Poskupljenja na Temuu i Sheinu: Šta to znači za BiH
Bloomberg Adria Kupci su proteklih sedmica primijetili povećanje cijena na popularnim kineskim online platformama Temu i Shein, koje su do sada bile poznate po izuzetno povoljnim cijenama. Stručnjaci tvrde da su razlozi za ovaj potez višestruki – od promjena u trgovinskim odnosima između Kine i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) do rasta operativnih troškova i pritisaka zapadnih tržišta. Temu i Shein, koji se oslanjaju na agresivnu cjenovnu politiku i besplatne ili jeftine dostave kako bi osvojile globalno tržište, sada mijenjaju strategiju. Kompanije se suočavaju s rastućim izazovima, uključujući carinske i regulatorne prepreke koje nameću SAD i EU. Nove carine uvedene prošlog mjeseca ukinule su porezno izuzeće za pakete ispod 800 dolara, čime su Shein i Temu izgubili mogućnost slanja robe u SAD bez dodatnih troškova. Kao odgovor, ove kineske e-trgovinske platforme podigle su cijene i privremeno uklonile neke proizvode. Kineski prodavač Shi navodi da su cijene njegove robe porasle za 50 posto, dok je broj narudžbi pao za 30 posto. Temu je privremeno povukao dio ponude, ali se očekuje da će se proizvodi vratiti. Za razliku od eBaya, gdje prodavači sami određuju cijene, Temu ih direktno kontrolira. Uz to, zbog dužeg carinjenja, isporuke sada traju duže. Ujedno, Temu se priprema za jaču konkurenciju na zapadnim tržištima, a neki analitičari povezuju ovaj potez i s mogućim protekcionističkim mjerama koje se uvode u SAD nakon odluka predsjednika Donalda Trumpa. Belma Ljuta Agić, izvršna direktorica eCommerce asocijacije u Bosni i Hercegovini, u razgovoru za Bloomberg Adriju kaže da, iako ove promjene neće imati direktan regulatorni utjecaj na Bosnu i Hercegovinu, mogući su indirektni efekti kroz promjene cijena, dostupnost proizvoda i logistike. Ipak, nova pravila o porezima i dostavi mogu se proširiti i na Evropu i Zapadni Balkan. Temu se prilagođava povezivanjem s lokalnim brendovima i dobavljačima u SAD-u i Evropi. U SAD-u sarađuju s domaćim trgovcima i skladištima radi brže isporuke i manjeg carinskog opterećenja, dok u Evropi grade mrežu dobavljača kako bi smanjili zavisnost od kineske proizvodnje i bolje odgovorili na moguće trgovinske restrikcije u EU. – Na eCommerce Berlin Expo imala sam priliku razgovarati s predstavnicima Temua u Njemačkoj i svjedočiti njihovom strateškom zaokretu. Njihovo prisustvo na sajmu bilo je fokusirano na uspostavljanje odnosa s evropskim proizvođačima i brendovima, što potvrđuje njihovu dugoročnu predanost jačanju lokalnih lanaca snabdijevanja. Ovaj pomak nije samo odgovor na trenutne izazove, već dugoročna poslovna odluka koja Temuu omogućava veću fleksibilnost i konkurentsku prednost, pojašnjava Agić. Navedene promjene postavljaju pitanje kako će globalni eCommerce trendovi utjecati na BiH. Trenutno prikupljaju podatke za istraživanje tržišta, koje će pružiti precizniji uvid u utjecaj platformi poput Temua i Sheina. Već bilježe rast online kupovine i jačanje konkurencije za domaće trgovine. Agić dodaje da kako globalni eCommerce prolazi kroz promjene, BiH se mora prilagoditi novim uslovima. Odluke u SAD mogu utjecati na cijene, ponudu i logistiku, što će osjetiti i potrošači u BiH. Evropska komisija saopćila je u februaru da će ove platforme učiniti odgovornima za prodaju nesigurnih proizvoda u EU, dok Shein ulazi u istragu zbog kršenja prava potrošača. Prošle godine uvezeno je 4,6 milijardi malih paketa ispod 150 eura, dvostruko više nego 2023., 91 posto ih dolazi iz Kine, a dnevno ih se isporuči 12 miliona. Komisija upozorava da prekomjerni uvoz narušava tržišnu konkurenciju i šteti okolišu. EU planira ukinuti carinsko izuzeće za pošiljke ispod 150 eura i uvesti naknadu za obradu pošiljki. Također, uvodi se e-nadzor kako bi se rizični proizvodi identificirali prije isporuke. Nova pravila će omogućiti zemljama EU da pomoću e-nadzora provjeravaju sigurnost proizvoda prije nego što budu isporučeni. – Želimo konkurentan sektor e-trgovine koji osigurava sigurnost potrošača, nudi praktične proizvode i poštuje ekološke standarde, izjavila je evropska povjerenica za tehnologiju Henna Virkkunnen. Shein je izjavio da će sarađivati s Komisijom i mrežom za zaštitu potrošača, dok je Temu već pod istragom EU zbog kršenja Digital Services Acta. Rezultati istraživanja eCommerce asocijacije u BiH, koje se ove godine provodi po treći put, pokazuju da lokalni trgovci i dalje imaju snažnu podršku – 43,4 posto online kupovina u BiH obavlja se na domaćim web stranicama, što potvrđuje povjerenje potrošača u lokalnu ponudu, kaže Agić. – Ključ za prilagodbu konkurenciji globalnih platformi leži u stvaranju dodatne vrijednosti kroz unapređenje korisničkog iskustva, bržu i sigurniju dostavu te jačanje prepoznatljivosti domaćih brendova. Brza i pouzdana isporuka od presudne je važnosti, budući da 60,2 posto online kupaca u BiH preferira dostavu na kućnu adresu, što ukazuje na potrebu za optimizacijom logističkih kapaciteta i partnerstvima s pouzdanim kurirskim službama, dodaje ona. Personalizacija ponude i prilagođavanje potrebama lokalnih kupaca predstavljaju još jednu ključnu strategiju. Podaci pokazuju da segment “intenzivnih korisnika” online trgovine raste – 7,4 posto kupaca u BiH obavilo je više od 10 kupovina u tri mjeseca, što ukazuje na lojalnu bazu potrošača koju domaće trgovine mogu dodatno angažirati putem prilagođenih ponuda, programa lojalnosti i kvalitetne korisničke podrške. Podaci pokazuju da razvoj omnichannel strategije može dodatno povećati konkurentnost domaćih trgovaca. Sve veći broj trgovaca u BiH prepoznaje važnost online prodaje – 34,4 posto njih posluje isključivo putem interneta, što je značajan porast u odnosu na prošlogodišnjih 24 posto. Ovaj trend ukazuje na digitalizaciju tržišta i potrebu za kontinuiranim ulaganjem u online platforme i digitalni marketing. Jasmin Marić, predsjednik Asocijacije za internet trgovinu eComm, u razgovoru za Bloomberg Adriju ističe da su tržišni odnosi između Kine, SAD-a i EU trenutno izuzetno turbulentni, što dodatno utječe na strategije ovih kompanija. “BiH je, s ostatkom regije koja je i dalje van EU, u fokusu Kine i njihovih kompanija – prevashodno jer se s naše strane ne očekuju posebne trgovinske barijere, barem ne u kratkom roku”, naglašava Marić. On predviđa da će Temu i Shein nastaviti jako ulaganje u oglašavanje i promocije online kupovine u BiH dok ne steknu dovoljno lojalnih kupaca. “Naša tržišta su populacijski manja, kupovna snaga i navike nisu uporedive sa zrelim zapadnim tržištima, pa predviđam da će Temu i ostali nastaviti ulagati u oglašavanje i promocije online kupovine dok ne steknu veliki broj kupaca u BiH”, dodao je. Ove platforme su kod nas postale popularne najviše zbog pristupačnih cijena te široke ponude proizvoda, od odjeće do kućanskih aparata. Njihov dolazak olakšao je online kupovinu, ali je također izazvao pritisak na domaće maloprodaje koje teško mogu konkurirati
VTKBiH pozvala privrednike da dostave prijedloge o smanjenju carinskih stopa
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Privrednom komorom Republike Srpske i Privrednom komorom Federacije BiH, od danas kreće u proces prikupljanja zahtjeva tj. prijedloga za dopune “Odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba za 2026. godinu“. – Ukoliko za potrebe vlastite proizvodnje iz trećih zemalja (zemalja sa kojima BiH nema potpisane trgovinske sporazume) uvozite određenu sirovinu (materijal koji ulazi u supstancu Vašeg finalnog proizvoda) ili repromaterijal (osnovni materijal od kojeg se pravi Vaš proizvod), a da istovremeno u Bosni i Hercegovini ne postoji proizvodnja takve sirovine/materijala, onda je moguće da se na taj proizvod odobri totalna suspenzija ili određeno smanjenje carinske stope. Pozivamo Vas da nam do 20. 04. 2025. godine dostavite Vaše prijedloge tarifnih brojeva sirovina i materijala koje koristite u procesu vlastite proizvodnje, a koje se ne mogu nabaviti na domaćem tržištu u količinama i kvalitetu potrebnom za proizvodnju gotovih proizvoda, poručili su iz VTK BiH, a ponudili su i detaljnije upute za privrednike koje se mogu naći na njihovoj web stranici. VEZANO VTK BiH: Konferencija „Građevinski Sporovi – Usmjeravanje na uspjeh projekta“
Turistička zajednica grada Tuzle je objavila Javni poziv za finansiranje projekata i manifestacija
Marx.ba Turistička zajednica grada Tuzle je objavila Javni poziv za finansiranje/sufinansiranje projekata i manifestacija koji doprinose obogaćivanju turističke ponude u gradu Tuzli. Predmet Javnog poziva je dodjela sredstava Turističke zajednice grada Tuzle za finansiranje i sufinansiranje projekata i programa koji imaju za cilj podizanje kvalitete turističke ponude i promocije turističkih kapaciteta na području grada Tuzle“, u ukupnom iznosu od 80.000,00 KM. Kako je rečeno, pravo na dodjelu sredstava imaju neprofitne organizacije koje prema rješenju o upisu u registar udruženja obavljaju djelatnost, koja je u skladu sa prioritetnim područjima ovog Javnog poziva, u okviru kojih će realizovati svoje aktivnosti i privredna društva (d.o.o.) koja su registrovana za obavljanje turističke i/ili djelatnosti organizacije manifestacija i događaja kulturno-zabavnog karaktera. – Prioriteti finansiranja/sufinansiranja moraju biti usmjereni ka postizanju ciljeva definiranim strateškim i razvojnim dokumentima Grada Tuzla te drugim strateškim dokumentima iz oblasti turizma, a prijavitelji na ovaj Javni poziv dostavljaju prijave iz sljedećih prioritetnih područja: podsticanje razvoja turističke infrastrukture, kultura i kulturno historijsko i prirodno naslijeđe i unapređenje cjelovite turističke ponude. Minimalan iznos sredstava koja se mogu dodijeliti po jednoj prijavi u okviru prioritetnih područja ovog Javnog poziva je 1.000,00 KM, a maksimalan 5.000,00 KM, naglašeno je. VEZANO Promet u trgovini Federacije BiH na početku godine veći za 233 miliona KM
Izvještaj objavljen na Sarajevskoj berzi: BH Telecom prošle godine imao neto dobit od 65,8 miliona KM
Marx.ba Prema godišnjem izvještaju o poslovanju emitenta BH Telecom d.d Sarajevo za 2024. godinu objavljenom na stranici Sarajevske berze ova kompanija je u prošlu godinu završila sa rastom dobiti. Kako stoji u izvještaju, ukupna neto dobiti u 2024. godini bila je 65,8 miliona KM, što je za 17,8 miliona KM (48 miliona) više u odnosu na 2023. godinu. Podsjetimo, BH Telecom je nedavno objavio da je zvanično podnio zahtjev Konkurencijskom vijeću Bosne i Hercegovine za akviziciju kompanije Telemach što će zasigurno biti još jedan iskorak u poslovanju. Transakcija će biti upućena i na razmatranje nadležnom tijelu za konkurenciju u Crnoj Gori. Ovaj strateški potez ima za cilj jačanje liderske pozicije BH Telecoma na telekomunikacijskom tržištu BiH i unapređenje kvalitete usluga za korisnike. Kako je rečeno, ova akvizicija predstavlja ključni trenutak za BH Telecom i Telemach, i obećava transformaciju telekomunikacijskog okruženja u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. VEZANO BH Telecom: Prvi u BiH s potpuno digitalnim poslovanjem i e-potpisom za korisnike
Dolar oslabio, cijene nafte blago pale
Marx.ba Na azijskim se berzama u ponedjeljak trguje oprezno jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama zbog moguće eskalacije carinskog rata, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala. Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0,1 posto, a blago su porasle i cijene dionica u Australiji. U Hong Kongu, Južnoj Koreji i Šangaju pale su, pak, između 0,2 i 0,5 posto, piše Pd. Ulagači su oprezni jer je predsjednik SAD Donald Trump nedavno kazao da će od 2. aprila uvesti recipročne carine na uvoz iz svih zemalja koje naplaćuju carine na uvoz američkih proizvoda. Washington već vodi carinski rat na više frontova – s Kanadom, Meksikom, Kinom, Europskom unijom… Ulagači se plaše eskalacije carinskog rata, što bi moglo dovesti do jačanja inflacije i negativnog utjecaja na međunarodnu trgovinu i rast ekonomije. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 104,03 boda, dok je u petak navečer iznosio 104,15 bodova. Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao oko 0,3 posto, na 149,75 jena. No, američka je valuta oslabila u odnosu na eropsku, otprilike 0,25 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,0835 dolara. Cijene su nafte, pak, blago pale, nakon prošlosedmičnog rasta. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je jutros 0,26 posto, na 71,95 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,21 posto, na 68,15 dolara. VEZANONakon sporazuma SAD i Rusije o energetskom primirju, jeftinija nafta
Povećan broj putnika na Aerodromu Banja Luka
Marx.ba Aerodrom Banja luka je u februaru ove godine povećao broj putnika u odnosu na isti mjesec prošle godine. Imao je 27.321 putnika za razliku od februara 2024. godine kada je evidentirano 18.516 putnika, objavio je Zamaaero. Istovremeno je Banja Luka imala 326 operacija, te nije imala carga. Ukupno je ovaj bh. aerodrom u ovoj godini ostvario 612 operacija i imao 55.531 putnika. Inače, kako je najavljeno, ovaj aerodrom, kao i Sarajevo će ove godine održavati redovne ljetne čartere iz Atine. Aegean će sedmični čarter za Banja Luku saobraćati od 18. juna (polazak iz Atine) do 27. avgusta. Polazak iz Banje Luke planiran u 01.45. Inače, karte za ove letove su su dostupne samo preko turoperatora kao dio jednosedmičnih paketa za odmor. VEZANONa Aerodromu Sarajevo putnicima dostupan novi sistem automatskih vrata E-gate
Astronauti koji su zaglavili u svemiru: Pet dolara po danu za nepredviđene troškove
Marx.ba NASA astronauti Barry Wilmore i Sunita Williams neće dobiti nikakvu platu za prekovremeni rad za dodatno vrijeme koje su proveli na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) nakon što su zaglavili u svemiru od juna. Wilmore i Williams stigli su kući u utorak nakon devet mjeseci u svemiru. Njihovo putovanje na ISS trebalo je da traje samo oko sedmicu dana, ali je produženo na više od devet mjeseci zbog tehničkih problema sa Boeingovom letjelicom Starliner. U nedjelju je kapsula SpaceX Crew Dragon dovela zamjenske astronaute na ISS, a Wilmore i Williams su se mogli vratiti kući. Wilmore i Williams su 5. juna krenuli u misiju za koju su prvobitno mislili da će biti osmodnevna, ali su zvaničnici NASA-e utvrdili da nije bezbjedno za astronaute da se vrate na Zemlju u Starlineru zbog problema sa pogonom. Svemirska agencija je tada morala koristiti alternativni metod da vrati astronaute kući. Uprkos tome što su bili zaglavljeni u svemiru 278 dana duže nego što se prvobitno očekivalo, Wilmore i Williams nisu dobili platu za prekovremeni rad, rekao je glasnogovornik NASA-e za Newsweek. Standardna procedura je da astronauti primaju redovnu, 40-satnu radnu sedmicu kada su na ISS-u. Ovo ne uključuje prekovremeni rad ili regres, a ta osnovna plata iznosi nešto više od 152 hiljade dolara godišnje. Astronauti će dobiti naknadu od po 5 dolara za svaki dan proveden u svemiru. Budući da su Wilmore i Williams proveli 286 dana u svemiru, to iznosi 1.430 dolara. – Kada su NASA astronauti na Međunarodnoj svemirskoj stanici, primaju redovne plaće od 40 sati radne sedmice. Ne primaju prekovremeni rad ili plaće za godišnji odmor/vikend. Dok su u svemiru, NASA-ini astronauti imaju službene putne naloge kao federalni zaposlenici, tako da su njihov prijevoz, smještaj također osiguran. Primaju iznos nepredviđenih troškova za svaki dan u svemiru, rekao je glasnogovornik NASA-e rekao je za Newsweek. Pravila su pravila, pa iako mnogi misle da je iznos mizeran i da su mogli astronauti biti plaćeni kao za prekovremeni rad, ima i onih koji se pitaju kakve su nepredviđene troškove mogli imati, pa makar i od 5 dolara. Ama baš nikakva posebna usluga, kao nepredviđeni trošak u svemiru ne postoji. VEZANO Boeing će proizvoditi borbene lovce šeste generacije za SAD
Promet u trgovini Federacije BiH na početku godine veći za 233 miliona KM
Marx.ba Model uvođenja neradne nedjelje u Federaciji BiH nije doveo do pada ukupnog prometa koji se bilježi putem fiskalnih uređaja, početak godine donosi čak i rast. Uprkos “katastrofalnim” najavama, kao i iznošenjem stanja koje često ne uzima u obzir cjelovitu sliku, čini se kako model uvođenja neradne nedjelje u Federaciji BiH nije doveo do pada ukupnog prometa koji se bilježi putem fiskalnih uređaja. Naprotiv, on je u sektoru maloprodaje, ako se promatra razdoblje od uvođenja neradne nedjelje do februara (17. novembar – 17. februar), veći u odnosu na isto razdoblje lani. Isto vrijedi i kada govorimo o ukupnom prometu koji je registrovan preko fiskalnih uređaja, piše Večernji list. Kretanje po gradovima Analiza kretanja ukupnog prometa u Federaciji BiH, a koju je proveo Večernji list za razdoblje prva dva mjeseca ove godine, kao i usporedba s istim razdobljem lani, daje dodatne elemente za zaključak kako je ukupni promet u FBiH na početku ove godine ipak porastao, dok je u smislu situacije u pojedinim gradovima i općinama situacija takva da dio njih bilježi rast, iako je veći broj onih u kojima se bilježi smanjenje ukupnog prometa. No, u apsolutnim brojkama vaga je u pozitivnom dijelu, odnosno pojednostavljeno, nešto manji postotak općina i gradova zabilježio je, u apsolutnim iznosima, višemilionski rast. Tako je, uvidom u podatke Porezne uprave Federacije BiH, vidljivo kako je ukupni promet u ovom entitetu u razdoblju od 1. januara do 28. februara iznosio 10 milijardi i 277,6 miliona maraka, dok je u istom razdoblju protekle godine, u vrijeme kada nije postojalo zakonsko rješenje koje je ograničavalo rad nedjeljom u trgovini, promet iznosio 10 milijardi i 44,1 milion maraka. Dakle, prva dva mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje protekle godine, bilježe rast ukupnog evidentiranog prometa preko fiskalnih uređaja za 233 miliona maraka. Naravno, pritom svakako treba naglasiti kako u taj broj ulazi svaki oblik prometa (od restorana i ugostiteljskih objekata pa do benzinskih pumpi). Kada govorimo o gradovima i općinama, među prvih deset u Federaciji Bosne i Hercegovine s najvećim ostvarenim prometom šest ih bilježi rast prometa, a četiri pad. Najveći rast bilježi Zenica, u kojoj je u prva dva mjeseca ove godine ostvaren promet od 517 miliona maraka, dok je u istom razdoblju lani taj iznos bio 394,5 miliona maraka. Porast bilježi i Ilidža, i to s 809,6 miliona na gotovo 832,7 miliona maraka, a u nizu lokalnih samouprava s porastom prometa su i Sarajevo Centar (s gotovo 563 na 633,6 miliona maraka), Novo Sarajevo (s 382,7 na 391 milion KM), Široki Brijeg (porast s 291,3 na 298,6 miliona KM), kao i Visoko (rast s 243,5 na 261,6 miliona KM). S druge strane, u istom tom razdoblju pad bilježi Mostar, i to s 558,2 na 545,7 miliona KM, Novi Grad Sarajevo (s 823,5 na 797,4 miliona KM), Tuzla (sa 603,1 na 598,5 milion KM), kao i Tešanj (smanjenje s 419,1 na 415,3 miliona maraka). Analizirajući cjelokupni popis od 79 općina u Federaciji BiH, vidljivo je kako je rast zabilježen u oko 38 posto općina i gradova, dok veći dio, odnosno nešto više od 62 posto, bilježi pad ukupnog evidentiranog prometa u razdoblju od januara do februara ove godine. Stanje u maloprodaji S druge strane, ako promatramo samo maloprodaju, vidljivo je kako pada nema. Iz Federalnog ministarstva trgovine naveli su da podaci Porezne uprave FBiH potvrđuju da primjena odluke o neradnoj nedjelji nije dovela do pada prometa u trgovini ni do masovnog otpuštanja radnika. Dodali su da su sve analize prometa rađene na osnovi fiskalnih računa i evidencija svakog poslovnog subjekta. Iz Ministarstva podsjećaju da je, prema službenim podacima, ukupan fiskalizirani promet u sektoru maloprodaje u FBiH u razdoblju od 17. novembra 2023. do 17. februara 2024. godine iznosio 3,74 milijarde KM, dok je godinu dana poslije, nakon uvođenja neradne nedjelje, taj iznos porastao na 3,81 milijardu KM, što predstavlja rast od 67,2 miliona KM. VEZANO Kroz platne sisteme CBBiH izvršeno više od 53,3 miliona transakcija u prošloj godini
Kroz platne sisteme CBBiH izvršeno više od 53,3 miliona transakcija u prošloj godini
Marx.ba Centralna banka BiH je u toku 2024. godine uspješno odgovorila svim zadacima kada je u pitanju stabilno funkcionisanje platnih sistema čiji je vlasnik i operater, a to su sistem bruto poravnanja u realnom vremenu i sistem žirokliringa, objavili su iz ove bh. institucije. – Kroz platne sisteme CBBiH izvršeno je 53.398.208 transakcija u vrijednosti od 183.042.469.562 KM, te je zabilježen rast broja i vrijednosti transakcija u odnosu na godinu ranije. Ukupan broj organizacionih dijelova banaka na kraju 2024. godine je iznosio 749, uz blagi rast u odnosu na godinu ranije. Od ukupnog broja transakcija, 56% se odnosi na unutarbankarske, a 44% na međubankarske. Posmatrano po vrijednosti, 45% se odnosi na unutarbankarske, a 55% na međubankarske transakcije. Papirnim nalozima inicirano je 61% unutarbankarskih transakcija, dok je samo 39% inicirano elektronskim nalozima. Posmatrajući način inicijacije međubankarskih transakcija, na osnovu prikupljenih podataka je evidentno da je papirnim nalozima iniciran skoro isti broj međubankarskih transakcija kao i elektronskim nalozima. Ukupno 22 banke u BiH nude elektronsko bankarstvo (mobilno i/ili internet bankarstvo). Pristup elektronskom bankarstvu, kao ugovorenu vrstu usluge na dan 31.12.2024. godine u BiH je imalo 1.770.172 subjekta, od čega 136.077 pravnih subjekata i 1.634.095 fizičkih lica. Izražen je trend povećanja broja klijenata koji imaju ugovorenu ovu vrstu usluge, poručeno je iz CBBiH. VEZANO Rast izvoza iz Bosne i Hercegovine u prva dva mjeseca ove godine od 6,1 posto
Boeing će proizvoditi borbene lovce šeste generacije za SAD
Marx.ba Iz Bijele kuće je potvrđeno da je novi borbeni avion, na kojem će se zasnivati program NGAD, već u testiranju pet godina, a sada je poznati poneki novi detalj. O novim američkim borbenim avionima šeste generacije već se nekoliko godina piše u kontektstu tajnih testiranja, vrlo brzog razvoja i pokusnih letova, no sve do jučer nije se znalo mnogo više od toga. Ministarstvo obrane SAD već je avionom, na kojem će se zasnivati projekt NGAD (Next Generation Air Dominance) prije pet godina obavilo prve testne letove, navodno nakon samo godine dana razvoja. Sada je predsjednik SAD Donald Trump potvrdio je to, objavivši i nove pojedinosti. Avione će za SAD izrađivati Boeing, a nosit će službenu oznaku F-47 te da će to biti prvi američki borbeni lovci šeste generacije. Nakon dodatnih testiranja eksperimentalnih prototipa finalni bi dizajn F-47 trebao poletjeti 2029. godine, a u operativnu službu ući već do kraja desetljeća, ostvari li se predstavljeni plan Ratnog zrakoplovstva. Osnovni je cilj novoga modela zamijeniti vremešnu flotu lovaca F-22, prenosi Bug. Boeingu je za projekt razvoja i proizvodnje dodijeljen ugovor u vrijednosti 20 milijardi dolara, a već se govori i o tome da će taj posao revitalizirati njihovo poslovanje, prožeto velikim problemima proteklih godinu i više dana. General Ratnog zrakoplovstva SAD David Allvin izjavio je da će F-47 imati znatno veći domet, napredniju prikrivnost, biti će održiviji, sposobniji, a trebao bi biti i dostupniji od njihovih aktualnih lovaca pete generacije, F-22 i F-35 Lightning II. Izjavio je i da će po komadu F-47 biti jeftiniji od F-22, spremniji za sve buduće prijetnje, a SAD će ga kupovati u većim količinama. – Bit će potrebno i manje infrastrukture i ljudi za njegovo korištenje, rekao je Allvin. Iako o tome nema dodatnih detalja, očekuje se da platforma F-47 donese napredne sposobnosti prikrivanja, interoperabilnost naprednih senzora, sposobnost koordinacije operacija s rojevima bespilotnih letjelica, sve kako bi ostvario prednost u borbi budućnosti – kao pravi predstavnik šeste generacije. – Nikada nije postojalo ništa ni blizu tome, od brzine do manevriranja, do onoga što može imati, do nosivosti, poručio je Trump. VEZANO Testiran prototip putničkog aviona brzine 4 Macha