Poslodavci traže hitno usvajanje reformskih zakona u Federaciji BiH
Marx.ba Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH poziva zastupnike i delegate Parlamenta Federacije BiH da na predstojećim zasjedanjima podrže i usvoje set ključnih finansijskih i zakona iz oblasti rada i zapošljavanja koji predstavljaju ključne propise iz reformskih paketa u narednom periodu. Napominju kako se na dnevnom redu Zastupničkog doma 11. i 12. marta, između ostalog, nalaze i prijedlozi zakona iz oblasti bankarstva, platnih usluga, elektronskog novca, mikrokreditnog sektora, zaštite korisnika finansijskih usluga i računa za plaćanje, koji su predloženi po hitnom postupku. “Usvajanje seta ovih zakona predstavlja važan korak ka modernizaciji finansijskog sistema Federacije BiH, jačanju sigurnosti i transparentnosti platnog prometa, ubrzanje digitalizacije te dalje usklađivanje sa praksama Evropske unije”, navode iz udruženja poslodavaca FBiH. Napominju kako se na dnevnom redu Zastupničkog doma 11. i 12. marta, između ostalog, nalaze i prijedlozi zakona iz oblasti bankarstva, platnih usluga, elektronskog novca, mikrokreditnog sektora, zaštite korisnika finansijskih usluga i računa za plaćanje, koji su predloženi po hitnom postupku. Poseban značaj ovog paketa ogleda se, dodaju, u činjenici da je on dio reformskog paketa, odnosno preduslov ka integraciji Bosne i Hercegovine u Jedinstveno evropsko platno područje (SEPA). “Pristupanje SEPA-i omogućilo bi jednostavnije, brže i jeftinije prekogranične platne transakcije sa državama Evropske unije, što bi donijelo značajne koristi za privredu kroz smanjenje troškova međunarodnih plaćanja, efikasnije poslovanje kompanija i veću konkurentnost domaće ekonomije na evropskom tržištu. Riječ je o reformama koje direktno utiču na poslovno okruženje, dostupnost finansijskih usluga i povjerenje investitora, jer stabilan, savremen i regulatorno usklađen finansijski sistem predstavlja jedan od temelja održivog ekonomskog rasta”, dodaju. Istovremeno, ova finansijska reforma, sigurno će, smatraju, doprinijeti povjerenju međunarodnih organizacija i institucija prema privrednicima iz Bosne i Hercegovine, a značajno će utjecati i na izbjegavanje uvrštavanja BiH sivu listu Moneyvala, što bi bilo zaista pogubno posebno za vanjskotrgovinsko poslovanje bh. kompanija. “Na sjednici će se raspravljati i o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca te novom Zakonu o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, koji imaju poseban značaj u trenutku kada se privreda suočava s ozbiljnim nedostatkom radne snage, zbog čega je unapređenje zakonodavnog okvira u oblasti tržišta rada ključno za očuvanje investicija, realizaciju ugovorenih poslova i dalji razvoj domaće ekonomije, uz istovremeno očuvanje socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba”, poručili su. Ovi zakoni unaprijedili bi, nastavljaju, proces posredovanja u zapošljavanju, razdvajanje evidencija aktivnih tražilaca posla od osoba koje su na evidencijama zbog zdravstvenog i socijalnog osiguranja, smanjili bi sivo tržište rada i radne snage te omogućili da u legalnim, transparetnim procedurima funkcionira zapošljavanje stranih radnika u situacijama kada na domaćem tržištu nema dovoljno radne snage za obavljanje pojednih poslova. Podsjećaju kako su i oni sami kao Udruženje u više navrata ukazivali na potrebu sistemskih reformi, kako u oblasti finansijskog sektora, tako i tržišta rada. “Usvajanje ovih zakona predstavlja konkretan korak ka stabilnijem poslovnom okruženju, snažnijoj privredi i ubrzanju evropskih integracija dok propuštanje ove prilike predstavlja evidentno odgađanje donošenja ovih zakona na duži i neizvjestan period i stagnaciju tržišta rada i radne snage te nastavak procesa angažiranja naših radnika na tržištu EU i generalno iseljavanja radnika i stanovništva iz Bosne i Hercegovine”, dodaju. Obzirom da su ovi zakoni usaglašenih od strane svih socijalnih partnera, pozivaju zastupnike i delagte da pokažu opredijeljenost za reforme te da podrže usvajanje predloženih zakona u interesu razvoja Federacije BiH, poslovne zajednice i standarda građana.
Zlato pada, kako skok cijene nafte može utjecati na kamatne stope
Marx.ba Cijena zlata pala je pod pritiskom jačeg američkog dolara i zabrinutosti zbog viših kamatnih stopa, dok se rat na Bliskom istoku produžio u drugu sedmicu, a cijena nafte skočila je prema 120 dolara po barelu. Cijena zlata je pala za čak 3% na oko 5.015 dolara po unci, nakon prvog tjednog pada u više od mjesec dana, prije nego što je smanjilo neke gubitke. Veliki proizvođači nafte i plina u regiji Perzijskog zaljeva smanjili su proizvodnju jer američko-izraelski rat s Iranom nije pokazivao znakove rješenja, dok je dolar ojačao u odnosu na sve svoje glavne konkurente. Mjerač američke valute skočio je za čak 0,7%. Povlačenje zlata “je inflacijsko čudovište koje savija dolar”, rekao je Hebe Chen, analitičar u Vantage Marketsu u Melbourneu. “Cijena nafte od 100 dolara aktivirala je lanac reakcija: energetski šok, inflacijska očekivanja, jači dolar, slabije zlato.” Zlato je pod pritiskom jer nagli rast cijena sirove nafte potiče strah od inflacije u SAD, povećavajući vjerovatnost da će Federalne rezerve ostaviti kamatne stope nepromijenjenima duže vrijeme ili ih čak i povećati. Viši troškovi zaduživanja, kao i jači dolar, obično su negativni za plemenite metale, koji ne donose kamate. Zlato je također poslužilo kao izvor likvidnosti tokom sve dubljeg pada globalnih dionica. „U periodima geopolitički uvjetovanog tržišnog stresa, investitori ponekad prodaju imovinu poput zlata kako bi prikupili gotovinu. Nakon što ta faza prođe, geopolitička neizvjesnost obično nastavlja podupirati potražnju za sigurnim utočištima tokom padova”, rekao je Christopher Wong, strateg u Oversea-Chinese Banking Corp.
Događaji na Bliskom istoku mogli bi promijeniti planove evropskih aviokompanija
Marx.ba Evropa bi trebala smanjiti svoju ovisnost o velikim avionskim čvorištima na Bliskom istoku, upozorio je izvršni direktor Lufthansa grupacije, Carsten Spohr, ističući kako aktuelne geopolitičke napetosti pokazuju koliko je globalna mreža zračnog prometa ranjiva kada se velik dio interkontinentalnih putovanja oslanja na relativno mali broj tranzitnih tačaka. Spohr smatra da se tokom posljednja dva desetljeća globalna struktura dugolinijskog zračnog prometa snažno pomakla prema aerodromima u Perzijskom zaljevu. Zračni prijevoznici poput Emirates, Qatar Airways i Etihad Airways izgradili su jako snažne mreže letova koje povezuju Evropu, Aziju, Afriku i Australiju preko svojih hubova u Dubaiju, Dohi i Abu Dhabiju.
Evropa donosi propis o kvalitetnim radnim mjestima
Marx.ba Evropska komisija pokrenula je prvu fazu konzultacija sa socijalnim partnerima u sklopu inicijative za donošenje Zakona o kvalitetnim radnim mjestima, kojim želi podići standarde rada i potaknuti otvaranje kvalitetnih i održivih radnih mjesta širom Unije. Statistike pokazuju da gotovo svaki peti radnik u Evropi radi na nekvalitetnim radnim mjestima s niskom plaćom i lošim izgledima. Takva radna mjesta radnicima nisu privlačna, što posljedično smanjuje konkurentnost evropske ekonomije. Ne radi se dovoljno ni na osposobljavanju radnika. Samo 37 posto odraslih učestvovalo je u osposobljavanju 2016. godine i ta se stopa od tada gotovo nije povećala. Kako je najavila predsjednica Ursula von der Leyen, u svom govoru o stanju EU za 2025. i programu rada Komisije za 2026., Komisija će u ovoj godini predložiti Zakon o kvalitetnim radnim mjestima. Novi zakon ažurirat će evropska pravila koja štite radnike, ali će istodobno podržavati produktivnost i konkurentnost. Dok su sindikati već podržali inicijativu, iz industrije privatnih usluga zapošljavanja protive se postavljanju dodatne regulative. Evropska konfederacija sindikata (ETUC) oglasila se i konkretnim prijedlozima za sadržaj novog zakona usmjerenog ka kvalitetnijim radnim mjestima. Za radnike, kvalitetna radna mjesta uključuju elemente poput pravedne plaće, dobrih uvjeta rada, snažne socijalne zaštite te pristupa osposobljavanju i razvoju karijere. Kvalitetna radna mjesta koriste i kompanijama i to povećanjem produktivnosti, kao i privlačenjem i zadržavanjem kvalificiranih radnika, smatraju u ETUC-u. Naglasili su kako je u aktuelnim ekonomskim okolnostima nužno ojačati sistem kolektivnog pregovaranja te radnicima osigurati pravo na osposobljavanje tokom radnog vremena, kao sastavni dio pravednog prijelaza na zelenu i digitalnu ekonomiju. Smatraju da bez sistemske edukacije zaposlenika nema ni uspješne transformacije tržišta rada. Posebno su istakli potrebu jasnijeg i strožeg reguliranja rada podizvođača i posrednika u zapošljavanju, upozorivši na sve raširenije nepravilnosti i zlouporabe. U fokusu njihovih zahtjeva nalazi se i regulacija algoritamskog upravljanja na radnom mjestu, pri čemu naglašavaju načelo da čovjek mora imati konačnu kontrolu nad odlukama koje utječu na njegov radni status i uvjete rada. Kao jedan od ključnih problema izdvojili su rastuću nesigurnost zaposlenja, poručivši kako prekarni oblici rada moraju ustupiti mjesto ugovorima na neodređeno vrijeme i zaposlenju s punim radnim vremenom. Stabilnost radnog odnosa, smatraju, temelj je socijalne sigurnosti i dostojanstvenog rada. Osvrnuli su se i na, kako su naveli, „epidemiju stresa“ među zaposlenima, koju dodatno pogoršava praksa kontaktiranja radnika izvan radnog vremena. U tom kontekstu naglasili su da je dosljedna provedba prava na isključivanje ključna za zaštitu mentalnog zdravlja i uspostavu ravnoteže između poslovnog i privatnog života. “Nekvalitetna radna mjesta koče našu ekonomiju uzrokujući nedostatak radne snage i jaz u vještinama. Prijedlozi koje smo iznijeli mogli bi osigurati da Evropa u budućnosti ima visokomotiviranu i kvalificiranu radnu snagu, istaknula je Esther Lynch, glavna tajnica ETUC-a.
Netflix kupio kompaniju Bena Afflecka koja razvija filmsku AI tehnologiju
Marx.ba Iako se neko vrijeme šuškalo o mogućoj kupnji Warner Bros. Discoveryja ili HBO Maxa, Netflix je iznenadio javnost objavom potpuno drugačije, ali strateški važne akvizicije. Streaming div je preuzeo kompaniju InterPositive, koju je osnovao poznati glumac i redatelj Ben Affleck, a koja je specijalizirana za razvoj alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji, namijenjenih filmašima. U službenoj objavi, Netflix je istakao kako je misija kompanije InterPositive, a to je korištenje novih tehnologija za zaštitu i proširenje kreativnog izbora, duboko usklađena s njihovim dugogodišnjim uvjerenjem da inovacije trebaju služiti pripovjedačima i kreativnom procesu. Cijeli tim InterPositivea pridružit će se Netflixu kroz ovu akviziciju, dok će sam Affleck preuzeti ulogu višeg savjetnika, čime se ulaže u inovacije vođene od strane samih kreativaca. Važno je naglasiti da InterPositive ne razvija alate koji bi stvarali filmove na temelju jednostavnih tekstualnih naredbi, slično kako to radi aplikacija Sora za kratke video sadržaje. Umjesto toga, kompanija se fokusira na optimizaciju i olakšavanje pojedinih segmenata produkcijskog i postprodukcijskog procesa, čime se kreativcima omogućuje da se usredotoče na ono što je najvažnije, a to je priča. Iako finansijski uvjeti transakcije nisu objavljeni, očito je da se radi o znatno manjoj akviziciji od one za Warner Bros. o kojoj se nagađalo. Unatoč tome, ova vijest ima potencijal izazvati značajne promjene u filmskoj i TV industriji. Korištenje umjetne inteligencije u produkciji još je u povojima, a ovom kupovinom Netflix jasno pokazuje svoju namjeru da bude na čelu inovacija. Ta inovacija, međutim, vjerovatno će doći po cijenu određenih radnih mjesta unutar Hollywooda.
Usvojen Program ekonomskih reformi FBiH 2026-2028: Očekuje se rast prihoda i stabilne javne finansije
Marx.ba Vlada FBiH usvojila je Program ekonomskih reformi (PER) Federacije BiH za period 2026-2028. godina, kojim su definisani srednjoročni makroekonomski i fiskalni okviri. Prema projekcijama iz PER-a, u 2026. godini očekuje se rast ukupnih prihoda od 1,2%, dok su za 2027. i 2028. godinu planirane stabilne godišnje stope rasta od 4,9%. Srednjoročne projekcije prihoda prate makroekonomska očekivanja i kretanje ključnih agregata sa kojima su u značajnoj korelaciji. U istom periodu, od 2026. do 2028. godine, predviđen je prosječni godišnji rast ukupnih rashoda i izdataka od oko 4% čime se, kako je navedeno, nastoji očuvati fiskalna stabilnost i osigurati održivo upravljanje javnim finansijama. Program sadrži sveukupni okvir i ciljeve politika, makroekonomski okvir te fiskalni okvir, a izrađen je u skladu sa obavezom Federacije BiH da Direkciji za ekonomsko planiranje, kao koordinirajućoj instituciji na nivou Bosne i Hercegovine, dostavi prilog za izradu Programa ekonomskih reformi BiH. Dokument je pripremljen uzimajući u obzir strateške dokumente, uključujući Reformsku agendu u okviru Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan 2024-2027., Smjernice ekonomske i fiskalne politike Vlade FBiH za period 2026-2028., Strategiju razvoja FBiH 2021-2027., važeće sektorske strategije, kao i prethodni PER za period 2025-2027. U dokumentu je naglašeno da je strateška odrednica Vlade FBiH proces euroatlantskih integracija, s ciljem punopravnog članstva, te da je povećanje privrednog rasta jedan od ključnih izazova. Poseban fokus stavljen je na uklanjanje prepreka razvoju, očuvanje makroekonomske stabilnosti, jačanje fiskalne discipline i provođenje strukturnih reformi, piše e-kapija. Istaknuto je i da će kretanja u zemljama EU27 i dalje značajno utjecati na ekonomiju BiH, zbog čega ostaje izazov očuvanja rasta i stabilnosti sistema javnih prihoda. Efikasno upravljanje javnim finansijama definisano je kao temeljni strateški cilj. Vlada FBiH ostaje opredijeljena za unapređenje funkcionalnosti tržišta rada i stvaranje konkurentnijeg poslovnog okruženja. Uspostava tehnološki naprednijeg sistema fiskalizacije trebala bi doprinijeti smanjenju neformalne ekonomije. Kao odgovor na demografske izazove, nadležna ministarstva rade na izradi strategija i politika usmjerenih na demografsku budućnost Federacije BiH. Takođe je donesena Odluka o izradi Strategije upravljanja javnim finansijama Federacije BiH 2026-2030., s ciljem unapređenja kvaliteta javnih finansija i podsticanja održivog i inkluzivnog ekonomskog rasta. Poglavlja Programa pripremio je Federalni zavod za programiranje razvoja u koordinaciji sa resornim ministarstvima, u skladu sa zahtjevima Evropske komisije i Smjernicama za izradu PER-a.
Spasi jedno dijete i spasićeš cijeli svijet. Postani Kum.
Marx.ba Svijet koji gledamo svakog dana pun je teških priča i slika koje pojačavaju osjećaj nemoći. Djeca često najviše osjećaju posljedice gubitka, nedostatka sigurnosti i odsustva brige koja im je potrebna da bi bezbrižno odrastala. Ipak, promjena ne mora početi velikim rješenjima. Ona često počinje tamo gdje je najvažnije, a to je u životu jednog djeteta. Jedna odluka može promijeniti cijeli nečiji svijet. Postati Kum znači napraviti mali, ali presudan korak za dijete kojem je podrška najpotrebnija. Kroz kumstvo, SOS Dječija sela u BiH djeci bez roditeljskog staranja obezbjeđuju dom, stabilnost i dugoročnu brigu. Kada se promijeni svijet jednog djeteta, mijenja se i svijet oko njega. Mjesečnu podršku i priliku da postaneš dio te promjene možeš pružiti putem linka https://sos-ds.ba/doniraj-facebook/ Kumstvo je mali lični korak koji nosi veliku snagu. Ono znači da dijete nije samo, da ima podršku dok raste i priliku da se razvija u okruženju punom ljubavi. Kada se promijeni život jednog djeteta, mijenja se i svijet koji ga okružuje – porodica, zajednica i društvo u cjelini. Upravo na tom principu SOS Dječija sela u BiH već decenijama djeluju, mijenjajući živote djece korak po korak. Svako novo kumstvo znači još jednu priliku, još jedan oslonac i još jednu priču sa sretnijim ishodom. Spasiti cijeli svijet možda zvuči nedostižno, ali promijeniti svijet jednog djeteta je moguće. Kada pružimo ruku djetetu, činimo naš zajednički svijet boljim.
Bosna i Hercegovina predstavljena na sajmu ITB Berlin
Marx.ba Na ovogodišnjem međunarodnom sajmu turizma ITB Berlin, jednom od najvažnijih svjetskih događaja u turističkoj industriji, Bosna i Hercegovina predstavila je svoju turističku ponudu kroz promotivne nastupe Turističke zajednice Kantona Sarajevo (Visit Sarajevo) i Turističke zajednica Hercegovačko-neretvanskog kantona. Na zajedničkom promotivnom prostoru predstavljeni su ključni turistički bh. potencijali – od bogate kulturno-historijske baštine i autentične gastronomije do razvoja aktivnog i vinskog turizma, po kojem Hercegovina posljednjih godina postaje sve prepoznatljivija na međunarodnom tržištu. Učešće na sajmu ITB Berlin omogućilo je predstavnicima turističkog sektora Bosne i Hercegovine niz sastanaka s međunarodnim partnerima, turističkim agencijama i touroperatorima, s ciljem jačanja saradnje i kreiranja novih turističkih aranžmana koji će dodatno približiti prirodne ljepote, kulturnu baštinu i autentična iskustva Bosne i Hercegovine globalnom tržištu.
Hoće li “Epski bijes” odlučiti ekonomija: Koliko dnevno košta rat na Biskom istoku
Marx.ba Nakon prvih valova operacije ‘Epic Fury’ (Epski bijes), vojni analitičari i ekonomisti pokušavaju izračunati cijenu kampanje koja je u samo nekoliko dana redefinirala Bliski istok. Ubistvo vrhovnog vođe Alija Hamneija i udari na više od 1.250 ciljeva unutar Irana, kako je izvijestila administracija SAD, označili su početak operacije za koju američki predsjednik Donald Trump predviđa da bi mogla trajati do pet sedmica. No finansijska i resursna održivost rata postaje jednako važno pitanje kao i vojni ishod. U rano jutro 28. Februara 2026., dok je većina svijeta još spavala, nebo iznad Teherana i Tel Aviva pretvorilo se u najskuplji zračni prostor na planetu. U nekoliko sekundi, koliko je trebalo izraelskom sustemu Arrow 3 da u hladnom vakuumu egzosfere presretne iransku balističku raketu, izgorjeli su milioni dolara. Ako je devedesetih narativ bio da Iran ‘samo što nije’ postao nuklearna sila, 2026. taj je argument poslužio kao konačno opravdanje za operaciju koja je prešla granicu prikrivenih akcija i kibernetičkih sabotaža. Ostaje pitanje koje nadilazi vojnu strategiju, a to je koliko dugo zapadni saveznici mogu plaćati račun ovakvog rata i ko će ga na kraju stvarno podmiriti. Milijarda dolara po danu: Američki račun Prema prvim procjenama, Sjedinjene Američke Države su samo u prvih 24 sata operacije potrošile nevjerojatnih 779 miliona dolara. Ako se tome pribroji trošak pripreme i repozicioniranja snaga, koji iznosi dodatnih 630 miliona dolara, jasno je da američki porezni obveznici finansiraju operaciju čija dnevna cijena brzo premašuje milijardu dolara. Također, čelični divovi poput nosača zrakoplova USS Gerald R. Ford, koji patroliraju regijom, ne poznaju pojam štednje, a njihov dnevni boravak na moru košta 6,5 miliona dolara, bez ispaljenog metka. Uz sve navedeno, SAD u korist nije išla ni činjenica da su već prvog dana izgubili u ‘prijateljskoj vatri’ iznad Kuvajta, u tri lovca F-15, a samo taj gubitak se mjeri se u stotinama milijuna dolara, piše Lider. Račun Izraelske odbrane Ipak, prava drama se ne odvija u ofanzivi, već u obrani. Tu matematika postaje perverzna, a sam Izrael za svaku dolaznu balističku raketu ispaljuje barem dva presretača kako bi se osigurala vjerovatnost pogotka veća od 90 posto. A kako se Izrael u posljednja četiri dana suočio s kišom iranskih projektila, procjene kažu da je za samo za presretanje potrošeno između 785 miliona i 1,1 milijarde dolara. Paradoks je u tome što Iran napada oružjem koje je, u vojnim okvirima, ‘sitniš’. Dok jedna iranska raketa ili roj dronova Shahed (Shahed‑136 se grubo procjenjuje na 20–50 hiljada dolara), koštaju tek mali djelić onoga što Izrael mora potrošiti da bi ih zaustavio. Naime iranski projektil vrijedi koliko i luksuzna nekretnina, a izraelski presretač Arrow 3 košta nevjerovatnih 3,5 miliona dolara po komadu. To je rat u kojem se deset eura troši da bi se zaustavio jedan euro agresije. Stručnjaci poput Christophera Preblea iz Stimson Centera upozoravaju da se ovdje ne radi samo o novcu. Čak i ako američki odbrambeni budžet nabubri na planiranih 1,5 biliona dolara, problem postaje fizička opipljivost inventara. Sofisticirane rakete poput Patriota ili sistema SM-6 ne silaze s tvorničkih traka poput pametnih telefona. Njihova izrada je mukotrpan proces koji traje mjesecima, a u svijetu u kojem se zalihe troše u sedmicama, a obnavljaju u godinama, ‘Epski bijes’ bi se mogao pretvoriti u opasnu igru iscrpljivanja. Čiji je račun Na kraju, pitanje više nije ima li Iran kapacitet za eskalaciju niti može li Izrael tehnički odbraniti svoj teritorij. Pitanje je ko ima industrijski i fiskalni kapacitet za dugotrajno trošenje. Ako jedan dan operacije stoji više od milijarde dolara, a sofisticirani presretači proizvode se mjesecima, tada rat ulazi u fazu u kojoj pobjedu ne određuje preciznost sistema, nego dubina skladišta i otpornost budžet. Historija pokazuje da velike sile rijetko gube zbog jednog poraza na ratištu, gube kada im matematika postane nepodnošljiva. Upravo zato ‘Epski bijes’ možda neće odlučiti generali, nego ekonomisti i inženjeri proizvodnih linija. A račun, kao i uvijek, na kraju stiže poreznim obveznicima, bez obzira na to na kojoj se strani nalazili.
CBAM nije izvještaj – to je sistem: Industrija pred novim pravilima izvoza u EU
Marx.ba Privredna komora FBiH organizuje Balkan Green Summit, koji će se održati od 20. do 22. maja u Hotelu Borovi u Sjenici. Summit okuplja predstavnike industrije, komunalnih preduzeća, finansijskog sektora, regulatornih tijela, pravnih stručnjaka, eksperata za održivost i međunarodnih organizacija, stvarajući jedinstvenu regionalnu platformu za dijalog, razmjenu iskustava i strateško partnerstvo u zelenoj tranziciji. U okviru Summita, održavamo specijalni panel: PANEL: Izvoz u EU pod CBAM-om – izazovi i rješenja za industriju CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) nije administrativna formalnost niti godišnji izvještaj. To je pravno, finansijsko i organizaciono pitanje opstanka kompanija na EU tržištu. Pogrešna klasifikacija, neažurirana procedura ili nedokumentovana komunikacija to nije administrativna greška, to je regulatorni rizik. Na panelu ćemo obraditi ključna pitanja kada je u pitanju CBAM: CBAM je transformacija poslovnog modela, a ne pitanje nije “da li ćemo platiti”, već “da li imamo sistem”. Ako izvozite u EU – ovo nije tema održivosti. Jedna pogrešna klasifikacija.Jedna neažurirana procedura.Jedna nedokumentovana komunikacija. To nije administrativna greška. To je regulatorni rizik. – Privrednici i izvoznici koji žele zaštititi konkurentnost na EU tržištu ne smiju propustiti ovu priliku za uvid u pravnu odgovornost, revizijsku održivost i sistemsku pripremljenost, poručeno je.