Bajram Šerif Mubarek Olsun žele vam agencija Topcom i portal Marx.ba
Marx.ba Bajram Šerif Mubarek Olsun. Agencija Topcom i redakcija portala Marx.ba muslimanima u Bosni i Hercegovini i širom svijeta čestita Bajram u želji da ga provedu u zdravlju, rahatluku i okruženi dragim ljudima. Želimo vam da u najboljem raspoloženju provedete ovaj praznik radosti.
Fragmentiranost evropskog tržišta: Uvodi se jednostavniji način osnivanja i širenja kompanija
Marx.ba Evropska unija ponovno pokušava riješiti jedan od svojih najdugotrajnijih problema – fragmentiranost tržišta – ovog puta kroz novi pravni okvir za kompanije nazvan “EU Inc”. Riječ je o inicijativi Evropske komisije koja bi mogla značajno pojednostaviti način na koji se kompanije osnivaju i šire unutar Unije, a istovremeno Evropu učiniti konkurentnijom u odnosu na SAD i Kinu. Za razliku od postojećeg sistema u kojem poduzetnici moraju navigirati kroz 27 različitih pravnih okvira, “EU Inc” uvodi jedinstveni model koji bi vrijedio na nivou cijele EU. Ideja je jednostavna, omogućiti startupima da od prvog dana posluju kao evropske, a ne nacionalne kompanije. Prema prijedlogu, osnivanje takve kompanije trebalo bi biti moguće u roku od 48 sati, potpuno digitalno i uz trošak od oko 100 eura. Time Bruxelles cilja na jednu od ključnih prepreka evropskom poduzetništvu – spor i administrativno zahtjevan proces pokretanja poslovanja. U pozadini ove inicijative nalazi se širi problem: evropski startupi često se sele u SAD ili druge pravne jurisdikcije kako bi lakše pristupili kapitalu i fleksibilnijim pravnim okvirima. Američki model primjerice, omogućuje brzu i standardiziranu uspostavu kompanija, što investitori dobro razumiju i preferiraju. EU Inc pokušava replicirati dio te logike, ali unutar evropskog regulatornog okvira. Novi model bio bi tzv. “28. režim”, što znači da ne zamjenjuje nacionalne zakone, već postoji paralelno s njima kao opcija za poduzetnike koji žele jednostavniji i skalabilniji pristup. U praksi bi to značilo ujednačavanje ključnih pravila, od korporativnog upravljanja do programa nagrađivanja zaposlenika dionicama, čime se uklanjaju prepreke za širenje poslovanja preko granica. Upravo su takve razlike do sada često usporavale rast evropskih tehnoloških kompanija. Jedan od glavnih ciljeva Bruxellesa jest olakšati pristup kapitalu. Investitori, posebno oni međunarodni, često zaziru od složenih pravnih struktura u Evropi. Standardizirani model mogao bi smanjiti pravnu neizvjesnost i učiniti evropske startupe privlačnijim za ulaganja.
Održana izborna skupština Hrvatskog poslovnog kluba u Bosni i Hercegovini
Marx.ba Godišnja skupština Hrvatskog poslovnog kluba: fokus na transparentnost, budućnost i izbor novih članova Upravnog odboraU Sarajevu je, 18. marta 2026. godine, održana izvještajno-izborna Skupština Hrvatskog poslovnog kluba koji djeluje u Bosni i Hercegovini, uz značajan odziv članova, čime je još jednom potvrđena njihova aktivna uloga i angažman. Godišnja skupština HPK bila je prilika da se članovima transparentno predstave ključne aktivnosti, financijski rezultati te strateški planovi za naredni period.Skupštini je prisustvovalo više od 40 članova, a jednoglasnim odlukama usvojeni su izvještajni dokumenti, uključujući godišnje izvješće o radu te financijska izvješća za 2024. i 2025. godinu.Poseban fokus bio je na izboru novog sastava Upravnog odbora. Uz postojeće članove čiji mandat još uvijek traje — predsjednika Nikicu Pažina i potpredsjednika Damira Đogića — članovi su jednoglasno izabrali tri nova člana: Marijanu Rajić, predsjednicu Uprave i direktoricu kompanija Holdina d.o.o. i Energopetrol d.d., Darka Drežnjaka, predsjednika Uprave Konzum BiH te Mateu Tadić Antičević, članicu uprave za kontroling, računovodstvo i IT u kompaniji Farmavita d.o.o. „Prije svega, želim izraziti srdačnu dobrodošlicu novim članovima Upravnog odbora Hrvatskog poslovnog kluba. Uvjerena sam da će bogato profesionalno iskustvo, strateško promišljanje i energija novoizabranih članova dodatno osnažiti rad našeg Kluba i otvoriti prostor za još kvalitetnije inicijative usmjerene na potrebe naših članova. Istovremeno, želim izraziti iskrenu zahvalnost dosadašnjim članovima Upravnog odbora — Igoru Manjiću, Slavenu Peharu i Slavki Siću — čiji su profesionalni angažman i predan rad tokom mandata dali snažan doprinos razvoju Kluba, oblikujući stabilne temelje na kojima danas gradimo smjernice našeg daljnjeg djelovanja“, istakla je Kristina Duno, generalni tajnik HPK. Prisutnima se obratila nova članica Upravnog odbora, Matea Tadić Antičević, koja je istaknula: „Za mene je velika čast i odgovornost pridružiti se Upravnom odboru Hrvatskog poslovnog kluba u Bosni i Hercegovini. Zahvalna sam članovima na ukazanom povjerenju i veselim se doprinosu razvoju HPK-a kroz novu perspektivu i aktivno sudjelovanje u jačanju suradnje unutar naše zajednice. Važno mi je otvoreno razgovarati o ključnim temama – tržišnim izazovima, inovacijama, organizacijskoj kulturi i privlačenju te zadržavanju kvalificiranih zaposlenika – uz prilagodbu potrebama novih generacija. Posebno ističem promicanje vidljivosti i uloge žena u liderstvu, jer raznolikost jača otpornost organizacija i osigurava snažniju usmjerenost na dugoročne rezultate. Radujem se suradnji s kolegama i zajedničkom kreiranju inicijativa koje otvaraju nove prilike, potiču odgovorno poslovanje i dugoročno jačaju poslovnu zajednicu u BiH.“ Nakon radnog dijela sjednice, sudionici su imali priliku prisustvovati izuzetno zapaženoj prezentaciji o generaciji Z, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u globalnom kontekstu. Kroz relevantne podatke i konkretne primjere, otvorena su važna pitanja o budućnosti tržišta rada, komunikacijskim pristupima i načinima unapređenja suradnje s novim generacijama. Po završetku službenog dijela, organiziran je zajednički ručak koji je bio prilika za umrežavanje, razmjenu ideja i daljnje jačanje poslovnih odnosa među članovima. Ukoliko razmišljate o članstvu u Hrvatskom poslovnom klubu možete se prijaviti popunjavanjem pristupnice na službenoj web stranici. O Hrvatskom Poslovnom KlubuHrvatski poslovni klub (HPK) osnovan je u maju 2022. godine na inicijativu Hrvatske gospodarske komore i uz podršku Ambasade Republike Hrvatske u Sarajevu, s namjerom okupljanja poslovnih subjekata iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine oko zajedničkih ciljeva unaprjeđenja poslovanja i ekonomske saradnje.
Aerodrom Sarajevo i Hifa-Oil: Pouzdano snabdijevanje kerozinom
Marx.ba Uprava Međunarodnog aerodroma Sarajevo – v.d. direktora Društva Dino Selimović, v.d. direktor za saobraćaj Amadeo Mandić i v.d. direktor za razvoj Slobodan Kadijević, održali su sastanak sa Izudinom Ahmetlićem, vlasnikom kompanije Hifa-Oil d.o.o. Povod za sastanak je stabilnost snabdijevanja aviona kerozinom u uslovima globalnih poremećaja na tržištu energenata. Tokom sastanka razgovarano je o aktuelnim kretanjima na svjetskom tržištu nafte, koja je u posljednje vrijeme obilježila nestabilnost uzrokovanu geopolitičkim dešavanjima na Bliskom istoku. Unatoč izazovnim okolnostima, naglašeno je da proces snabdijevanja aviona kerozinom na Međunarodnom aerodromu Sarajevo nije ugrožen, te da se sve aviooperacije odvijaju nesmetano. Uprava aerodroma istakla je pouzdanost svog dugogodišnjeg partnera, kompanije Hifa-Oil d.o.o, koja već godinama najprometnijem aerodromu u BiH obezbjeđuje potrebne količine avionskog goriva, te na taj način osigurava kontinuitet aviosaobraćaja kao i sigurnost i neprekidnost operacija, saopćeno je iz a Međunarodnog aerodroma Sarajevo.
Ulagače ohrabrio pad nafte, dionice porasle u Evropi i Aziji
Marx.ba Na evropskim su berzama u srijedu ujutro cijene dionica porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, jer je ulagače ohrabrio oštar pad cijena nafte. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,5 posto. Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,25 posto, na 10.430 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,59 posto, na 23.870 bodova, a pariški CAC 0,62 posto, na 8.025 bodova. I na azijskim su berzama cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 1,3 posto, ojačavši treći dan zaredom. Pritom su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Australiji, Indiji, Japanu i Južnoj Koreji porasle između 0,3 i 3,9 posto. I jutros su, kao i dan prije, najviše porasle cijene dionica u tehnološkom sektoru, posebno proizvođača čipova, kao što je Samsung. Pozitivno je na tržišta utjecao i oštar pad cijena nafte. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0,9 posto, na 102,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,3 posto, na 94,05 dolara. Istina, kriza na Bliskom istoku ne jenjava, a Hormuški moreuz i dalje je uglavnom zatvoren za izvoz nafte s tog područja. No, mediji pišu kako su prošlevsedmice snažno porasle zalihe nafte u SAD, što je ponešto ublažilo bojazni od posljedica poremećaja u opskrbi. Tako većina azijskih berzi prati jučerašnji rast Wall Streeta, gdje je Dow Jones indeks ojačao 0,1 posto, S&P 500 0,25, a Nasdaq 0,5 posto. Jučer je počela dvodnevna sjednica čelnika američke centralne banke (Fed), a odluka o kamatama bit će objavljena u danas. Na tržištu se ne očekuje smanjenje kamata jer je inflacija u SAD povišena, a moguć je i njen dodatni rast zbog visokih cijena nafte i goriva posljednjih sedmica, piše Pd. Analitičari i idućih dana očekuju oprezno trgovanje jer se još ne nazire smirivanje krize na Bliskom istoku. To znači da bi cijene nafte mogle ostati povišene, što bi potaklo rast inflacije i tako negativno utjecalo na rast ekonomija.
Prihod BH Telecoma 566 miliona KM: Neto dobit 70 miliona
Marx.ba BH Telecom je u 2025. godini ostvario izuzetne poslovne rezultate, te dodatno učvrstio vodeću poziciju na telekomunikacijskom tržištu i potvrdio kontinuitet rasta, objavili su iz kompanije. Kompanija je godinu završila sa ukupnim prihodima od 566 miliona KM, neto dobiti od 70 miliona KM te korisničkom bazom koja premašuje 2,1 milion korisnika, što je rezultat jasno usmjerene razvojne strategije, kontinuiranih ulaganja i dugoročnog povjerenja korisnika. Ostvareni rezultati predstavljaju nastavak pozitivnog trenda, jer BH Telecom drugu godinu zaredom bilježi rekordne poslovne pokazatelje, potvrđujući stabilnost poslovnog modela i sposobnost kompanije da ostvaruje rast i u zahtjevnim tržišnim okolnostima. Ukupni prihodi povećani su za gotovo 2% u odnosu na prethodnu godinu, dok je neto dobit porasla za oko 6%. EBITDA je dostigla 169 miliona KM, uz rast od 2% u odnosu na 2024. godinu, dodatno potvrđujući finansijsku stabilnost kompanije i njen kapacitet za kontinuirana ulaganja u infrastrukturu, tehnologiju i razvoj digitalnih servisa. “Rezultati koje smo ostvarili u 2025. godini potvrđuju da BH Telecom nastavlja stabilnu razvojnu putanju. Rast prihoda, dobiti i broja korisnika pokazuje da su strateška ulaganja u mrežu, tehnologiju i digitalne usluge donijela konkretne rezultate i dodatno učvrstila našu poziciju tržišnog lidera,“ izjavio je generalni direktor BH Telecoma Amel Kovačević. Posebno izražen napredak zabilježen je u segmentu mobilnih i digitalnih usluga, koji ostaju ključni pokretači razvoja kompanije. Prihodi od usluge Moja TV povećani su za 4 miliona KM, prihodi mobilne telefonije porasli su za 3,9 miliona KM, dok su internet usluge nastavile stabilan uzlazni trend uz rast prihoda od približno 2,5 miliona KM. BH Telecom danas ima više od 2,1 milion korisnika, dok broj postpaid korisnika mobilne telefonije prelazi 416 hiljada, što potvrđuje visoko povjerenje u kvalitet mreže, usluga i brenda. Istovremeno je zabilježen rast operativnih prihoda po zaposlenom, koji sada iznose više od 185 hiljada KM, što dodatno govori o efikasnosti poslovanja i kontinuiranom unapređenju organizacijskih performansi. „Povjerenje koje nam ukazuje više od dva miliona korisnika za nas je najveća potvrda kvaliteta rada. Nastavljamo intenzivno ulagati u razvoj infrastrukture i inovativne digitalne servise kako bismo korisnicima omogućili još bolje iskustvo i nove vrijednosti,“ rekao je Kovačević. Tokom 2025. godine BH Telecom je nastavio snažan investicioni ciklus i modernizaciju mreže. Implementirana je 131 nova lokacija mobilne mreže, čime je njihov ukupan broj povećan na 1.738. Prosječne brzine 4G mreže povećane su za gotovo 40% u odnosu na prethodnu godinu, čime je dodatno unaprijeđen kvalitet mobilnog interneta širom Bosne i Hercegovine, dok su paralelno realizirane ključne aktivnosti pripreme za uvođenje 5G tehnologije. „BH Telecom ulazi u novu fazu tehnološkog i poslovnog razvoja. U 2026. godini fokus će biti na širenju optičke mreže, komercijalnom razvoju 5G usluga i daljem razvoju digitalnih servisa koji će otvoriti nove izvore rasta i dodatno učvrstiti našu lidersku poziciju na tržištu,“ zaključio je Kovačević.
Sve više milijardera preispituje Buffettovu filantropsku inicijativu “Giving Pledge”
Marx.ba Inicijativa “Giving Pledge”, koju su prije 15-tak godina pokrenuli Warren Buffett i Bill Gates, dugo je bila simbol novog vala filantropije među najbogatijim ljudima svijeta. Ideja je bila jednostavna, ali ambiciozna: milijarderi se javno obavezuju donirati najmanje polovicu svog bogatstva u dobrotvorne svrhe tokom života ili kroz oporuku. Više od 250 milijardera s različitih kontinenata do danas je pristupilo toj inicijativi, čime je “Giving Pledge” postao jedna od najvidljivijih globalnih kampanja usmjerenih na mobilizaciju privatnog bogatstva za društvene ciljeve. Međutim, petnaest godina nakon pokretanja, sve se češće postavlja pitanje koliko je takav model stvarno učinkovit. Naime, riječ je o dobrovoljnoj obavezi bez pravne snage, što znači da ne postoje mehanizmi koji bi osigurali da potpisnici zaista ispune obećanje. Upravo ta činjenica posljednjih godina sve češće dolazi u fokus kritičara koji tvrde da “Giving Pledge” ima više simboličnu nego stvarnu ekonomsku težinu. Dio skeptika dolazi iz tehnološke i finansijske zajednice, gdje pojedini investitori smatraju da kapital uložen u razvoj kompanija, tehnologija i inovacija može dugoročno generirati veći društveni učinak od tradicionalne filantropije. Među glasnijim kritičarima takvog pristupa ističe se i poznati ulagač Peter Thiel, koji je više puta doveo u pitanje učinkovitost velikih filantropskih fondacija. Istodobno, pojedine analize pokazuju zanimljiv paradoks: mnogi milijarderi koji su potpisali Giving Pledge danas su bogatiji nego u trenutku kada su se obavezali na donacije. Razlog je prije svega snažan rast vrijednosti tehnoloških kompanija, tržišta kapitala i privatnih ulaganja, zbog čega je ukupno bogatstvo najbogatijih raslo brže nego iznosi njihovih filantropskih donacija. To, naravno, ne znači da inicijativa nije potakla značajne donacije. Naprotiv, “Giving Pledge” pomogao je popularizirati ideju velikih filantropskih obaveza među globalnom poslovnom elitom i potaknuo milijarde dolara vrijedne donacije za obrazovanje, zdravstvo i borbu protiv siromaštva.
Bitcoin prešao ključni nivo, optimizam raste
Marx.ba Cijena bitcoina porasla je iznad svog ključnog prosjeka prvi put u dva mjeseca, signalizirajući jačanje bikovskog zamaha. Cijena kriptovalute porasla je za više od 3 postp na 73.700 dolara u 24 sata, premašivši 50-dnevni pomični prosjek, koji je u vrijeme pisanja iznosio 71.125 dolara. Pozitivna kretanje cijena slijedi nakon dana otpornog učinka usred rata u Iranu i globalnih previranja na tržištu dionica, posebno na azijskim tržištima. Takozvani 50-dnevni pomični prosjek jedan je od najčešće praćenih pokazatelja zamaha na tržištu, koji su analitičari nedavno naveli kao jednu od značajnih nivoa otpora koje sprječavaju dobitke. “Ovaj pokazatelj često signalizira srednjoročni trend, a samouvjereni proboj iznad njega bio bi važna prekretnica u nadolazećim danima”, rekao je Alex Kuptsikevich, viši tržišni analitičar u FxProu. Međutim, treba imati na umu da bikovski proboj ne obećava nužno održivi uzlazni trend. Na primjer, prethodni početkom januara praćen je porastom cijene od 8 posto, ali zamah je trajao samo dvije sedmice prije nego što se prodaja nastavila. Prethodni slučajevi također su donijeli mješovite rezultate. Za sada, proboj ukazuje na kontinuirano kretanje prema gore i možda povećanu volatilnost kako se cijene približavaju granici od 75.000 dolara. Ovo je nivo na kojem kreatori tržišta – oni koji osiguravaju nesmetano iskustvo trgovanja pružanjem likvidnosti na burzi – drže neto kratke gama pozicije vrijedne milijarde, kako je CoinDesk primijetio krajem prošle sedmice. Po svemu sudeći, kako cijene rastu prema 75.000 dolara, vjerovatno će kupovati visoko kako bi ponovno uravnotežili svoju neto izloženost u neutralnu. To bi moglo povećati volatilnost tržišta.
Kakve mogu biti dugoročne posljedice iranskog sukoba
Marx.ba Možda tržišta u ovome trenutku i podcjenjuju koliko štetan može dugoročno biti iranski rat za globalnu ekonomiju jer poremećaji u opskrbi mogu oblikovati globalne cijene i trgovinu dugo nakon što konflikt završi. Kako ocjenjuju analitičari, štetni učinci bi mogli potrajati duže nego što ulagači trenutno očekuju. “Najgori scenario bi bio ekonomski pad u kombinaciji s rastom kamatnih stopa kako bi se obuzdala inflacija. Takva kombinacija može proizvesti pucanje imovinskih mjehura i potencijalno voditi ka novoj dužničkoj krizi sličnoj onoj viđenoj 2008. godine”, ocijenio je za Euronews Frederic Schneider iz think-tanka Middle East Council on Global Affairs. Naravno, većina rizika se koncentrira na Hormuški moreuz jer oko petine globalne opskrbe naftom kao i znatna količina ukapljenog prirodnog plina ide kroz taj prolaz dalje prema Aziji i Evropi. Veći troškovi za gorivo posljedično se prošire na cijelu ekonomiju jer mnoge industrije jako ovise o energiji i transportu. “Najvažniji udar ide preko ugljikovodika, ne samo nafte već i prirodnog plina”, ističe Schneider. On dodaje, da bi se neke od posljedica mogle osjetiti i u manje vidljivim sektorima kao što je helij koji se proizvodi kao nusproizvod vađenja prirodnog plina. Na Katar otpada oko trećine globalne proizvodnje, a taj je plin ključan kod proizvodnje poluvodiča i opreme za medicinska snimanja. Drugim riječima, poremećaji u proizvodnji i transportu energenata mogu utjecati na tehnologiju i zdravstvo daleko izvan okvira Bliskog istoka. I drugi industrijski materijali mogu potpasti pod pritisak potražnje. Primjerice, sumpor, još jedan nusproizvod eksploatacije ugljikovodika, koristi se u obradi bakra i drugim industrijskim aktivnostima. Poljoprivreda može osjetiti posljedice ako iranski sukob poremeti proizvodnju i trgovinu umjetnim gnojivom. Kako je ustvrdio Schneider, vrijeme početka konflikta može se pokazati posebno problematičnim jer je kreće sezona sadnje u mnogim dijelovima svijeta. Još jedan problem izvire iz oštećene energetske infrastrukture za čiji popravak će trebati najmanje nekoliko mjeseci. Sama Zaljevska regija može osjetiti posljedice i u područjima kao što su buduće investicije i turizam, a talentirani i obrazovani ljudi iz drugih dijelova svijeta sada mogu postati oprezniji oko prihvatanja poslova u tom dijelu svijeta. Centralne banke sada se ponovno mogu suočiti s kompliciranom zadaćom borbe protiv inflacije nakon što su i protekle dvije godine provele u borbi da je stave pod nadzor. Štaviše, može ponovno doći do rasta kamatnih stopa. “Produženi konflikt u kombinaciji s višim cijenama energija može stvoriti uvjete za stagflaciju, odnosno rast cijena i slab rast, protiv čega se dosta teško boriti uobičajenim ekonomskim receptima”, poručuje Schneider.
Poređenje rasta: OpenAI, Anthropic i DeepMind
Marx.ba Očekuje se da će globalno tržište umjetne inteligencije porasti na 4,8 biliona američkih dolara do 2033. godine, a Anthropic pokazuje potencijal da postane lider u prihodima, pokazuje analiza. Širenje ChatGPT-a potiče brzi rast OpenAI-ja na 700 miliona sedmilnih korisnika, iako kompanija i dalje gubi milijarde dolara godišnje unatoč snažnom rastu prihoda. Anthropic doživljava eksplozivan rast – od gotovo nultih prihoda u 2023. do potencijalnih 9 milijardi dolara do kraja 2025. godine. Oko 70–75% prihoda Anthropica dolazi od API poziva preduzeća, s naglašenim fokusom na B2B segment, za razliku od OpenAI modela usmjerenog na potrošače. Prihode DeepMinda teže je pratiti jer je potpuno integriran u Google/Alphabet. Velik dio njegovih „prihoda“ dolazi od internih Googleovih usluga, a ne od vanjskih kupaca, piše Bug. Općenito se predviđa da će umjetna inteligencija do 2030. godine globalnom BDP-u dodati 15,7 biliona dolara. Također se očekuje da će globalno tržište umjetne inteligencije porasti s 189 milijardi dolara u 2023. na 4,8 biliona dolara do 2033. godine. OpenAI trenutno prednjači po prihodima (procijenjenih 12,7 milijardi dolara za 2025. godinu), ali istodobno troši ogromna sredstva. U 2024. godini potrošeno je 2,5 milijardi dolara na istraživanje i razvoj, dok su troškovi u prvoj polovici 2025. godine porasli na 6,7 milijardi dolara. S druge strane, Anthropic bilježi najbrži rast (5–9 puta u odnosu na prethodnu godinu) i snažno je usmjeren na preduzeća, što bi ga dugoročno moglo učiniti održivijim. Što se tiče profitabilnosti, Anthropic očekuje pozitivan novčani tok do 2028. godine, dok OpenAI i dalje bilježi velike gubitke. Očekuje se da će tržište AI agenata narasti na 52,6 milijardi dolara do 2030. godine, uz složenu godišnju stopu rasta od oko 45%. Gartner predviđa da će do 2028. godine najmanje 15% radnih odluka donositi autonomni AI agenti, u usporedbi s 0% u 2024. godini.