Prihodi od indirektnih poreza veći za 84 miliona KM
Marx.ba Prihodi od indirektnih poreza u prva dva mjeseca 2026. godine iznosili su jednu milijardu i 885 milion KM i veći su za 84 miliona KM ili 4,66 posto u odnosu na isti period 2025. godine kada su iznosili jednu milijardu i 801 milion KM, saopćeno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Uprava je u prva dva mjeseca 2026. godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od 354 miliona KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prva dva mjeseca 2026. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su jednu milijardu i 530 miliona KM, što je 7,11 posto više u odnosu na 2025. godinu. U februaru 2026. godine prikupljeno je nešto više od jedne milijarde KM indirektnih poreza, što je za 79 miliona KM više u odnosu na februar 2025. godine. Za finansiranje državnih institucija u prva dva mjeseca 2026. godine raspoređen je iznos od 158 miliona KM. Sav višak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je u entitetskim kasama i kod Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa Jedinstvenog računa UIO dobila 834 miliona KM, Republika Srpska 467 miliona KM i Brčko distrikt 46 miliona KM – navode iz UIO BiH. Po osnovu posebne putarine za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 40 miliona KM, Republika Srpska 26 miliona KM i Distrikt Brčko 1,3 milion KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM, navodi se u saopćenju.
Mogu li Stablecoini utjecati na količinu kredita dostupnih na tržištu
Marx.ba Širenje stablecoina u eurozoni moglo bi oslabiti učinkovitost monetarne politike, odvući depozite iz banaka i smanjiti kreditiranje realne ekonomije. Za tradicionalne zajmodavce ključni je problem to što rastuća upotreba stablecoina može navesti klijente na premještanje novca iz bankovnih depozita, prisiljavajući zajmodavce na skuplje finansiranje na tržištu. Drugim riječima, mogu smanjiti količinu kredita koje banke pružaju realnoj ekonomiji, navedeno je u istraživanju ekonomista Evropske scentralne banke (ECB). Bankovni depoziti u eurozoni iznose oko 17 biliona eura, dok globalno tržište stabilnih kriptovaluta iznosi otprilike 300 milijardi američkih dolara, što sugerira kako banke još nisu suočene sa značajnijim udarom na depozite. Za ECB je ključni problem to što većina stablecoina kovanica biva izdana u dolarima, valuti koju ne kontrolira. Ako imovina temeljena na dolarima dobije širu upotrebu u Evropi, politički potezi izvan bloka mogli bi utjecati na likvidnost i uvjete potrošnje, smanjujući utjecaj ECB-a. Udarac na banke također bi oslabio ECB, jer se ekonomija eurozone oslanja na zajmodavce kako bi prenijeli promjene kamatnih stopa u realnu ekonomiju. To bi utjecaj političkih poteza učinilo manje predvidljivim. Ovi rizici zahtijevaju smislenu regulaciju stablecoina, kao što su stroži zahtjevi za transparentnost rezervi, robusna gstancija otkupa, adekvatan kapitalni zaštitni sloj za apsorpciju gubitaka. Učinkovit nadzor može smanjiti finansijske rizike, poručili su autori istraživanja.
Cijena zlata raste peti uzastopni dan
Marx.ba Zlato (GC=F) poraslo je peti dan zaredom, jer je eskalacija rata na Bliskom istoku preokrenula globalna tržišta energije i natjerala investitore na sigurniju imovinu. Cijena zlata porasla je za čak 1,1% na 5.380 dolara po unci, što je dodatni dobitak od više od 3% u odnosu na prethodne četiri sesije dok je sukob odjekivao regijom. Predsjednik Donald Trump rekao je da će SAD nastaviti svoju vojnu ofanzivu koliko god bude potrebno, a Izrael je najavio “val udara” usmjerenih na iranske zapovjedne centre. Teheran je napao naftnu i plinsku infrastrukturu i prijetio brodarstvu u strateškom Hormuškom moreuzu. Rezultirajući skok cijena energije potakao je strah od inflacije u SAD, uzrokujući pad vrijednosti državnih obveznica i povećavajući vjerovatnost da će Federalne rezerve ostaviti kamatne stope nepromijenjenim duže vrijeme. Trgovci sada predviđaju smanjenje kamatnih stopa do septembra, kasnije nego što je prethodno procijenjeno. Iako više stope mogu opteretiti zlato jer ne isplaćuje kamate, one također mogu ojačati ulogu zlata kao boljeg čuvara vrijednosti. Čak i prije američko-izraelskih napada na Iran tokom vikenda, bilo je znakova da će inflacija u SAD porasti. Cijene proizvodnih inputa porasle su u februaru najbržim tempom od 2022., prema podacima Instituta za upravljanje opskrbom. Izvršni direktor JPMorgan Chase & Co., Jamie Dimon, upozorio je da bi inflacija mogla postati “tvor na zabavi” za američku ekonomiju. Cijena zlata porasla je za gotovo četvrtinu ove godine, a potražnju podržavaju trajne geopolitičke i trgovinske napetosti, kao i zabrinutost zbog neovisnosti FED-a. Oživljavanje šireg povlačenja iz obveznica i valuta, poznatog kao trgovina devalvacijom, dodalo je novi poticaj višegodišnjem rastu. Postoji “obilni prostor” da zlato izazove rekordan nivo iznad 5.595 dolara po unci koju je dosegnulo krajem januara, ako se sukob na Bliskom istoku produži na nekoliko sedmica, izjavila je švicarska privatna banka Union Bancaire Privee, UBP SA u bilješci. U ponedjeljak je metal zatvorio na najvišem nivou u više od mjesec dana.
Najveća mjesečna neto plata u 2025. u FBiH iznosila 615.062,04 KM
Marx.ba Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, najveća mjesečna neto plata u 2025. iznosila je 615.062,04 KM i isplaćena je u djelatnosti proizvodnje. Druga najveća mjesečna neto plata u protekloj godini iznosila je 278.227 KM (djelatnost industrije), a treća 275.056,92 KM (djelatnost proizvodnje). Slijede mjesečne neto plate od 226.800,97 KM (djelatnost industrije), 224.888,86 KM (djelatnost proizvodnje), te 199.145,14 KM (djelatnost trgovine). Među 10 najvećih mjesečnih neto plata u 2025. su i 172.397,88 KM (djelatnost bankarstva), 164.922,20 KM (djelatnost industrije), 157.611,94 KM (djelatnost proizvodnje) i 157.100,86 KM (djelatnost proizvodnje). S obzirom na to da su navedeni iznosi isplaćeni za samo jedan mjesec, pretpostavlja se da osim redovne mjesečne plate uključuju i prihode po osnovu bonusa ili drugih koristi koje je ta osoba ostvarila. Na isplaćeni iznos obračunati su i uplaćeni porezi i doprinosi.
Žele stabilizirati tržište: OPEC+ povećava proizvodnju nafte u aprilu
Marx.ba Osam članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i njihovi saveznici (OPEC+) odlučile su da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte na 206.000 barela dnevno za april, što je veći obim nego što se očekivalo, jer rat u Iranu destabilizuje Bliski istok i puteve transporta sirove nafte. Članice grupe „složile su se s prilagođavanjem proizvodnje od 206.000 barela dnevno“, što „će biti sprovedeno u aprilu“, navodi se u saopštenju OPEC+ koja je navela ravnotežu na tržištu bez direktnog pominjanja Irana. To povećanje proizvodnje je veće od 137.000 barela dnevno što su stručnjaci predvidili prije vikenda. Međutim, može se očekivati i nagli rast cijena nafte. „Ako nafta ne može da tranzitira kroz Ormuz, dodatna kvota proizvodnje neće biti dovoljna da zadovolji tržište“, ocijenili su analitičari. Zbog sukoba na Bliskom istoku, ugrožen je pomorski transport kroz Ormuski moreuz, kroz koji prolazi oko 20 posto globalne potrošnje nafte. Cijena sirove nafte marke Brent, međunarodne referentne vrijednosti za naftu, već je prije sukoba bila relativno visoka zbog geopolitičkog rizika, sa oko 72 dolara po barelu i mogla bi još naglo da porasti. U stvarnosti, logistički i tranzitni rizik su trenutno važniji od proizvodnih ciljeva, naveli su analitičari. Alternativna infrastruktura na Bliskom istoku može se koristiti za zaobilaženje tokova kroz moreuz, ali neto uticaj ostaje efektivan gubitak od osam do 10 miliona barela sirove nafte dnevno, procijenili su analitičari. OPEC+ čine Saudijska Arabija, Rusija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kazahstan, Kuvajt, Irak, Alžir i Oman.
Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretan Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine
Marx.ba Našim partnerima i čitateljima Agencija Topcom i portal Marx.ba žele sretan Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine nacionalni je praznik koji se obilježava svakog 1. marta, od 1992. godine. Naime, 29. februara i 1. marta 1992. godine, u Bosni i Hercegovini, održan je referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine od SFRJ. Većina Bosanaca i Hercegovaca izjasnila se tada pozitivno – glasali su za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana. Zemlje članice Evropske zajednice su 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Republika Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine postala članica Organizacije ujedinjenih naroda
Globalni turizam ostvario rast u prošloj godini
Marx.ba Usprkos globalnim rizicima, nesigurnostima i previranjima potražnja za turističkim uslugama na globalnom tržištu je u uzlaznoj putanji i to se odražava na brojne destinacije širomm svijeta. U prošloj godini Evropa je učvrstila poziciju lidera u turizmu, ali snažan rast se osjeti u Africi i brojnim azijskim odredištima. Svjetska turistička organizacija procjenjuje da su ukupni izvozni prihodi od turizma došli na rekordnih 2,2 triliona dolara. U Evropi po rastu broja dolazaka posebno se ističu nordijske zemlje, odnosno Island s 29 posto, Finska sa 17 posto te Norveška s 13 posto. Među vodećih 20 zemalja u svijetu prema godišnjem rastu broja dolazaka ima niz egzotičnih odredišta, a na vrhu je Butan s brojkom od čak 30 posto. Prema projekcijama Svjetske turističke organizacije u 2026. godini očekuje se rast međunarodnog turizma između 3 i 4 posto na godišnjem nivou. Projekcije su rađene uz pretpostavku da globalni ekonomski uvjeti ostanu povoljni, cijene turističkih usluga nastave padati te da geopolitički sukobi ne eskaliraju.
Podravka u prošloj godini ostvarila rekordnu dobit
Marx.ba Grupa Podravka u 2025. ostvarila poslovne prihode od 1,04 milijarde eura, uz normaliziranu EBITDA-u od 167,7 miliona eura i normaliziranu neto dobit od 74,6 miliona eura, čime je zabilježena rekordna profitabilnost Grupe, izvijestili su iz te kompanije. Poslovni prihodi niži su 0,2 posto nego godinu ranije, dok je normalizirana EBITDA za 3,5 posto veća, a normalizirana neto dobit za 0,5 posto veća, pokazuje konsolidirani finansijski izvještaj. Grupa Podravka je u 2025. proširila svoje poslovanje u potpuno novu industriju, poljoprivredu te započela poslovati kroz tri ključna stupa – Prehranu (Podravka), Farmaceutiku (Belupo) i Poljoprivredu (Podravka Agri), navode u svom saopćenju. Gledajući rezultate po segmentima, prihodi od prodaje u Prehrani porasli su za 7,6 miliona eura u odnosu na 2024. godinu. Farmaceutika je ostvarila rast prodaje od 5,8 miliona eura, pri čemu se posebno ističe rast internacionalnih tržišta te rast na tržištima jugoistočne Evrope. Novostečeni segment Poljoprivrede zabilježio je pad prihoda od prodaje od 11 miliona eura u odnosu na rezultate koje je segment imao u posljednjoj godini kada nije bio dio Grupe Podravka. Riječ je o rezultatu koji je najviše bio pod utjecajem pada berzanskih cijena tovljenika i nižih isporučenih količina, uvjetovanih ograničenjima povezanim s afričkom svinjskom kugom. Također, neki segmenti poslovanja nisu preuzeti u akviziciji, a njihova realizacija zabilježena je u usporednom periodu. No, unatoč tome, segment Poljoprivrede ostvario je višu normaliziranu neto dobit zahvaljujući provedenom restrukturiranju i novom modelu rada, navode.
IDDEEA elektronski potpis od sada važi i u Poreznoj upravi FBiH
Marx.ba U prostorijama Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH) u Banjoj Luci potpisan je Sporazum o integraciji i korištenju sistema za udaljeno digitalno potpisivanje između IDDEEA BiH i Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. Sporazumom se uređuje saradnja na integraciji informacionog sistema Porezne uprave Federacije BiH sa sistemom Agencije za udaljeno potpisivanje kvalifikovanim elektronskim potpisom i uslugama autentifikacije korisnika. Ovom integracijom bit će omogućeno poreznim obveznicima da elektronski potpisuju akte, podneske i druge dokumente unutar informacionog sistema Porezne uprave Federacije BiH, koristeći kvalifikovani elektronski potpis izdat od strane IDDEEA BiH. 20+godinasa vama PočetnaVijestiBiH Foto IDDEEA-in elektronski potpis od sada važi i u Poreznoj upravi FBiH Autor: Biznis.ba26. 02. 2026. U prostorijama Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH) u Banjoj Luci danas je potpisan Sporazum o integraciji i korištenju sistema za udaljeno digitalno potpisivanje između IDDEEA BiH i Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. Sporazumom se uređuje saradnja na integraciji informacionog sistema Porezne uprave Federacije BiH sa sistemom Agencije za udaljeno potpisivanje kvalifikovanim elektronskim potpisom i uslugama autentifikacije korisnika. Ovom integracijom bit će omogućeno poreznim obveznicima da elektronski potpisuju akte, podneske i druge dokumente unutar informacionog sistema Porezne uprave Federacije BiH, koristeći kvalifikovani elektronski potpis izdat od strane IDDEEA BiH. Implementacija ovog sporazuma predstavlja značajan korak u daljoj digitalizaciji javnih usluga i jačanju pravno validne elektronske komunikacije između građana, privrede i institucija. Integracijom sistema osigurava se viši nivo sigurnosti, pouzdanosti i efikasnosti u elektronskom poslovanju, uz punu pravnu valjanost kvalifikovanog elektronskog potpisa. Tačan datum početka korištenja navedenih funkcionalnosti bit će definisan nakon završetka tehničke integracije i testne faze, o čemu će Porezna uprava Federacije BiH blagovremeno informisati javnost. Poseban značaj ovog sporazuma građani će osjetiti u trenutku uvođenja obavezne elektronske prijave poreskih obrazaca za fizička lica, kada će korisnici kvalifikovanog elektronskog potpisa izdatog od IDDEEA BiH moći jednostavno i sigurno pristupati sistemima Porezne uprave Federacije BiH i elektronski potpisivati svoje poreske prijave i druge dokumente. Ovim sporazumom potvrđuje se strateško opredjeljenje institucija Bosne i Hercegovine za ubrzanu digitalnu transformaciju javne uprave, razvoj interoperabilnih sistema i unapređenje elektronskih usluga dostupnih građanima i privredi, saopćila je IDDEEA.
Končar postigao rekordne rezultate: Preko 220 miliona eura dobiti
Marx.ba Grupa Končar je u 2025. godini ostvarila neto dobit od 220,7 miliona eura što je rast za 56,3 miliona eura u odnosu na 2024., izvijestili su u četvrtak iz te kompanije. Kako su naveli, kompanija je upisala šestu uzastopnu poslovnu godinu s rekordnim finansijskim rezultatima i time još jednom potvrdila ulogu jednog od neizostavnih nositelja evropske elektroenergetne industrije. Prema nerevidiranim finansijskim izvještajima za 2025., konsolidirani prihodi od prodaje Grupe iznose 1,3 milijardi eura, što je za 265,3 miliona eura ili 25,2 posto više u odnosu na 2024. godinu. Pritom se ponovno ističe izvoz s dominantnim udjelom od 68 posto u ukupnim prihodima. Tačnije, prihodi od prodaje proizvoda i usluga na inozemnom tržištu vam Hrvatske ostvareni su u iznosu od 893,7 miliona eura, što je za 151,5 miliona eura ili 20,4 više u odnosu na 2024. godinu. Iz Končara ističu kako ključan temelj za daljnji rast i stabilnost poslovanja predstavlja stanje otvorenih obveza, backlog, od 2,7 milijardi eura.