Izvoz BiH u decembru: Plasirali smo roba u vrijednosti 915.012.000 KM
Marx.ba Federacija BiH je u decembru 2025. ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti 915.012.000 KM, što je za 0,1 posto manje u odnosu na novembar 2025. ili 12,1 posto više u odnosu na decembar godinu ranije. U decembru 2025. godine ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.765.336.000 KM, što je za 4,0 posto više u odnosu na novembar 2025., odnosno 4,4 posto više u odnosu na decembar 2024. godine. U periodu januar – decembar 2025. izvoz je prosječno rastao svaki mjesec za 0,95 posto, a uvoz je prosječno rastao za 0,36 posto. Procent pokrivenosti uvoza izvozom je 51,8 posto, što je za 2,2 posto manje u odnosu na novembar 2025. kada je pokrivenost bila 54 posto. Trgovinski deficit Federacije BiH za decembar 2025. je iznosio 850.324.000 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. U decembru se iz FBiH najviše izvozilo u Hrvatsku, Njemačku i Austriju, a najviše se uvozilo iz Italije Kine i Njemačke.
Novi rekord: Cijena zlata u utorak je prvi put premašila 4.700 dolara po unci
Marx.ba Cijena zlata u utorak je prvi put premašila 4.700 dolara po unci i dostigla novi historijski maksimum, dok se srebro približilo rekordnim vrijednostima, usljed rasta globalnih političkih i ekonomskih tenzija koje su povećale potražnju za sigurnim ulaganjima. Spot cijena zlata porasla je za 1,3 posto na 4.727,99 dolara po unci, dok je tokom dana zabilježen maksimum od 4.731,34 dolara. Cijena srebra porasla je za 0,7 posto na 95,34 dolara po unci, nakon što je ranije tokom trgovanja dostigla rekordni nivo, navodi Reuters. Fjučersi na zlato u SAD-u za isporuku u februaru porasli su za tri posto i iznosili 4.734,10 dolara po unci. Rast cijena plemenitih metala uslijedio je nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio mogućnost uvođenja novih carina od 1. februara za osam evropskih zemalja, što je pojačalo strahove od obnove trgovinskog rata i dodatno uznemirilo globalna tržišta. Analitičari navode da su zabrinutost za ekonomski rast, očekivanja nižih kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i pojačane geopolitičke tenzije, ključni faktori koji guraju cijenu zlata na rekordne nivoe. Od početka godine zlato je poraslo za 9,5 posto, dok je u proteklih godinu dana zabilježilo rast veći od 70 posto. Dodatni podsticaj dolazi i od snažne kupovine centralnih banaka te povećanih ulaganja u ETF fondove, što potvrđuje ulogu zlata kao sigurnog utočišta u nesigurnim vremenima.
Šta donosi Svjetski ekonomski forum u Davosu
Marx.ba Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) počeo je jučer i trajat će do 23. januara u Davosu pod sloganom “Duh dijaloga”. Okupit će svjetske lidere iz politike, biznisa, civilnog društva i akademske zajednice, s ciljem da kroz dijalog odgovore na ključne globalne izazove i utvrde prioritete za naredni period. Godišnje okupljanje političkih i poslovnih elita dolazi u trenutku kada se Evropa suočava s najvećim testom ikada u vezi s odnosom s Washingtonom, svojim ekonomskim modelom i sigurnosnom arhitekturom, piše Euronews. Među 3.000 učesnika iz 130 zemalja koji se očekuju u alpskom odmaralištu, ove godine bit će gotovo 400 visokih političkih zvaničnika uključujući oko 65 šefova država i vlada. Kako prenose svjetski mediji, važan gost u Davosu će biti američki predsjednik Donald Trump, koji je od svog povratka na vlast u januaru 2025. sproveo niz mjera koje su uzdrmale temelje svjetske ekonomije. Većini redovnih posjetilaca Davosa, sedmica prije najvećeg svjetskog ekonomskog i političkog samita činila se neobično “živom”. Organizatori su naveli da Davos 2026 predstavlja neutralnu platformu za razmjenu stavova i traženje rješenja za zajedničke globalne izazove, od usporavanja rasta i fragmentacije trgovine do sigurnosti, klimatskih promjena i ubrzanog razvoja vještačke inteligencije. Sve oči su uprte u sredinu sedmice, jer se očekuje da će se Trump prvi put pojaviti na samitu za šest godina, gdje dolazi usred tenzija zbog njegovih pokušaja da preuzme Grenland, carinskih prijetnji evropskim saveznicima i vojne intervencije u Venecueli. Trumpov glavni govor u srijedu vjerovatno će se uveliko fokusirati na zabrinutosti kod kuće uprkos međunarodnoj situaciji. On će se direktno obratiti evropskim liderima te naglasiti da Sjedinjene Države i Evropa moraju ostaviti iza sebe ekonomsku stagnaciju i politike koje su je uzrokovale, rekao je zvaničnik Bijele kuće. Američki predsjednik je nedavno zaprijetio tarifama protiv evropskih saveznika NATO-a ako ne podrže njegov pokušaj preuzimanja kontrole nad Grenlandom od Danske. Evropsko vojno osoblje je posljednjih dana raspoređeno na Grenland kao odgovor.U nedjelju su Velika Britanija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Holandija, Norveška i Švedska objavile zajedničko saopćenje u kojem se navodi da Trumpovi postupci u vezi s Grenlandom rizikuju opasnu spiralu pada i potkopavaju transatlantske odnose, što je jedna od najoštrijih poruka Washingtonu u posljednje vrijeme. Tu je također i pitanje rata Rusije u Ukrajini, koji Trump očajnički želi završiti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji će se također pojaviti u Davosu, nada se da će se sastati s Trumpom kako bi potpisali nove sigurnosne garancije za potencijalni sporazum o primirju s Rusijom. Lideri G7 takođe traže razgovore o Ukrajini. Najveća delegacija Washingtona ikada na Davosu uključuje američkog državnog sekretara Marca Rubia, specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa i zeta Jareda Kushnera. Iako je Bijela kuća saopćila da nisu zakazani nikakvi bilateralni sastanci, prisustvo Witkoffa i Kushnera, koje se smatra ključnim za bilo kakve pregovore s Moskvom i Kijevom, navelo je insajdere da vjeruju da će sporazum između Trumpa i Zelenskog biti potpisan u Davosu. U međuvremenu, Trump navodno razmatra prvi sastanak “Odbora za mir” za Gazu u Davosu, nakon što je posljednjih dana objavio njegove prve članove. Doprinos od milijardu dolara osigurava stalno članstvo u odboru kojim upravlja Trump, umjesto trogodišnjeg imenovanja, koje nema uvjete za doprinos. Mađarski premijer Viktor Orbán prihvatio je poziv da se pridruži odboru, izjavio je u nedjelju za državni radio ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó. Orbán je jedan od najvatrenijih Trumpovih pristalica u Evropi. Jordan, Grčka, Kipar i Pakistan su također u nedjelju saopćili da su primili pozive. Kanada, Turska, Egipat, Paragvaj, Argentina i Albanija su već saopćile da su pozvane, dok je indijski zvaničnik otkrio da je i Delhi primio poziv. Nije jasno koliko je ukupno zemalja kontaktirano. Kritičari tvrde da bi odbor mogao biti pokušaj američkog predsjednika da stvori alternativu UN-u, koja bi bila pod Trumpovom ličnom kontrolom. Pitanja se postavljaju i u vezi budućnosti Venecuele nakon američke vojne operacije u kojoj je smijenjen Nicolás Maduro.
Broj milijardera prvi put premašio 3.000: Musk prvi sa više od pola biliona dolara
Marx.ba Bogatstvo milijardera raslo je prošle godine tri puta brže nego u prethodnom periodu, dostigavši najviši nivo u historiji. To produbljuje ekonomske i političke podjele koje prijete demokratskoj stabilnosti, saopćila je u ponedeljak grupa za borbu protiv siromaštva Oxfam. Ova dobrotvorna organizacija navodi da je bogatstvo svjetskih milijardera skočilo za 16 posto u 2025. godini, dostižući 18,3 biliona dolara, što predstavlja nastavak rasta od 81 posto od 2020. godine, piše Reuters. Ovi dobici su ostvareni uprkos tome što se svaka četvrta osoba širom svijeta bori da se redovno hrani, a skoro polovina svjetske populacije živi u siromaštvu. Oxfamova studija, koja se oslanja na akademska istraživanja i izvore podataka u rasponu od Svjetske baze podataka o nejednakosti (World Inequality Database) do Forbesove liste bogataša, tvrdi da procvat bogatstva prati dramatična koncentracija političkog utjecaja. Milijarderi imaju 4.000 puta veće šanse da drže političke funkcije nego obični građani. Grupa povezuje najnoviji porast bogatstva sa politikom američkog predsjednika Donalda Trumpa, čija je druga administracija smanjila poreze, zaštitila multinacionalne korporacije od međunarodnog pritiska i ublažila kontrolu monopola. Vrtoglavi rast vrijednosti kompanija koje se bave vještačkom inteligencijom (AI) donio je dodatne neočekivane dobitke već bogatim investitorima. Oxfam je pozvao vlade da usvoje nacionalne planove za smanjenje nejednakosti, uvedu više poreze na ekstremno bogatstvo i ojačaju brane između novca i politike, uključujući ograničenja lobiranja i finansiranja kampanja. Porezi na bogatstvo se trenutno naplaćuju u samo nekoliko zemalja, poput Norveške, ali su i druge države, od Velike Britanije do Francuske i Italije, vodile debate o sličnim mjerama. Ova dobrotvorna organizacija sa sjedištem u Najrobiju izračunala je da je 2,5 biliona dolara, koliko je dodato bogatstvu milijardera prošle godine, približno jednako ukupnom bogatstvu koje posjeduje 4,1 milijarda najsiromašnijih ljudi na svijetu. Broj milijardera u svijetu prošle godine je po prvi put premašio 3.000, pri čemu je šef kompanija Tesla i SpaceX, Elon Musk, postao prva osoba čija je neto vrijednost premašila 500 milijardi dolara.
Bitcoin pada, cijena zlata raste dok Evropa uzvraća udarac SAD
Marx.ba Bitcoin je u ponedjeljak pao za gotovo 3.500 dolara nakon što je Evropa nagovijestila odmazdu protiv američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je zaprijetio novim trgovinskim carinama ako se ne započnu pregovori o Grenlandu. Bitcoin je pao za 3,6 posto u nekoliko sati, s 95.450 dolara na nešto manje od 92.000 dolara u ponedjeljak rani ujutro. Prema Coinglassu, oko 750 miliona dolara dugih pozicija (long) likvidirano je u četiri sata, čime je ukupan broj likvidacija u 24 sata dosegao preko 860 miliona dolara. Bitcoin se neznatno oporavlja od svog trenutnog sedmičnog minimuma, trgujući iznad 93.000 dolara. U međuvremenu, plemeniti metali su porasli, dok su futuresi dionica također pali. Prema Google Financeu, terminske cijene zlata porasle su na rekordnih 4.667 dolara po unci, jer su tržišta reagirala na nastavak trgovinskog rata između SAD i EU. Terminske cijene srebra također su prvi put u historiji porasle iznad 93 dolara po unci. Tokom vikenda, Trump je najavio planove za uvođenje carina od 10 posto 1. Februara na uvoz iz nekoliko evropskih zemalja, uključujući Dansku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Nizozemsku i Finsku, kao dio šire eskalacije povezane s napetostima na Grenlandu, a stopa će se povećati na 25 posto do juna ako se ne postigne dogovor. Trumpova carinska prijetnja također je striktno imenovala Ujedinjeno Kraljevstvo i Norvešku među zemljama koje bi se suočile s višim američkim carinama. Evropski čelnici odgovorili su snažno, a francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je EU da aktivira svoj ‘instrument protiv prisile’, poznat i kao ‘trgovinska bazuka’, koji bi mogao ograničiti pristup SAD tržištima EU. Evropska unija također razmatra 93 milijarde eura prethodno odgođenih uzvratnih carina.
Porast dionica širom svijeta, banke iznenadile poslovnim uspjehom
Marx.ba Nakon dva dana pada, na Wall Streetu su u četvrtak berzanski indeksi porasli, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima proizvođača čipova TSMC-a i nekoliko banaka. Dow Jones ojačao je 0,60 posto, na 49.422 boda, dok je S&P 500 porastao 0,26 posto, na 6.944 boda, a Nasdaq indeks 0,25 posto, na 23.530 bodova. Nakon što je nekoliko dana bio pod pritiskom, finansijski je sektor jučer znatno porastao, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima nekoliko najvećih američkih banaka, kao što su Morgan Stanley i Goldman Sachs. Cijena dionice Goldmana skočila je više od 4, a Morgan Stanleya gotovo 6 posto. Podršku tržištu pružio je i rast cijena dionica proizvođača čipova, nakon što je tajvanski TSMC izvijestio o rekordnim prihodima i zaradi, što pokazuje da je potražnja za čipovima za razvoj umjetne inteligencije i dalje snažna.
Elektronski potpis stiže u kontrolu letenja BiH
Marx.ba Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH) u saradnji s Agencijom za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) danas je na lokaciji Centra oblasne kontrole letenja u Sarajevu uspješno započela proces preuzimanja kvalifikovanih elektronskih potpisa za zaposlenike BHANSA-e. Taj projekat predstavlja značajan iskorak u procesu digitalizacije poslovanja BHANSA-e, a realizovan je uz stručnu i tehničku podršku IDDEEA-e kao nadležne institucije za izdavanje kvalifikovanih elektronskih potpisa u Bosni i Hercegovini. Primjenom kvalifikovanog elektronskog potpisa unapređuju se efikasnost, sigurnost i savremenost internih poslovnih procesa, u skladu s važećim zakonskim okvirom i evropskim standardima. Uvođenje kvalifikovanog elektronskog potpisa dio je šireg procesa digitalne transformacije BHANSA-e, usmjerenog na modernizaciju rada, unapređenje internih procedura i primjenu savremenih digitalnih rješenja, pri čemu IDDEEA BiH ima ključnu ulogu kao pouzdan institucionalni partner u razvoju digitalnog identiteta i elektronskog poslovanja.
Poslodavci FBiH: Usvajanje finansijskih zakona ključan je iskorak ka evropskim integracijama
Marx.ba Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH pozdravlja napore Vlade Federacije BiH u smislu usvajanja obuhvatnog paketa reformskih zakona iz oblasti finansijskog poslovanja. – Usvajanjem na Vladi FBiH Zakona o platnim uslugama, Zakona o računima za plaćanje, Zakona o elektronskom novcu, izmjena i dopuna Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, izmjena i dopuna Zakona o mikrokreditnim organizacijama te dopuni Zakona o bankama, a nakon usvajanja na Parlamentu FBiH, bit će osigurani neophodni preduslovi za pristupanje Jedinstvenom evropskom platnom području (SEPA), što predstavlja važan iskorak za privredu, građane i europski put BiH. Ovo je dio pitanja koje privreda i poslodavci odavno naglašavaju kao ključni prioritet za unaprijeđenje konkurentnosti i poslovanja, kako prekograničnog tako i unutar FBiH i BiH. Usvojeni set zakona predstavlja modernizaciju finansijskog okvira u FBiH i donosi praktične i dugoročno značajne prednosti, odnosno brže i jeftinije transakcije, veći nivo sigurnosti i usklađivanje domaćih propisa sa evropskim standardima te očekujemo da Zastupnički dom Parlamenta FBiH u što kraćem roku potvrdi ovaj reformski paket kako bi proces bio kompletiran na nivou Federacije. Poslodavci ističu da će nakon usvajanja ovih zakona na Parlamentu FBiH, Federacija BiH završiti svoj dio obaveza prema SEPA integraciji, te da ćemo s pažnjom pratiti naredne korake institucija u entitetima i na nivou Bosne i Hercegovine u ovom pravcu. Budući da je riječ o jedinstvenom platnom prostoru, neophodno je da sve nadležne institucije u državi i entitetima završe potrebne aktivnosti kako bi BiH pravovremeno okončala ovu fazu integracije. Međutim, za potpuno ispunjenje međunarodnih obaveza i izbjegavanje uvrštavanja BiH na MONEYVAL “sivu listu”, ključno je da institucije na nivou Bosne i Hercegovine hitno usvoje i Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom i Zakon o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje. Usvajanje ovih zakona, kao i očekivanog usvajanja Zakona o finansijskim transakcijama u FBiH i Zakona o deviznom poslovanju, predstavlja minimum potrebnih koraka kako bi BiH zadržala finansijsku stabilnost, kredibilitet i izbjegla ozbiljne posljedice uvrštavanja na “sivu listu”, što bi direktno pogodilo privredu, bankarski sektor i međunarodne transakcije. Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH skupa sa komorama i drugim poslovnim udruženjima i organizacijama, stavlja svoje kapacitete na raspolaganje za pripremu, unapređenje i implementaciju ovih propisa. Smatramo da ovi napori predstavljaju snažnu poruku da Federacija BiH ima ozbiljnu namjeru da modernizira finansijski sektor, unaprijedi poslovno okruženje i ubrza europske integracije, naglasili su.
Pojačana potražnja investitora: Cijena srebra ponovo porasla
Marx.ba Cijene srebra prekoračile su u srijedu na fizičkom tržištu 91 dolar, odražavajući pojačanu potražnju investitora za plemenitim metalima u uvjetima geopolitičkih napetosti i nagađanja da bi američka centralna banka mogla sniziti ključne kamatne stope. Unca srebra bila je u srijedu iza podneva na fizičkom tržištu skuplja za 4,84 posto nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i koštala je 91,16. Cijene su nakratko bile prekoračile i 92 dolara. U devet radnih dana od početka godine cijene srebra poskočile su za čak 27 posto, a cijene zlata za sedam posto. Inače, prošle godine su cijene srebra porasle znatno snažnije nego cijene zlata, za čak 150 posto, potaknute kontinuirano tijesnom opskrbom na londonskoj berzi.
Pesimisti se predaju: Bitcoin skočio iznad 96.000 dolara
Marx.ba Bitcoin je dosegao dvomjesečni maksimum, konačno se pridruživši rastu rizične imovine i plemenitih metala nakon što je sedmicama bio zaglavljen u uskom rasponu. Izvorna digitalna imovina porasla je za čak 2,4 posto na 96.348 dolara rano u srijedu, što je najviši nivo unutar dana od 16. novembra, prije nego što je izgubila dio dobitaka. Ether, drugi najveći token, porastao je za čak 5,1%. Na tržištima opcija, rast je izbrisao više od pola milijarde dolara u medvjeđim kripto okladama, piše Bloomberg. Bitcoin je pao na gubitak od više od 6 posto za 2025. nakon što je godinu završio prigušeno, trgujući se u uskom rasponu i pokazujući se uglavnom ravnodušnim prema rastu dionica i plemenitih metala. No, token je pokazao znakove potencijalnog proboja tokom januara, a trgovci sada vide da potencijalno dobiva na vrijednosti konkurentskim klasama imovine. – Srednjoročno gledano, mislim da bismo mogli vidjeti kako investitori više ulažu u Bitcoin na temelju naracije o sustizanju zlata, a druga rizična imovina se odlično provodi, rekao je Justin d’Anethan, voditelj istraživanja u Arctic Digitalu. Istakao je izvještaj od utorka koje pokazuje da je temeljna inflacija u SAD porasla manje od očekivanog kao poticaj za token, kao i napetosti oko američkih Federalnih rezervi, kojima je Ministarstvo pravosuđa ranije ove sedmice uručilo sudske pozive za veliku porotu. Epizoda s Fedom ističe „vrijednost sigurne i tvrde imovine“ u odnosu na američki dolar, rekao je d’Anethan. Još jedan faktor je „oštar kratki pritisak“ na tržištima derivata Bitcoina, rekao je Vincent Liu, glavni investicijski direktor u Kronos Researchu. Prema podacima CoinGlassa, u posljednja 24 sata likvidirano je oko 290 miliouna dolara kratkih pozicija u Bitcoinu. U svim kriptovalutama izbrisano je oko 600 miliona dolara kratkih pozicija. Ulagači su u utorak uložili 754 miliona dolara u dvanaest američkih Bitcoin fondova kojima se trguje na berzi, što je najviše od 7. oktobra, u znak povjerenja da rast još uvijek ima prostora za rast. Održivi proboj iznad 95.000 dolara otvorio bi put za skok prema granici od 100.000 dolara i “potencijalno 200-dnevnom pomičnom prosjeku, koji trenutno iznosi 106.115 dolara”, rekao je u bilješci Tony Sycamore, analitičar u IG Australia. Općenito, trgovci smatraju trenutnu makroekonomsku situaciju pozitivnom za Bitcoin, rekao je Joshua Lim, globalni suvoditelj tržišta u FalconX-u. – Napetosti u Venecueli, nemiri u Iranu, rasprava o neovisnosti FED-a i odluka MSCI-ja da odgodi plan izbacivanja kompanija s kriptovalutama poput Strategy Inc. s glavnih indeksa predstavljaju “stalni ritam pozitivnih makroekonomskih događaja” za Bitcoin, dodao je.