. Banka je također s Raiffeisen bankom provela prvu transakciju dijeljenja rizika portfolio u Bosni i Hercegovini, čime je poboljšana dostupnost finansiranja za mala i srednja poduzeća i povećana otpornost privatnog sektora, posebno nakon razornih poplava 2024. godine. Dodatna savjetodavna podrška ojačala je više od 38 malih i srednjih poduzeća, dok su nove inicijative – poput regionalnog širenja Addiko SME akademije, Slush’D Sarajevo, Akademije mladih lidera i pilot programa za pomoć mladim poduzetnicima u formaliziranju poslovanja – proširile mogućnosti za razvoj vještina, inovacije i poduzetništvo. Osim podrške privatnom sektoru, EBRD je u 2025. godini intenzivirala svoj angažman na infrastrukturi, upravljanju i institucionalnim reformama. Kreditna linija Fonda za osiguranje depozita u BiH (30 miliona eura) doprinijela je stabilnosti finansijskog sektora, dok su ulaganja u sklopu Okvira za zelene gradove pomogla u poboljšanju vodne infrastrukture u Sarajevu i unapređenju reformi upravljanja u općinskim komunalnim uslugama. U sektoru transporta Banka je nastavila sarađivati s vlastima i donatorima kako bi pripremila buduća ulaganja i ojačala okvire upravljanja u cijelom sektoru. Ključno je da je godina također obilježila veliki napredak u angažmanu u politikama: pokretanje WeFI kodeksa sa Centralnom bankom BiH postavilo je nove standarde za transparentnost i upravljanje, a uvođenje prve nadzorne ploče finansijskih podataka razvrstanih po spolu u zemlji stvorilo je neprocjenjiv alat za donošenje politika temeljenih na dokazima. Posvećenost Banke zelenoj tranziciji ostala je u centru. Program solarne tranzicije EPBIH (15 miliona eura) pomogao je ubrzati dekarbonizaciju i proširiti kapacitete obnovljivih izvora energije, dok su ulaganja u energetski efikasne javne zgrade u kantonu Tuzla (8 miliona eura) smanjila emisije i poboljšala životni standard. Putem GEFF kreditnih linija osiguranih putem partnerskih finansijskih institucija, pojedinci i poduzeća diljem zemlje dobili su podršku u usvajanju tehnologija za uštedu energije, doprinoseći zelenijim i otpornijim zajednicama. Od početka svog rada 1996. godine, EBRD je uložila više od 3,45 milijardi eura u preko 260 projekata u Bosni i Hercegovini, podržavajući konkurentnost, inkluziju, održivost i regionalnu integraciju.
Rast franka na početku 2026. godine
Marx.ba Sigurna utočišta dobro su započela 2026. godinu, s raširenom neizvjesnošću koja je dovela zlato i srebro do novih rekorda, a švicarski franak je na najvišim nivoima u jedanaest godina. Švicarski franak već je ove godine porastao za 3,5% u odnosu na američki dolar, potaknut nepredvidivom američkom trgovinskom politikom, pitanjima o neovisnosti Federalnih rezervi i prijetnjom američke vojne intervencije na Grenlandu, u Latinskoj Americi i na Bliskom istoku. To dolazi nakon što je 2025. ojačao za 12,7% u odnosu na američki dolar. U utorak je dosegao 11-godišnji maksimum u odnosu na dolar, lebdeći blizu tih nivoa u srijedu ujutro čak i dok je smanjivao dobitke. Za razliku od regionalnih sila, Švicarska se bori sa sporim rastom cijena, a jačanje franka moglo bi dodatno dezinflacijski pritisak na izvozno orijentiranu ekonomiju zemlje. Sa stopom inflacije u zemlji od samo 0,1% i ključnom kamatnom stopom Švicarske narodne banke od 0%, Švicarska se nalazi na rubu dezinflacije i teritorija negativnih kamatnih stopa.
Evropa i tržišta u razvoju u 2026. postaju privlačniji od Amerike
Marx.ba Prema teoriji kalendarskih učinaka na berzi, godine koje završavaju parnim brojem imaju tendenciju biti volatilnije i u prosjeku ostvarivati slabije rezultate od godina koje završavaju neparnim brojem. Iako za to ne postoji jasna statistička potvrda, neke veće poremećaje na tržištu kapitala u godinama s parnim brojem i dalje svježe pamtimo. Primjerice 2022. (rat u Ukrajini), 2020. (kriza koronavirusa) ili 2018. (početak trgovinskog sukoba SAD-Kina). Globalna finansijska kriza 2008. i pucanje dot-com balona 2000. posebno su ostali u sjećanju investitorima i ulagačima. Međutim, uvjeti za tržišta kapitala u 2026. čine se pretežno konstruktivnim. Kako u svom komentaru tržišta kapitala ocjenjuje Karin Kunrath, glavna direktorica za ulaganja u Raiffeisen Capital Managementu, među ključnim pozitivnim faktorima izdvajaju se stabilan globalni ekonomski rast, očekivano smanjenje kamatnih stopa u SAD, snažan rast korporativnih zarada, ubrzani razvoj umjetne inteligencije, porezne olakšice i deregulacija u SAD te velika investicijska ulaganja u eurozoni, posebno u Njemačkoj. Istodobno, značajan dio pozitivnih očekivanja već je ugrađen u tržišne cijene, što se očituje u povremeno povišenim valuacijama. Zbog toga se za 2026. godinu očekuje umjereniji prinos, osobito na američkim tržištima dionica. Historijski podaci o godinama s predsjedničkim međuizborima u SAD, koji se ove godine održavaju u novembru, dodatno podupiru takav scenarij. Evropski investitori pritom bi mogli osjetiti i negativan valutni učinak zbog očekivanog slabljenja američkog dolara. Očekuje se da će Evropa i tržišta u razvoju pokazati snažniju uzlaznu dinamiku u odnosu na SAD, dijelom zahvaljujući nižim nivoima valuacija. Na sektorskom nivou predviđa se širenje rasta zarada, uz manja koncentracija prinosa na najveće IT kompanije. Među glavnim rizicima za tržišta ističu se mogućnost precjenjivanja sektora umjetne inteligencije (AI balon), potencijalno ponovno ubrzanje inflacije te slabosti na tržištu rada. Dodatno, geopolitičke napetosti mogle bi povremeno povećati volatilnost na tržištima kapitala. Na temelju aktuelnih temeljnih tržišnih analiza, RCM zadržava risk-on pristup u alokaciji imovine, uz kontinuirano praćenje rizika i investicijskih prilika tokom godine.
LVMH postigao rezultat iznad očekivanja
Marx.ba Luksuzni konglomerat LVMH izvijestio je o boljoj od očekivane zaradi nakon zatvaranja u utorak i organskom rastu prihoda u drugom tromjesečju, budući da se oporavak poslovanja sektora u Kini počinje prikazivati u bilansama. Organski prihod porastao je za 1 posto u četvrtom tromjesečju, nepromijenjen u odnosu na isti period prethodne godine. Tokom cijele godine prihod je pao za 1%. Kompanija je izvijestila o prihodu u četvrtom tromjesečju od 22,7 milijardi eura, što je premašilo procjene LSEG-a od 22,2 milijarde eura. Za cijelu godinu prihod je iznosio 80,8 milijardi eura. Isključujući Japan, Azija je zabilježila primjetno poboljšanje trendova u usporedbi s 2024., s povratkom rastu u drugoj polovici godine, izjavila je kompanija. Unatoč poboljšanju, izvršni direktor Bernard Arnault rekao je da “2026. neće biti jednostavna”, upozoravajući na “nepredvidiv” i “poremećen” ekonomski kontekst. LVMH je matična kompanija niza od 75 različitih luksuznih marki. Njihov odjel za modu i kožnu galanteriju, koji donosi većinu profita i uključuje modne marke poput Louis Vuittona, Diora i Fendija, zabilježio je organski pad prodaje od 5% tokom cijele godine, što je veći pad od pada od 1% koji je zabilježen godinu dana ranije. U oktobru su dionice LVMH-a porasle za 12% dan nakon što je izvijestio da je organski rast ponovno ušao u pozitivno područje u trećem tromjesečju. Rezultati, uz one konkurenata, potaknuli su optimizam ulagača da se tmurno raspoloženje oko luksuza u posljednje dvije godine, budući da su kineski potrošači trošili manje, počinje popravljati. „Nakon ohrabrujućeg trećeg tromjesečja, tržišna očekivanja vjerovatno su porasla za četvrto tromjesečje“, napisala je analitičarka Barclays Carole Madjo uoči izvješća LVMH-a. Madjo očekuje da će 2026. godina nastaviti donositi oporavak luksuznog prostora, s rastom od oko 5-6% u cijelom sektoru.
Objavljeni prvi podaci: Kako blokade granica utiču na bh. kompanije
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, radi egzaktne procjene štete koja je nastala zbog blokada graničnih prijelaza, anketira privredne subjekte u našoj zemlji anketirala je bh. kompanije. U manje od 24 sata na anketu je odgovorila 61 kompanija. Ukupni prijavljeni direktni finansijski gubici, u slučaju trajanja blokade duže od tri dana, iznose 16,75 miliona KM, objavila je iz VTK BiH. “U slučaju trajanja blokade do sedam ili više dana, ukupno prijavljeni direktni finansijski gubici, koje su navele kompanije, bili bi 42,87 miliona KM. Od ukupnog broja pristiglih odgovora, 34 kompanije su navele konkretne finansijske iznose za jedan ili oba posmatrana perioda (dio kompanija za oba pitanja, a dio samo za jedno pitanje). Od 34 kompanije, 28 kompanija je dostavilo kvantifikovane iznose za oba pitanja (blokada duža od 3 dana i blokada od 7 ili više dana), dok je 27 kompanija odgovorilo opisno, bez navođenja tačnih finansijskih iznosa”, kažu iz VTK BiH. Kako je rečeno, na anketu su odgovorile kompanije iz različitih sektora privrede, uključujući tekstilnu i kožarsku industriju, metalnu i elektroindustriju, drvnu industriju i proizvodnju namještaja, prehrambenu industriju, hemijsku industriju, automobilski sektor, logistiku i špediciju, kao i druge izvozno orijentirane djelatnosti. “Prikupljeni podaci ukazuju na negativan uticaj blokada na poslovanje privrednih subjekata, a posebno su oštećene kompanije koje su u potpunosti ili dominantno orijentirane na izvoz na tržište Evropske unije, naročito u okviru automobilske, tekstilne, metalne i drvne industrije, gdje kašnjenja u isporukama direktno aktiviraju ugovorne penale i dovode do prekida proizvodnih ciklusa. Značajan broj ispitanika, kao dodatne negativne posljedice za poslovanje, navodi gubitak kupaca, obračun penala zbog nepoštivanja ugovorenih rokova, raskid ili rizik od raskida dugoročnih ugovora, privremeno ili potpuno zaustavljanje proizvodnje, kao i moguća ili već najavljena otpuštanja radnika, u pojedinim slučajevima i do 30 % zaposlenih. Osim direktnih finansijskih gubitaka, kompanije posebno ističu dugoročne posljedice po reputaciju, stabilnost izvoza i investicionu sigurnost, što ukazuje da je stvarna ekonomska šteta znatno veća od trenutno mjerljivih iznosa. Imajući u vidu da značajan broj kompanija nije bio u mogućnosti precizno kvantifikovati štetu ili je naveo isključivo kvalitativne posljedice, te da popunjene ankete konstatnto pristižu, može se opravdano zaključiti da je stvarna ukupna ekonomska šteta znatno veća od trenutno mjerljivih iznosa, te da bi obuhvat većeg broja privrednih subjekata dodatno značajno povećao iskazane gubitke”m naglašeno je. Podsjetimo, blokada je počela u ponedjeljak u podne zbog nagomilanih problema u vezi sa boravkom vozača u zemljama Šengena, a posljednji je novi sistem ulaska u zemlje EU. Prevoznici smatraju da se vozači sada tretiraju praktično kao turisti, te traže da budu izuzeti iz sistema 90/180. Kako su istakli, dok ne budu ispunjeni njihovi zahtjevi na teretnim graničnim prelazima ostaje oko 5.000 kamiona iz BiH.
Bh. proizvođači namještaja nastupili na sajmu IMM Cologne 2026.
Marx.ba Bosanskohercegovački proizvođači namještaja, na kolektivnom štandu, na sajmu IMM Cologne 2026 predstavili su svoje proizvode i uspostavili nove poslovne kontakte, izjavio je Feni predsjednik Drvnog klastera BiH „Namještaj i drvo“ Dinko Mujkić. Po njegovim riječima, ovogodišnje izdanje sajma IMM Cologne 2026, jednog od najznačajnijih međunarodnih događaja iz oblasti namještaja i interijera, bilo je primjetno drugačije u odnosu na ranija, bogatija i prostorno veća izdanja, što je obilježilo i ukupnu atmosferu, ali i način poslovnih susreta. – Fokus ovogodišnjeg sajma bio je na efikasnosti, ciljanom povezivanju i realnim tržišnim potrebama, dodao je Mujkić, ističući dugogodišnji angažman Vanjskotrgovinske komore BiH u organizaciji zajedničkog nastupa naših firmi. Mujkić je rekao da je IMM Cologne od 20. do 23. januara održan u tri hale, umjesto ranijih 12, što je jasno pokazalo stratešku promjenu koncepta sajma. Nakon što događaj 2025. godine nije bio organizovan, povratak sajma donio je kompaktniji format sa 339 izlagača iz 28 zemalja, među kojima su kineske kompanije imale vodeću ulogu sa čak 252 izlagača. Posjeta više od 10.000 stručnih posjetilaca iz 104 zemlje zadržala je značaj sajma kao važne platforme za nabavku i međunarodne poslovne susrete. Pozitivna iskustva iznijeli su i sami izlagači. Mersad Đonlić menadžer iz kompanije „Rattan Sedia“ naglasio je da kompaktniji format sajma olakšava pristup potencijalnim kupcima i donosi praktične prednosti u logistici. Mirza Ramić menadžer iz firme „Miam“ Fojnica je rekao da su sajmovi u inostranstvu i dalje ključni za širenje mreže kupaca i da će nastupe nastaviti i u narednom periodu. – Reakcije na smanjeni sajam IMM Cologne bile su različite. Neki izlagači su cijenili fokusiranije, poslovno orijentisano okruženje, ističući ulogu sajma u olakšavanju relevantnih međunarodnih veza, a drugi su istakli gubitak većeg i raznovrsnijeg izložbenog prostora, koji je prethodnih godina nudio širi spektar proizvoda i inspiracije. Primjetna dominacija kineskih kompanija također je potaknula raspravu o koncentraciji tržišta i implikacijama za evropske proizvođače, dodao je Mujkić. Sljedeći sajam IMM Cologne bit će održan od 19. do 22. januara 2027. godine, dok će se bh. kompanije već ove godine ponovo predstaviti na sajmu MOW u Bad Salzuflenu od 20. do 24. septembra u organizaciji Drvnog klastera BiH „Namještaj i drvo“.
Bh. privrednici: Kako fiskalizacija utječe na troškove poslovanja
Marx.ba Udruženje malih i srednjih privrednika Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) reagovalo je povodom usvojenog prijedloga Zakona o fiskalizaciji transakcija sa detektovanim suštinskim problemima zakona.Iz Udruženja ističu kako održavaju uvođenje savremenih fiskalnih rješenja i uređenje tržišta u skladu sa evropskim standardima, ali da takva rješenja moraju biti više prilagođena domaćoj privredi. “Smatramo da reforme moraju biti rezultat dijaloga i realnih potreba domaće privrede, a ne mehaničko prepisivanje rješenja koja ni same države Evropske unije još uvijek ne primjenjuju u punom obimu. Činjenica da se pojedini modeli fiskalizacije u EU uvode tek od 1. januara 2027. godine, kao i iskustvo Hrvatske, gdje je implementacija fiskalizacije 2.0 izazvala ozbiljne probleme i nezadovoljstvo privrednika, jasno pokazuje da ovakav pristup nosi velike rizike ukoliko se provodi bez prilagodbe lokalnom ekonomskom kontekstu”, ističu. Dodatno zabrinjava, dodaju, što je Udruženje malih i srednjih preduzeća uputilo više od deset konkretnih amandmana, ali nijedan od njih nije prihvaćen, čime je propuštena prilika da se zakon učini pravednijim i primjenjivijim za mikro, mala i srednja preduzeća. Upozoravaju da određene odredbe zakona i način njegove buduće implementacije izazivaju ozbiljnu zabrinutost među privrednicima, posebno mikro, malim i srednjim preduzećima. Smatraju da postoji realan rizik da fiskalizacija, umjesto alata za uređenje tržišta, postane dodatni finansijski i administrativni teret za one koji već nose najveći dio realne ekonomije. Udruženje malih i srednjih privrednika upozorava da postoje realni rizici da implementacija ovog zakona dovede do povećanja troškova poslovanja kroz obavezne softverske prilagodbe, licence i tehničku infrastrukturu, centralizacije tržišta softverskih rješenja i stvaranja monopola nad fiskalnim sistemima, tehničkih problema i prekida rada u početnoj fazi primjene, dodatnog administrativnog opterećenja za male privrednike, nejasnih i nedovoljno definisanih podzakonskih akata koji mogu proizvesti pravnu nesigurnost te neravnopravnog položaja malih u odnosu na velike sisteme koji imaju resurse za brzu prilagodbu. “Posebno problematična je odredba kojom se fiskalizuju otpremnice i narudžbenice. Riječ je o dokumentima koji nisu fiskalni, već logistički i poslovni, pa njihovo uključivanje u sistem fiskalizacije stvara pravnu i tehničku konfuziju. Ovakvo rješenje može dovesti do dupliranja evidencija, dodatnih troškova i nepotrebnog administrativnog opterećenja, bez jasnog efekta na suzbijanje sive ekonomije”, kažu iz Udruženja. S druge strane, naglašavaju i pozitivne odredbe zakona poput toga da ugostitelji koji svakodnevno koriste fiskalne uređaje neće biti prisiljeni odmah izdavati fiskalne račune za svaku gotovinsku ili kartičnu transakciju, što ublažava problem usklađivanja naplate i fiskalizacije u praksi. Ova mjera pokazuje da zakon može sadržavati rješenja koja olakšavaju rad privrede, ali je važno da se takvih praktičnih i proporcionalnih rješenja bude više u daljoj implementaciji. Navode i da stavljaju sve svoje resurse, znanje i kapacitete na raspolaganje institucijama Federacije Bosne i Hercegovine u procesu implementacije ovog zakona. “Naš cilj je da kroz konsultacije i otvoren dijalog osiguramo da sistem fiskalizacije zaživi na način koji će biti pravičan, funkcionalan i održiv za sve – bez favorizovanja velikih na štetu malih. Udruženje suštinski nije protiv ovakvog zakonskog rješenja, nego se zalaže za konstruktivan dijalog sa institucijama kako bi se postojeći zakon prilagodio potrebama privrede i unaprijedio u mjeri koja je pravedna i održiva za mikro, mala i srednja preduzeća. Naša poruka je jasna – fiskalizacija mora biti alat razvoja i uređenja tržišta, a ne mehanizam dodatnog pritiska na male i srednje privrednike koji već nose najveći dio tereta ekonomije Federacije Bosne i Hercegovine”, zaključuje se u saopćenju Udruženja malih i srednjih privrednika.