Kineski Anta Sports preuzima 29 posto udjela u Pumi
Marx.ba Kineska Anta Sports Group postigla je dogovor s Groupe Artémis, investicijskom kompanijom francuske porodice Pinault, o kupovini 29,06 posto udjela u njemačkom brendu sportske odjeće Puma. Anta Sports Group, koja već posjeduje brendove poput Wilsona i Salomona, u izjavi je izjavila da je “uvjetno pristala kupiti, a Groupe Artémis uvjetno pristala prodati ukupno 43.014.760 redovnih dionica”. Vrijednost udjela procjenjuje se na 1,5 milijardi eura (1,78 milijardi dolara). Očekuje se da će transakcija biti zaključena do kraja 2026. godine, uz regulatorna odobrenja i uobičajene uvjete zatvaranja. Anta Sports potvrdila je da će akvizicija biti u potpunosti finansirana iz internih novčanih sredstava, što naglašava finansijsku snagu grupe i predanost strateškim globalnim ulaganjima. Gledajući unaprijed, Anta Sports izjavila je da će pažljivo procijeniti mogućnosti za daljnje produbljivanje partnerstva s Groupe Artémis. Međutim, grupa je naglasila da trenutno nema planova dati ponudu za preuzimanje Pume. Puma, koja ima sjedište u južnoj Njemačkoj, krajem 2025. godine objavila je da će do kraja 2026. ukinuti oko 900 administrativnih radnih mjesta usred razočaravajućih rezultata.
Delegacija ZEPS-a u Izmiru o učešću turskih kompanija na ZEPS-u 2026.
Marx.ba Delegacija Međunarodnog generalnog BH sajma privrede ZEPS posjetila je Izmirsku privrednu komoru gdje je razgovarano o učešću kompanija iz Izmira i Republike Turske na Međunarodnom generalnom BH sajmu privrede ZEPS 2026, koji će biti održan od 2. do 5. septembra u Zenici. Delegaciju ZEPS-a predvodio je generalni direktor Elvir Ajanović zajedno sa izvršnim direktorom Sanelom Ibrićem, a uime Izmirske privredne komore sastanku su prisustvovali Mahmut Erkoç, član Upravnog odbora, Aykut Terzioğlu, direktor Sektora za događaje, sajmove i turizam, te Bilhan Urga, menadžer sajamskih usluga i događaja. Posebna pažnje posvećena je organizovanim nastupima firmi, B2B susretima, tematskim paviljonima i institucionalnoj saradnji između dvije sajamske i privredne platforme. Izmir je jedan od ključnih privrednih i industrijskih centara Republike Turske, prepoznatljiv po snažnoj industrijskim i izvoznim kapacitetima, naročito u sektorima metalske i mašinske industrije, automobilske industrije, prehrambene proizvodnje, agronomije, tekstila, energetike i logistike, uz izuzetno razvijenu sajamsku infrastrukturu i dugu tradiciju međunarodnih privrednih nastupa. Predstavnici ZEPS-a istakli su da ZEPS predstavlja najznačajniju poslovnu i sajamsku platformu u Bosni i Hercegovini, te važnu tačku povezivanja domaćih kompanija s međunarodnim partnerima, posebno s tržištem Republike Turske i širim regionom. Obje strane ocijenile su sastanak u Izmiru kao važan korak ka konkretnom učešću kompanija iz Izmira na sajmu ZEPS, kao i daljem jačanju ekonomskih veza između Bosne i Hercegovine i Republike Turske. Sa porukom „Business First“, Međunarodni generalni BH sajam privrede ZEPS bit će održan od 2. do 5. septembra ove godine. ZEPS spada u red brzorastućih sajmova koji danas predstavlja najveću multisektorsku poslovnu platformu u Bosni i Hercegovini i jednu od najznačajnijih u jugoistočnoj Evropi. Na sajmu ZEPS svake godine učestvuje više od 500 izlagača iz više od 15 zemalja. ZEPS je poznat po tome što se na njemu održi izuzetno velik broj B2B susreta, a samo na prošlom sajmu zabilježeno je čak 2.500 konkretnih sposlovnih susreta, uz postignute konkretne poslovne dogovore, saopćio je Press ZEPS-a.
Konkurencija Starlinku: Blue Origin će rasporediti hiljade satelita za novu komunikacijsku mrežu
Marx.ba Svemirska tkompanija Blue Origin milijardera Jeffa Bezosa objavila je plan za postavljanje 5.408 satelita u svemir za komunikacijsku mrežu TeraWave koja će služiti podatkovnim centrima, vladama i kompanijama, ulazeći tako u tržište kojim dominira SpaceX Elona Muska. Postavljanje satelita planirano je za posljednje tromjesečje 2027., saopćio je Blue Origin, dodajući da je mreža dizajnirana za brzine prijenosa podataka do šest terabita u sekundi bilo gdje na Zemlji. Ta je brzina ekstremna u kontekstu potrošačkih standarda i učinila bi mrežu ključnom za velike vladine podatkovne programe. Blue Origin je izvijestio da je mreža namijenjena za maksimalno 100.000 korisnika. Osnivanje komunikacijske mreže TeraWave dolazi u vrijeme navale svemirske industrije da izgradi podatkovne centre koji mogu zadovoljiti rastuću potražnju za obradom podataka umjetnom inteligencijom, što na Zemlji zahtijeva ogromnu količinu energije i resursa. Planirana mreža uključuje još jednu satelitsku konstelaciju povezanu s Bezosom, koja je u ranoj fazi implementacije mreže Leo, a koja uključuje 3.200 satelita koji će pružati internet korisnicima i kompanijama. Muskova Starlink mreža, koja broji oko 10.000 satelita, najdalje je napredovala u globalnom nastojanju postavljanja internetske infrastrukture u svemiru, gdje rojevi satelita u niskoj orbiti omogućuju veću sigurnost i veće brzine veze u odnosu na tradicionalne, pojedinačne satelite na višim orbitama.
Strategy premašio 700 hiljada bitcoina nakon nove velike kupovine
Marx.ba Strategy, najveći svjetski javni vlasnik bitcoina, premašio je 700.000 bitcoina svojom najnovijom velikom kupovinom. Strategy je kupio 22.305 bitcoina za 2,13 milijardi dolara, prema podnesku američke Komisije za vrijednosne papire i berze u ponedjeljak. Kupovine su obavljene po prosječnoj cijeni od 95.284 dolara, a bitcoin je prošlu srijedu nakratko porastao na preko 97.000 dolara, prema podacima CoinGecka. Akvizicijom je ukupna količina bitcoina kompanije Strategy porasla na 709.715 komada, kupljenih za oko 53,92 milijarde dolara po prosječnoj cijeni od 75.979 dolara. Najnovija akvizicija bitcoina kompanije Strategy označava naglo ubrzanje kupovine u usporedbi s većim dijelom 2025. godine i najveća je kupovina kompanije od februara prošle godine, kada je kupljeno 20.356 bitcoina za oko 2 milijarde dolara. Prema podacima Blockchain.com, stjecanjem 709.715 bitcoina, Strategy sada drži oko 3,37 posto ukupne ponude od 21 miliona bitcoina i 3,55 posto od 19,98 miliona bitcoina koji su trenutno u optjecaju. Ubrzana kupovina od strane Strategyja dolazi nakon perioda neizvjesnosti za digitalne riznice nakon rasta u ljeto 2025. koji su mnogi opisali kao balon. James Butterfill, voditelj istraživanja u CoinSharesu, rekao je da je tržište sada spremno ponovno procijeniti koje će kompanije koje ulažu u digitalnu imovinu preživjeti ako se istinski prilagode modelu akumulacije. – Budućnost digitalnih riznica leži u povratku osnovama – discipliniranom upravljanju riznicom, vjerodostojnim poslovnim modelima i realnim očekivanjima o ulozi digitalne imovine u korporativnim bilancama, rekao je Butterfill još u decembru 2025.
Brand Finance 2026: Apple je najvrjedniji, a YouTube najsnažniji globalni brend
Marx.ba Američki tehnološki brendovi nastavljaju dominirati među prvih 10 na listi Brand Finance Global 500 u 2026. godini, potvrđujući prednost razmjera i globalni doseg najvećih svjetskih digitalnih ekosistema. Prva četiri mjesta ostaju nepromijenjena, pri čemu su četiri od “Veličanstvenih sedam” – Apple, Microsoft, Google i Amazon – zadržali svoje pozicije na vrhu liste. Apple zadržava poziciju najvrjednijeg brenda na svijetu, uz rast vrijednosti brenda od 6 % na 607,6 milijardi američkih dolara. Iako je rast hardvera umjeren, Apple nastavlja jačati svoj eko sistem kroz usluge. Rast oglašavanja, usluga u oblaku i App Storea podržao je ukupne rezultate, dok je stabilna potražnja u Americi, Evropi i Azijsko-pacifičkoj regiji dodatno učvrstila Appleov globalni razmjer i otpornost. Microsoft je na drugom mjestu, uz povećanje vrijednosti brenda od 23 % na 565,2 milijarde dolara. Učinak brenda odražava kontinuirani zamah u portfelju usmjerenom na poslovne korisnike, pri čemu usluge u oblaku, pretplate i profesionalni softver osiguravaju stabilne, ponavljajuće prihode. Rastuća uloga Microsofta u području umjetne inteligencije za poslovne korisnike i infrastrukture u oblaku dodatno je ojačala percepciju pouzdanosti i dugoročne relevantnosti, podupirući održiv rast vrijednosti brenda. Google je treći najvrjedniji brend na svijetu, uz rast vrijednosti brenda od 5 % na 433,1 milijardu dolara. Snaga u pretraživanju, oglašavanju i uslugama u oblaku podupire njegovu poziciju, dok kontinuirana ulaganja u proizvode i platforme temeljene na umjetnoj inteligenciji dodatno učvršćuju ventralnu ulogu brenda u digitalnoj ekonomiji. Amazon je na četvrtom mjestu, uz rast vrijednosti brenda od 4 % na 369,9 milijardi dolara, potpomognut razmjerom u e-trgovini i snagom poslovanja u oblaku, unatoč pritiscima na marže u maloprodajnom segmentu. NVIDIA je napredovala za četiri mjesta i postala peti najvrjedniji brend na svijetu, uz rast od 110 % na 184,3 milijarde dolara, što odražava njenu ključnu ulogu u pogonu globalne infrastrukture umjetne inteligencije. Kako potražnja za naprednim računarstvom ubrzava, NVIDIA je nadmašila etablirane brendove poput TikToka/Douyina, Walmarta, Samsung Groupa i Facebooka. Kineski TikTok/Douyin napredovao je za jedno mjesto, uz rast vrijednosti brenda od 45 % na 153,5 milijardi dolara, potpomognut globalnom ekspanzijom i snažnim angažmanom korisnika na različitim tržištima. Walmart, unatoč povećanju vrijednosti brenda od 3 % na 141,0 milijardu dolara, pada za dva mjesta. Samsung Group (rast od 8 % na 119,2 milijarde USD), Facebook (rast od 17 % na 107,1 milijardu USD) i State Grid Corporation of China (rast od 16 % na 99,1 milijardu USD) zaokružuju prvih 10.
CBBiH: Blage promjene očekivane inflacije za 2026.
Marx.ba Decembarski krug ankete Centralne banke Bosne i Hercegovine pokazuje blage promjene očekivane inflacije prema gore za 2026. godinu. Rezultati ankete pokazuju da se očekuje inflacija za 2026. godinu od 3,20%, što predstavlja povećanje od 0,10 postotnih bodova u odnosu na septembarski krug anketa. Istovremeno, očekuje se postepena stabilizacija inflacijskih kretanja u 2027. godini, s očekivanom inflacijom od 2,80%. Ovaj pad očekivane inflacije u 2027. godini sugerira da se cjenovni pritisci postepeno smanjuju i da se ekonomski okvir stabilizira.Za kreatore ekonomske politike, informacije o očekivanoj inflaciji vrijedan su signal o učincima prethodnih mjera i smjeru kretanja ekonomije. Kontinuirano istraživanje inflacijskih očekivanja omogućuje pravovremeno otkrivanje promjena u percepciji tržišta i ponašanju privrednih subjekata. Na temelju tih nalaza moguće je prilagoditi fiskalne mjere na način koji doprinosi očuvanju stabilnosti cijena i održivom privrednom rastu. U konačnici, stabilna inflacijska očekivanja stvaraju povoljnije okruženje za razvoj ekonomije, povećavajući životni standard i dugoročnu makroekonomsku stabilnost, piše Indokator. Anketa Centralne banke o inflacijskim očekivanjima je usmjerena na finansijski sektor, uz redovo sudjelovanje komercijalnih banaka i osiguravajućih društava.
Poslodavci i komore saglasni o prioritetima i ključnim ekonomskim reformama
Marx.ba Na konsultativnom sastanku kojeg je danas u Sarajevu organizovalo Udruženje poslodavaca u FBiH predstavnici poslovnih udruženja i komora razgovarali su o najvažnijim pitanjima za unapređenje poslovnog ambijenta i postigli saglasnost o ključnim prioritetima i ekonomskim reformama. Potpredsjednik i direktor Uduženja poslodavaca FBiH, Bariša Šušnjar i Mario Nenadić, rekli su nakon sastanka da su teme poput radno-pravnog zakonodavstva, fiskalnih promjena, parafiskalnih nameta i usklađivanja s evropskim regulativama među najhitnijim izazovima koji stoje pred bh. ekonomijom. Šušnjar je rekao da su određeni zakoni u pripremi, te podsjetio da je zakon o fiskalizaciji transakcija jučer usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH dodajući da od tog zakona očekuju velike pomake u suzbijanju sive ekonomije, te jačanje javnih prihoda. Izrazio je zabrinutost zbog kašnjenja BiH u procesu usklađivanja s evropskim standardima i pravnim okvirom, posebno u segmentima koji utiču na izvozno orijentisane firme. – Jedna od bitnih tema su i carinske i špediterske procedure, gdje očekujemo veliko pojednostavljenje. Vidimo i najave prevoznika o mogućim blokadama. Očekuje se i procjena međunarodnog tijela Moneyvala o eventualnom svrstavanju BiH na sivu listu, što bi moglo utjecati na reputaciju zemlje u međunarodnim finansijskim tokovima, izdvojio je Šušnjar govoreći o nekim od tema o kojima su diskutovali na sastanku. Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić upozorio je da bi najavljena blokada graničnih prelaza u narednoj sedmici mogla izazvati ozbiljne posljedice za bosanskohercegovačku privredu i njen izvoz, poručivši da Komora podržava zahtjeve domaćih prevoznika, ali ne i radikalne mjere koje ugrožavaju protok robe. Govoreći o problemima u izvozu i trgovinskim odnosima BiH, Egrlić je naglasio da je jedan od ključnih zahtjeva prevoznika izmjena režima boravka vozača u Evropskoj uniji, koji je trenutno ograničen na 90 dana u periodu od 180 dana. Egrlić je upozorio da su pojedine kompanije iz Evropske unije već izrazile zabrinutost zbog potencijalnih blokada, pitajući se da li je BiH pouzdana destinacija za dobavljače. Podsjetio je da čak 73 posto ukupnog bh. izvoza ide na tržište EU, uključujući robu koja se direktno ugrađuje u proizvodne procese u zapadnoevropskoj industriji. Govoreći o uvedenim kvotama Srbije na uvoz čelika, Egrlić je rekao da smatra da se taj problem može riješiti bilateralno, diplomatskim putem podsjećajući da je Srbija jedan od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera BiH, uz godišnji izvoz vrijedan oko 1,7 milijardi KM, ali i tržište s kojim BiH ima kontinuirani trgovinski deficit. Iako je dio preporuka Moneyvala ispunjen, kako je rekao direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica, tri važne obaveze još nisu izvršene, a tiču se zakona o upravljanju oduzetom, nezakonito stečenom imovinom, zatim zakona o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam i finansiranje terorizma, te registra stvarnih vlasnika, koji u BiH još nije spostavljen. Ražanica je upozorio da opservacijski period ističe već narednog mjeseca i da „pričamo o rokovima koji se mjere ne godinama, nego mjesecima i danima“ – Još uvijek možemo ispuniti preporuke Moneyvala. U suprotnom biće direktne posljedice za finansijski sistem, stanovništvo i privredu. Sve transakcije će biti usložnjene i spore, svaka transakcija će biti pod provjerom, zbog čega će doći do usporavanja platnog sistema sa inostranstvom, istakao je Ražanica. Predsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić izjavio je da je održan izuzetno koristan sastanak, a posebno bitnim je istakao podršku bh. izvoznicima u vezi CBAM taksi za energijski intenzivne industrije, kao i razvoj infrastrukture, kvalitetata proizvoda i preuzimanje EU direktiva.
EU parlament brani putnike: Za tri sata kašnjenja aviona i dalje će dobivati odštetu
Marx.ba Evropski parlament želi zadržati postojeće pravo putnika na naknadu nakon tri sata kašnjenja leta, prema pregovaračkom stajalištu o novim pravilima u zračnom prometu koje su zastupnici usvojili u srijedu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Komisija je reviziju pravila za naknade putnicima u zračnom prometu predložila 2013. a Vijeće EU se usaglasilo tek u junu prošle godine. Prema stajalištu Vijeća za putovanja kraća od 3500 kilometara i unutar EU, naknada od 300 eura bi se primjenjivala za kašnjenja od najmanje četiri sata, dok bi se za putovanja duža od 3.500 kilometara putnicima isplaćivala naknada od 500 eura za kašnjenja od najmanje šest sati. Ovo pitanje je i glavna tačka neslaganja između Parlamenta i Vijeća. Eurozastupnici, u stajalištu podržanom sa 632 glasa za, 15 protiv i devet suzdržanih, žele zadržati pravo putnika u zračnom prometu na povrat novca ili preusmjeravanje te pravo na traženje odštete ako let kasni više od tri sata, ako je otkazan ili je uskraćen ukrcaj. Protive se i smanjenju trenutnih iznosa odštete za poremećaje letova i predlažu da se ona utvrde na između 300 i 600 eura, ovisno o udaljenosti leta. Stajalište Parlamenta sada će se proslijediti Vijeću, a ako Vijeće ne prihvati sve amandmane Parlamenta u drugom čitanju, sazvat će se takozvani odbor za mirenje kako bi se postigao dogovor o konačnom obliku zakona. Izvjestitelj Andrey Novakov pozvao je u utorak svoje kolege na plenarnoj sjednici da ne smiju dopustiti da se “nakon 11 godina pregovora, pogoršaju prava putnika u zračnom prometu”.
Veliki zaokret: Automobilski gigant ulazi u odbrambenu industriju
Marx.ba Francuski proizvođač automobila Renault pridružiće se sektoru odbrambene industrije kroz novo partnerstvo s domaćom kompanijom iz namjenske industrije Turgis/Gaillard, objavljeno je iz te kompanije. Riječ je o saradnji na razvoju i proizvodnji vojnih dronova, što predstavlja značajan strateški zaokret za jednu od najpoznatijih evropskih automobilskih kompanija, izvještava Reuters. Ovaj projekat bit će sproveden na inicijativu francuskog Ministarstva vojske i pod nadzorom Glavne uprave za naoružanje (DGA), ključne državne institucije odgovorne za nabavku i razvoj vojne opreme u Francuskoj. U ovom projektu francuske vlasti računaju na industrijske kapacitete francuskog proizvođača automobila, iskustvo u masovnoj proizvodnji i optimizaciju troškova, što su ključni faktori u vrijeme kada evropske zemlje brzo jačaju svoje odbrambene sposobnosti. Dronovi su postali centralni element modernog ratovanja, a potražnja za njihovom brzom i serijskom proizvodnjom brzo raste.
Prognoze: Šta će biti sa finansijskim tržištima
Marx.ba Financijska tržišta ponovno se tresu zbog napetih geopolitičkih događaja. Dionice gube na vrijednosti, kao i državne obveznice, dolar i kriptovalute. Posebno u Japanu stalno rastući prinosi na državne obveznice dižu mnogo prašine. Trumpove nezasitne ambicije za Grenlandom, prijetnje novim carinama svim zemljama koje ometaju njegove planove i svijet koji gradi po vlastitim pravilima također ostavljaju traga na berzama, koje su u novu godinu ušle s novim rekordima, ali to je sada prošlost. Newyorški Dow Jones pao je u utorak za dva posto, a VIX indeks straha nakratko je premašio 20 bodova prvi put od novembra. Budući da i dolar slabi (indeks dolara pao je u utorak za gotovo jedan posto – najviše od aprila) i jasno je vidljiv pritisak prodaje američkih obveznica, jasno je da se radi o strategiji povlačenja iz SAD („Prodaj Ameriku“). U međuvremenu, zlato „ruši“ nove rekorde. Ono što će danas biti važno jest što će donijeti Trumpovi razgovori s evropskim čelnicima u Davosu. Za sada, situacija sigurno nije tako ekstremna kao prošlog aprila (nakon Trumpovog Dana oslobođenja), možda i zbog uvjerenja da će Trump prije ili kasnije ublažiti svoju retoriku. “Fenomen” je poznat pod akronimom TACO (“Trump se uvijek uplaši”), koji se odnosi na više puta viđen obrazac kada Trump prvo prijeti visokim carinama, što uzrokuje pad berzi, a zatim odgađa ili značajno smanjuje carine, te se tržišta oporavljaju. Međutim, s povjerenjem investitora se ne treba šaliti, posebno ne na tržištima obveznica. Stalno rastući prinosi na državne obveznice (također kao rezultat većih odbrambenih izdataka i time većeg javnog duga) mogli bi brzo predstavljati veliki problem, piše Seebiz. U SAD je potrebni prinos na državne obveznice dosegao 4,29 posto (najviše od septembra), a prinosi japanskih obveznica rastu još više već neko vrijeme nakon što je premijerka Sanae Takaichi raspustila parlament i raspisala prijevremene parlamentarne izbore za 8. februara. Prinos na 40-godišnju državnu obveznicu u utorak je skočio za 27 baznih bodova na rekordnih 4,22 posto, dok je prinos na 10-godišnju obveznicu porastao za više od 10 baznih bodova na 2,38 posto, što je najviši nivo od 1999. godine. Ulagači se također boje da će se fiskalna pozicija Japana pogoršati nakon predloženog privremenog ukidanja poreza od 8 posto na prehrambene proizvode. Veći prinosi japanskih obveznica predstavljaju problem za cijeli svijet, a posebno za Sjedinjene Države. Japanci su najveći strani vlasnici američkih obveznica, posjedujući 1,2 biliona dolara obveznica. Kockanje se ulagačima isplatilo – dugi niz godina prinos na američke obveznice bio je mnogo veći nego na japanske. Razlika je sada puno manja i očekuje se da će Japanci radije kupovati domaće obveznice umjesto američkih, što bi moglo utjecati na povećanje potrebnih prinosa na američke obveznice. Poznati strateg burze Peter Schiff strahuje da je na pomolu dužnička kriza, jer je Fed od rujna tri puta smanjio kamatne stope, ali od tada je prinos na 10-godišnju obveznicu porastao za 20 baznih bodova, dok istovremeno posmatramo i divlji rast cijena zlata i srebra. Opasnost da će Trump 1. februara uvesti dodatne carine od 10 posto na osam evropskih zemalja, koje bi u junu povećao na 25 posto, također izaziva previranja na evropskim berzama ovevsedmice. Panevropski indeks STOXX 600 pao je u ponedjeljak za 1,2 posto (najviše od novembra), a u utorak za još 0,7 posto. Citigroup je prvi put u više od dvije godine snizio svoj rejting na evropskim dionicama. Najveći gubitnici ove sedmice su sektori koji veliki dio svojih prihoda ostvaruju izvozom u Sjedinjene Države, poput automobilske i farmaceutske industrije, kao i proizvođača luksuzne robe. Prošle godine Trumpove carine snažno su pogodile Euvopu – njemački izvoz u Sjedinjene Države bio je gotovo 10 posto niži u periodu od januara do novembra nego godinu ranije. Izvoz automobila pao je za 17,5 posto.