Central Banking dodijelio nagradu Centralnoj banci BiH za inicijativu u oblasti finansijske stabilnosti
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine dobitnik je prestižne međunarodne nagrade „Central Banking“, medijske i izdavačke agencije sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Ovo izuzetno priznanje dodijeljeno je Centralnoj banci za sveobuhvatan i strateški pristup jačanju otpornosti finansijskog sistema Bosne i Hercegovine.Priznanje je potvrda da je Centralna banka Bosne i Hercegovine tokom 2025. godine uspješno provodila reformske i razvojne aktivnosti koje imaju dugoročan značaj za očuvanje finansijske stabilnosti, unapređenje institucionalne otpornosti i podršku održivom ekonomskom rastu. U obrazloženju nagrade posebno se ističe složenost okruženja u kojem Centralna banka Bosne i Hercegovine djeluje, te njena sposobnost da, kao jedna od istinski snažnih i nezavisnih državnih institucija, svojim kredibilitetom okuplja relevantne aktere i pokreće važne promjene. Među ključnim aktivnostima koje su prepoznate nalaze se završetak regulatornog okvira usklađenog sa standardima Evropske unije u okviru priprema za pristupanje Bosne i Hercegovine Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), razvoj sistema instant plaćanja kroz projekat TIPS Clone u saradnji s Bankom Italije, kao i jačanje cyber otpornosti finansijskog sektora kroz uspostavljanje mehanizama za razmjenu informacija o cyber rizicima i incidentima. Posebno su istaknuti i iskoraci koje je Centralna banka Bosne i Hercegovine ostvarila u oblasti održivih finansija, prije svega aktivnosti na uključivanju klimatskih rizika u makroprudencijalni okvir, zatim inicijative usmjerene na finansijsku uključenost i rodnu ravnopravnost, kao i reforme u oblasti gotovog novca i unapređenja dizajna novčanica konvertibilne marke. Dodatno, važan segment ukupnog pristupa predstavlja i kontinuiran rad na promociji finansijske edukacije, s ciljem dugoročnog jačanja otpornosti društva i ekonomije. „Pomjeramo granice, i kroz jačanje našeg platnog sistema, cyber otpornosti, rodne inkluzivnosti i drugih strukturnih reformi nastavljamo jačati institucionalnu otpornost i pružati podršku ekonomskom rastu Bosne i Hercegovine, čak i u složenom operativnom okruženju“, izjavila je povodom dodjele nagrade, guvernerka Jasmina Selimović. Centralna banka Bosne i Hercegovine će i u narednom periodu nastaviti provoditi aktivnosti usmjerene na očuvanje monetarne i finansijske stabilnosti, unapređenje institucionalnih kapaciteta i jačanje povjerenja javnosti u finansijski sistem Bosne i Hercegovine, saopštio je Ured za komunikacije Centralne banke Bosne i Hercegovine.
BHANSA: Pet godina zaredom u plusu unatoč velikim izazovima
Marx.ba Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) završila je 2025. godinu s neto dobiti od 11,7 miliona KM, čime je zabilježila petu uzastopnu godinu pozitivnog poslovanja nakon pandemije COVID-19, objavili su iz Agencije. Istovremeno su ostvareni i rekordni prihodi od 94,3 miliona KM, što je najviši rezultat u hidzoriji agencije i više od prethodnog rekorda od 90,4 miliona KM iz 2022. godine. U odnosu na 2024. godinu prihodi su porasli za 19 %, dok su rashodi rasli znatno sporije za 8 %, što potvrđuje stabilno finansijsko upravljanje i kontrolu troškova. “Istovremeno, BHANSA je uspješno odgovorila na povećane zahtjeve evropske zrakoplovne mreže, što je rezultiralo rastom zračnog saobraćaja od 13,3 % u odnosu na prethodnu godinu. Ovi rezultati još su značajniji jer je 2025. obilježila najteža finansijska kriza u povijesti Agencije. Presuda u predmetu „Viadukt“ dovela je do provedbe ovrhe nad en route sredstvima, čime je BHANSA-i bio blokiran pristup više od 90 % ključnih prihoda. Ipak, u saradnji s domaćim institucijama i međunarodnim partnerima, posebno EUROCONTROL-om, Agencija je brzo reagirala kriznim planovima i osigurala kontinuitet poslovanja. U tom periodu, uz povećane operativne pritiske i sindikalne aktivnosti, uprava BHANSA-e donosila je odluke ključne za očuvanje sigurnosti, zadržavanje stručnog kadra i dugoročnu stabilnost sistema, uz kontinuiran dijalog s uposlenicima i sindikatima. Temelji današnje stabilnosti postavljeni su još u pandemijskoj 2020. godini, kada je BHANSA proaktivnim mjerama očuvala finansijsku održivost i operativne kapacitete, spremno dočekavši oporavak zračnog saobraćaja. Danas BHANSA nastavlja ulagati u ljudske resurse, tehnologiju i operativne kapacitete, uz odgovorno upravljanje finansijama, potvrđujući svoju ulogu pouzdanog partnera u evropskoj i globalnoj mreži zračne plovidbe” poručili su.
BH Pošta ostvarila rekordnu dobit od 8,6 miliona KM
Marx.ba U 2025. godini BH Pošta je ostvarila rekordne poslovne rezultate, potvrđujući stabilnost i kontinuirani rast kompanije. Ukupni prihodi u prošloj godini iznosili su 146,6 miliona KM, dok su rashodi iznosili 137,9 miliona KM, čime smo ostvarili dobit od 8.645.550 KM, što predstavlja najbolji finansijski rezultat od osnivanja preduzeća, objavili su iz ove kompanije. Za ilustraciju rasta, iskoristili su podatak da je u 2024. godini dobit iznosila je 642.091 KM, što jasno pokazuje koliko je poslovni rezultat unaprijeđen u posljednje dvije godine. Generalni direktor Adis Šehić istakao je da ostvareni rezultati potvrđuju uspješnost strateških mjera usmjerenih na stabilizaciju poslovanja, kontrolu troškova i razvoj novih usluga. “Ostvarena dobit od više od 8,6 miliona KM predstavlja najbolji rezultat u posljednjih deset godina, ali i najbolji rezultat od osnivanja BH Pošte. Posebno je važno naglasiti da je ovaj rezultat ostvaren uz kontinuirana ulaganja u razvoj poslovanja, modernizaciju usluga i unapređenje položaja naših zaposlenih”, rekao je Šehić. Naglasio je da su stabilni finansijski rezultati omogućili i konkretna poboljšanja za radnike kompanije. “Tokom 2024. i 2025. godine zaposlenima smo isplatili oko 4 miliona i 100 hiljada konvertibilnih maraka pomoći u skladu s Uredbom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Uz pomoći, isplatili smo više od jedan milion i 120 hiljada KM nagrada zaposlenima. Povećani su koeficijenti radnicima u tehnološkom procesu rada, a svim zaposlenima povećana je plata za 10 posto u okviru opšte mjere koja je obuhvatila sve radnike bez iznimke”, naglasio je Šehić. Dodao je da je na ostvarenu dobit značajno uticala i odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o smanjenju stopa poreza i doprinosa, koja je u 2025. godini donijela uštedu od oko 1,6 miliona KM, dok se u 2026. godini očekuju uštede koje bi mogle dostići i 4 miliona KM. “Tokom 2026. godine za povećanje plata zaposlenima izdvojit ćemo više od 7 miliona konvertibilnih maraka, čime nastavljamo politiku ulaganja u ljude koji su temelj uspjeha BH Pošte”, dodao je Šehić. Prema finansijskim pokazateljima, prihodi kompanije kontinuirano rastu već niz godina – sa 88,5 miliona KM u 2016. godini na više od 146 miliona KM u 2025. godini. Rast prihoda prati i razvoj novih usluga, posebno u oblasti logistike, finansijskih servisa i digitalnih rješenja, poručuju. Posebno značajan rast zabilježili smo u segmentu BH PostExpress usluga, gdje su prihodi u posljednjih nekoliko godina višestruko povećani, prije svega zahvaljujući rastu e-commerce tržišta i saradnji sa velikim poslovnim sistemima. Iz BH Pošte kažu da je nastavljen i proces modernizacije poslovanja kroz razvoj digitalnih servisa, uključujući PKI rješenja i kvalifikovani elektronski potpis. “Istovremeno smo ulagali u modernizaciju dostavnog sistema, unapređenje koordinacije dostavljača kroz GPS praćenje, kao i u obnovu voznog parka i edukaciju zaposlenih”, poručuje kompanija. O finansijskim, operativnim i projektima modernizacije i digitalizacije govorili su i izvršni direktori Milan Tomas, Safet Trakić i Sanela Kovačević, koji su u svojim izlaganjima iznijeli detaljne pokazatelje poslovanja, unapređenja procesa, razvoja novih usluga i projekata digitalne transformacije, ističući stabilnost i rast BH Pošte. Kompanija danas zapošljava oko 2.700 radnika, redovno izmiruje sve obaveze prema zaposlenima i nastavlja ulagati u poboljšanje uslova rada i profesionalni razvoj kadrova. U narednom periodu planiraju se i dodatna ulaganja u razvoj logističke infrastrukture, uključujući uvođenje paketomata širom Bosne i Hercegovine, kao i realizaciju projekta Glavnog poštansko-logističkog centra (GPLC) koji će omogućiti automatizirano sortiranje pošiljaka i značajno povećati efikasnost distribucije. “I u narednim godinama nastavit ćemo sa modernizacijom poslovanja, razvojem novih usluga i jačanjem logističkih kapaciteta, s ciljem daljeg rasta i očuvanja vodeće pozicije na tržištu poštanskih i logističkih usluga u Bosni i Hercegovini”, naglasili su.
Nikšić i Ahmetlić poručili: Nema mjesta za paniku, ima dovoljno nafte
Marx.ba Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić i vlasnik Hifa Oil Izudin Ahmetlić kompanije obratili su se medijima nakon sastanka u Vladi Federacije o cijenama nafte, a prouzrokovane krizom i ratom na Bliskom istoku. Kako je rečeno, distributeri su ukazali na određene probleme s kojima su se i oni susretali. “Dogovorili smo da, zbog hitnosti potrebe za opskrbom tržišta, možemo prihvatiti papire koji će doći za dan-dva, jer je takva situacija na tržištu. Vlada će podržati inicijativu smanjivanja akciza kako bismo sa distributerima podijelili teret snabdijevenosti tržišta, pa da i tu pokažemo odgovornost i spremnost da ponesemo dio tereta”, rekao je Nikšić. Ukazali su, završava, i na mogućnost povećanja cijena robe široke potrošnje. “Ukazali smo na to koliko je važno sprečavanje neopravdanog povećanja cijena, jer kad cijena nafte padne, padne i cijena nafte na našem tržištu, ali se cijene robe široke potrošnje, u pravilu, ne vrate na one prije toga”, zaključio je Nikšić. Ahmetlić je kazao da smatra da su, koliko god izgledalo nevjerovatno, odgovorili zadatku i da FBiH nije ostala bez naftnih derivata, iako nemamo rafineriju i iako nismo dobijali dovoljne količine iz susjednih država od naših primarnih dobavljača. “Naša nesreća je trenutni remont rafinerije Rijeka u Hrvatskoj. Uspjeli smo da iz rezervi u terminalskim kapacitetima interveništemo. Kolege iz drugih kompanija su učinile dodatne napore i konstatovali smo da nema mjesta za paniku, koliko god da je stanje složeno. Procjenjujemo da ne može biti na ovom nivou složenosti u budućnosti”, poručio je Ahmetlić. Kafa se radi o povećanju cijena naftnih derivata Ahmetlić je rekao da je očito da tržište energetike reaguje trenutno. “Apsolutno taj dio formiranja cjenovne politike ne zavisi od nas, naše je da se pokušamo prilagoditi. Kako će se cijene dalje kretati? Nafta je strašljiva roba i ne voli ovakva dešavanja. ukoliko Hormuški tjesnac ostane i dalje zatvoren, moramo se pomiriti da će biti teško iskontrolisati ovo stanje. Ali, otvarat će se novi pravci i kanali, te će se tako tržište ustabiljiviati”, dodao je.
Ostvareni prihodi u FBiH: Naplaćeno preko 1,3 milijarde KM poreza u januaru i februaru
Marx.ba Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine objavila je da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar-februar 2026. godine uplatili 1.358.946.474 KM javnih prihoda. Kako je objavljeno, na dan 28.2.2026. godine broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH je 134.954, a na dan 28.2.2025. godine broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH bio je 131.899. Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 28.2.2026. godine je 542.080. Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH na dan 28.2.2026. godine do 35 godina života zaposleno je 163.616, ili 30,18%, a preko 36 godina života zaposleno je 378.464 ili 69,82%. Na dan 28.2.2026. godine u Federaciji BiH zaposleno je 300.160, ili 55,37% muškaraca i 241.920 ili 44,63% žena. Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 28.2.2026. godine na području Federacije BiH instalirano je ukupno 110.428 fiskalnih uređaja, putem kojih je u februaru 2026. godine evidentiran ukupan promet u iznosu 5.540.592.053,64 KM. Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 28.2.2026. godine je Općina Centar Sarajevo na čijem području je instalirano 7.264 fiskalnih uređaja. Općina na kojoj je evidentiran najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja u februaru 2026. godine je Općina Novi Grad Sarajevo, na čijem području je evidentiran ukupan promet u iznosu 446.929.576,66 KM.
S 839 milijardi dolara, Elon Musk ostaje daleko najbogatiji čovjek na svijetu
Marx.ba Elon Musk, većinski dioničar proizvođača automobila Tesla, svemirske kompanije SpaceX, društvene mreže X (X) i kompanije za umjetnu inteligenciju xAI, daleko je najbogatiji čovjek na svijetu, čak i dok broj milijardera nastavlja rasti. Njegovo bogatstvo procjenjuje se na 839 milijardi dolara, u usporedbi s 342 milijarde dolara na popisu objavljenom godinu ranije. To je više nego trostruko bogatstvo druga dva člana prve trojice na popisu – suosnivača Googlea Larryja Pagea (257 milijardi dolara) i Sergeya Brina (237 milijardi dolara). Izvršni direktor Amazona Jeff Bezos je četvrti (224 milijarde dolara), a izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg peti (222 milijarde dolara). Osam mjesta među prvih 10 drže Amerikanci. Izvršni direktor luksuznog diva LVMH, Francuz Bernard Arnault i njegova obitelj nalaze se na sedmom mjestu (171 milijarda dolara), a Španjolac Amancio Ortega, suosnivač Inditexa (Zara), na desetom mjestu (148 milijardi dolara). Inače, Sjedinjene Američke Države imaju najviše milijardera na svijetu (989), ispred Kine isključujući Hong Kong (539) i Indije (229).
Tokom prva dva mjeseca godine BiH popravila stanje u vanjskotrgovinskoj razmjeni
Marx.ba U prva dva mjeseca ove godine Bosna i Hercegovina je popravila stanje u vanjskotrgovinskoj razmjeni, jer, iako je došlo do pada izvoza, on ipak daleko manje pada od uvoza, što je pokazatelj blagog oporavka. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), uvoz u prva dva mjeseca iznosio je 4,63 milijarde KM, dok je u istom periodu prošle godine on bio 4,84 milijarde KM. Ovo znači da je za godinu dana uvoz smanjen za nešto više od 200 miliona KM. Sa druge strane, prema podacima UIO BiH, izvoz je u dva mjeseca ove godine iznosio 2,69 milijardi KM, a u dva mjeseca 2025. godine 2,74 milijarde KM, što znači da je izvoz manji za oko 50 miliona KM. Tako je za dva mjeseca deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni bio nešto manji od dvije milijarde KM, tačnije 1,94 milijarde KM.Kada su u pitanju proizvodi koji su se najviše izvozili u ova dva mjeseca, to su električne mašine i oprema i njihovi dijelovi, aparati za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijski aparati za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelovi i pribor za te proizvode, za oko 292,8 miliona KM. Slijedi izvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 223,7 miliona KM, te proizvodi od željeza i čelika za 179,8 miliona KM.Kada je u pitanju uvoz, tu prednjače mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije, bitumenske materije i mineralni voskovi za 533,8 miliona KM. Nuklearni reaktori, kotlovi, mašine te aparati i mehanički uređaji i njihovi dijelovi došli su za 379 miliona KM, te vozila, osim željezničkih ili tramvajskih vozila, njihovi dijelovi i pribor za 354,2 miliona KM. Najviše proizvoda Bosna i Hercegovina je u dva mjeseca ove godine izvezla u Hrvatsku, i to za 473,5 miliona KM. U Njemačku je otišlo robe za 421,4 miliona KM, a u Austriju za 287,9 miliona KM. BiH je najviše proizvoda u periodu januar – februar uvezla iz Hrvatske za 845,3 miliona KM, pa Srbije za 580,7 miliona KM te Njemačke 392,5 miliona KM.
Utorak donio oštar pad cijena nafte
Marx.ba Cijene nafte pale su u utorak za čak 10 posto prije nego što su smanjile gubitke, dok su investitori procjenjivali komentare američkog predsjednika Donalda Trumpa o tekućem sukobu na Bliskom istoku i protoku nafte kroz kritični Hormuški moreuz. Brent sirova nafta pala je za oko 4,3% na 94,62 dolara po barelu u ponedjeljak u 23:45 ET. Američka sirova nafta pala je za 3,8% na oko 91 dolar po barelu. Pad dolazi nakon što je nafta u ponedjeljak skočila iznad 100 dolara. Trump, koji je u ponedjeljak signalizirao da bi sukob s Iranom uskoro mogao završiti, što je dovelo do pada cijena nafte, upozorio je kasnije tokom dana da će Teheran biti pogođen “dvadeset puta jače” ako pokuša zaustaviti protok nafte kroz Hormuški moreuz. Smješten između Omana i Irana, moreuz je vitalna tranzitna ruta za globalna energetska tržišta. Otprilike 13 miliona barela prošlo je tim plovnim putem 2025. godine, što čini oko 31% globalnog protoka nafte morem, prema Kpleru. Povezuje glavne proizvođače u Zaljevu, uključujući Saudijsku Arabiju, Iran, Irak i Ujedinjene Arapske Emirate, s Omanskim zaljevom i Arapskim morem.
Bitcoin je dosegnuo veliku prekretnicu, a pravo pitanje tek sada dolazi
Marx.ba Bitcoin je ovih dana dosegnuo jedan od najvažnijih trenutaka u svojoj hostoriji. U opticaj je ušlo 20 miliona bitcoina, što znači da je iskopano više od 95 posto ukupne količine koja će ikada postojati. U svijetu koji je navikao na valute koje se mogu štampati, proširivati i prilagođavati političkim i ekonomskim potrebama, ovaj trenutak djeluje gotovo nestvarno. Bitcoin je još jednom pokazao da je njegova najveća snaga upravo predvidljivost. Na papiru, do konačne granice od 21 milion ostaje još milion kovanica. No stvarnost je još zanimljivija. Taj preostali milion neće stići brzo, nego će se zbog ugrađenog mehanizma halvinga iskopavati desetljećima, praktički sve do oko 2140. godine. Drugim riječima, iako brojka od milion zvuči veliko, tempo izdavanja novih bitcoina postao je toliko spor da tržište sve jače osjeća koliko je ta imovina doista ograničena, pišu Kripto teme. Još važnije, ni tih 20 miliona ne znači da je toliko bitcoina stvarno dostupno tržištu. Procjene već godinama govore da je velik dio ponude trajno izgubljen. Zaboravljeni privatni ključevi, uništeni diskovi, rano izgubljeni novčanici i kovanice koje se desetljećima nisu pomakle s adresa stvaraju dojam da je stvarna raspoloživa količina osjetno manja od službene. To znači da je efektivna ponuda bitcoina vjerovatno znatno niža od brojke koja se službeno vodi kao iskopana. Upravo zato ovaj trenutak nije važan samo kao simbolična prekretnica, nego i kao potvrda temeljne bitcoin teze. Bitcoin nije rijedak samo zato što mu je maksimum unaprijed poznat. On postaje još rjeđi zato što dio postojećih kovanica nestaje iz stvarnog ekonomskog života, vjerojatno zauvijek. Naravno, to ne znači da će cijena automatski rasti samo zato što je iskopano 20 miliona bitcoina. Tržište i dalje određuju potražnja, makroekonomija, regulacija, sentiment i likvidnost. Ali ovaj trenutak podsjeća na nešto što se u svakodnevnoj buci često zaboravlja. Bitcoin je sustav u kojem je budućnost ponude poznata unaprijed, dok je buduća potražnja i dalje otvorena priča. Prelazak preko 20 miliona ne bi se trebao gledati samo kao zanimljiv podatak za kripto entuzijaste. To je historijski trenutak za cijelu ideju digitalne oskudice. Službeno gledano, bitcoin još nije došao do svojih konačnih 21 milion, ali u praktičnom smislu, uz milione izgubljenih kovanica i sve sporije izdavanje novih, tržište je možda već danas mnogo bliže svojoj stvarnoj granici nego što većina ljudi misli.
Neum se priprema za sezonu: Objavljene i prve cijene smještaja
Marx.ba Neum se uveliko priprema za novu sezonu, a osim turista iz raznih zemalja svijeta, u jedini bh. grad na moru iz inostranstva će stići i strani radnici. Osim hotelijera, za sezonu se pripremaju i turističke agencije, koje su već objavile cijene hotela i pansiona. Da se Neum priprema za sezonu, potvrdio je Nikola Prkačin, direktor Turističke zajednice opštine Neum, navodeći da se uređuju gradske plaže i šetališta. – Cijeli se grad priprema za sezonu. Već u četvrtom mjesecu se otvaraju hoteli, počinje sezona kongresa, kaže on dodajući da cijene u Neumu ne bi trebalo mnogo da rastu, pišu Nezavisne. Ono čemu se nadaju u Neumu jeste da se situacija u svijetu neće pogoršati dodatno, jer bi to otežalo kako njima, tako i svima koji se bave turizmom. – Posebno čega se bojimo jeste zatvaranja zračnih luka u Saudijskoj Arabiji, jer preko tih zračnih luka dolazi dosta naših turista koji dolaze sa Dalekog istoka, Koreje i slično, kaže Prkačin. Kako dodaje, sve u svemu, hoteli su spremni i s velikom radošću očekuju prve goste. Da se Neum priprema za sezonu, ali i da kuburi sa radnicima, potvrdio je i Dragan Jurković, načelnik Neuma, navodeći da će broj stranih radnika u budućnosti sigurno rasti. Osim što se za sezonu pripremaju hotelijeri, pripreme su počele i u turističkim agencijama koje nude aranžmane za Neum, a koje su već objavile i cijene na svojim sajtovima. Tako cijena noćenja u jednom neumskom hotelu u periodu od 23. juna do 13. jula za jednu osobu iznosi 162 KM, a prema podacima koji su naznačeni na sajtu, soba ima balkon i pogled na more. U tu cijenu uključen je polupansion, dok je za puni pansion u tom hotelu potrebno doplatiti još 33 KM. U samom jeku sezone, odnosno od 14. jula do 24. avgusta, ista soba s pogledom na more košta nešto više, odnosno 185 KM po osobi. Slične su cijene i u drugom hotelu sa četiri zvjezdice, a za koji nude aranžman turističke agencije. Tako je po osobi i danu u periodu od 17. jula do 22. avgusta potrebno izdvojiti 157 KM, dok je doplata za puni pansion 45 KM. Ko bude htio ljetovati van sezone, odnosno od 14. juna do 16. jula ili od 23. avgusta do 12. septembra u ovom hotelu, za koji su izražene ponude, potrebno je da izdvoji 143 KM. Riječ je o sobi s pogledom na more.