Edukacija o pravnim aspektima stvaranja i zaštite brenda, dizajna i porijekla proizvoda
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, uz podršku i u saradnji s Fondacijom Konrad Adenauer u BiH, organizirala je edukaciju o temi „Pravni aspekti stvaranja i zaštite brenda, dizajna i porijekla proizvoda u BiH i EU“. Cilj edukacije, kojoj je prisustvovalo 19 učesnika iz različitih sektora privrede, bio je pružiti učesnicima praktična znanja o zaštiti žiga, vizuelnog identiteta, industrijskog dizajna i geografskog porijekla proizvoda. S obzirom da su brend i vizuelni identitet ključni za prepoznatljivost i konkurentnost na tržištu, predavač je naglasio značaj pravne zaštite u poslovanju, posebno u kontekstu međunarodnog tržišta. Teme koje su prezentirane tokom edukacije uključivale su: pravne aspekte brendiranja i zaštite oznaka razlikovanja, postupke zaštite dizajna i porijekla proizvoda u BiH i EU, praktične demonstracije i rješavanje konkretnih problema učesnika, te promet i zaštitu povrijeđenih i ugroženih prava. Edukaciju je vodio prof. dr. Haris Hasić, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Travniku i ekspert za intelektualno vlasništvo. Njegovo bogato akademsko i praktično iskustvo omogućilo je učesnicima da steknu dragocjene uvide i dobiju konkretne savjete za zaštitu i unaprjeđenje brendova. Učešće na edukaciji bilo je besplatno za članice VTK BiH, a učesnici su imali priliku dobiti individualni mentoring u pripremi prijava za zaštitu žiga, industrijskog dizajna i oznaka geografskog porijekla. VEZANO Rast izvoza iz Bosne i Hercegovine u prva dva mjeseca ove godine od 6,1 posto
BH Telecom: Prvi u BiH s potpuno digitalnim poslovanjem i e-potpisom za korisnike
Marx.ba BH Telecom je danas i zvanično postao prva telekom kompanija u Bosni i Hercegovini koja je u potpunosti digitalizirala korisničke kanale i omogućila korisnicima kupovinu usluga ili uređaja u ponudi BH Telecoma bez dolaska na prodajno mjesto. Kroz uvođenje kvalifikovanog elektronskog potpisa i eliminaciju papirne dokumentacije, kompanija korisnicima nudi jednostavnije, brže i ekološki prihvatljivije rješenje za ugovaranje usluga. Ova promjena je dio inicijative „Paperless Office“ i predstavlja važan korak u digitalnoj transformaciji kompanije. BH Telecom se time usklađuje s modernim poslovnim praksama i globalnim ekološkim i tehnološkim trendovima. Generalni direktor BH Telecoma, Amel Kovačević, istakao je važnost ovog procesa: – Digitalizacija je temelj modernog poslovanja, a BH Telecom već godinama predvodi tehnološki napredak u BiH. Uvođenjem digitalnog potpisa i ukidanjem papirne dokumentacije, BH Telecom podiže kvalitet usluga i potvrđuje svoju posvećenost efikasnosti, sigurnosti i održivosti. Korisnici BH Telecoma od sada mogu potpisivati ugovore i druge dokumente potpuno digitalno, putem webshopa i online korisničkih servisa, bez potrebe za odlaskom u poslovnice. Ovo je omogućeno zahvaljujući integraciji kvalifikovanog digitalnog potpisa u saradnji s Agencijom za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA). Na ovaj način poslovanje je potpuno prilagođeno savremenom načinu života i potrebama korisnika koji sve više očekuju fleksibilnost i dostupnost usluga na digitalnim platformama. BH Telecom prolazi internu digitalnu transformaciju koja donosi brojne benefite i uštede, poput činjenice da je kompanija u svom poslovanju ostala na samo 9 (od 183) dokumenata koji zahtijevanu fizički potpis. Da je ova inicijativa već dala konkretne rezultate, pokazuju i podaci o smanjenju potrošnje papira kao i značajno ubrzanje administrativnih procesa. U proteklih sedam mjeseci, BH Telecom je smanjio potrošnju papira za gotovo milion listova, a vrijeme obrade dokumenata je značajno smanjeno. – Prelaskom na digitalno poslovanje, BH Telecom pokazuje ne samo tehnološku zrelost, već i društvenu odgovornost. Očuvanje prirode je zajednička misija svih nas, a tehnologija nam pruža priliku da budemo dio rješenja. Nastavit ćemo ulagati u inovacije koje olakšavaju poslovanje našim korisnicima, a istovremeno doprinose održivoj budućnosti, dodao je Kovačević. Povodom Svjetskog dana šuma koji se obilježava 21. marta, BH Telecom najavljuje i dodatne ekološke aktivnosti, u saradnji s nevladinim organizacijama i lokalnim zajednicama, s ciljem zaštite prirode i podizanja svijesti o održivosti. Digitalizacijom poslovanja i uvođenjem e-potpisa, BH Telecom jača svoju ulogu lidera u digitalnoj transformaciji u BiH, stvarajući temelje za brže, sigurnije i ekološki odgovornije poslovanje. Kompanija nastavlja ulagati u digitalna rješenja koja povezuju tehnologiju i održivost, navedeno je u saopštenju kompanije. Pozivamo sve naše korisnike da iskoriste prednosti elektronskog potpisa i digitalne razmjene dokumenata za jednostavnije, brže i savremenije poslovanje, dostupno online, bilo kada i bilo gdje. VEZANO BH Telecom ostvario rekordnu dobit u 2024. godini
Evropa osigurava milijardu eura za inovacije kod energije, tekstila i naprednih materijala
Marx.ba Evropska komisija je odlučila proširiti paletu partnerstava u okviru programa Obzor Evropa na inovacije u području naprednih materijala, tekstila i fotonaponskih sustava mobiliziranjem oko milijardu eura. Svijest o zaostajanju u Evropskoj uniji u konkurentnosti za Kinom i SAD u području naprednih tehnologija već je dobrano zaživjela u Bruxellesu, pa se javlja sve više inicijativa koje pokušavaju na različitim poljima dati vjetar u leđa eevropskim kompanijama. Budžet programa Obzor Evropa namijenjenog finansiranju istraživanja i inovacija za period od 2021. do 2027. godine iznosi 93,5 milijardi eura. U evropskim partnerstvima za različite sektore u okviru Obzora Evropa učestvuju Evropska komisija te kompanije i institucije iz privatnog i javnog sektora, pišu Financije. Kreiranje tri nova partnersva bi trebalo pridonijeti snaženju zelene tranzicije, održivosti poslovanja kompanija te ojačati tehnološku suverenost i industrijsku konkurentnosti, smatra Bruxelles. Za inovacije u području fotonaponskih sitema Evropska komisija i privatni partneri bi trebali od ove do 2030. godine uložiti ukupno do 480 miliona eura, svaka strana po 50 posto. – Tim partnerstvom ćemo ojačati položaj Evrope u globalnoj fotonaponskoj industriji i poduprijeti prelazak na energiju iz obnovljivih izvora, posebno solarnu energiju. Njime će se povećati evropski kapaciteti za proizvodnju fotonaponskih proizvoda, razviti otporniji lanac vrijednosti u EU i smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima saradnjom u cijelom lancu vrijednosti fotonaponskih proizvoda, navodi Evropska komisija. Evropsko partnerstvo za tekstil budućnosti trebalo bi donijeti preobrazbu tekstilne industrije prema održivosti i kružnosti, a u njega bi Bruxelles i privatni partneri do 2030. trebali uložiti do ukupno 60 miliona eura, odnosno svaka od dvije strane po 30 miliona. Toj je inicijativi cilj potaknuti digitalne inovacije i nove poslovne modele te pomoći da industrija ostane konkurentna, otporna i održiva na globalnom tržištu. Oko pet miliona tona odjeće, ili 12 kilograma po osobi, svake se godine baca u EU, a za svakih 1.000 tona prikupljenog tekstila za reciklažu može se stvoriti 25 do 30 novih radnih mjesta, procjena je Evropske komisije. Ambicija o proizvodnji odjeće od recikliranog i kvalitetnijeg materijala odvija se pod sloganom “brza moda je izvan mode”. Treće novo partnerstvo je ono za inovativne napredne materijale gdje bi Evropska komisija i privatni partneri u idućih pet godina uložili do najviše 250 miliona eura svaki – Partnerstvo će odgovoriti na industrijske potrebe i ubrzati dizajn, razvoj i industrijsku primjenu sigurnih i održivih naprednih materijala i povezanih tehnologija prikladnih za kružnu ekonomiju, poručuje Bruxelles. Strateška područja za razvoj kod naprednih materijala su energetika, mobilnost, građevina i elektronika. VEZANO Ovo su najbrže rastuće ekonomije u 2025. godini
Rast izvoza iz Bosne i Hercegovine u prva dva mjeseca ove godine od 6,1 posto
Marx.ba Izvoz iz Bosne i Hercegovine u prva dva mjeseca ove godine iznosio je 2,659 milijardi KM, što je za 6,1 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 4,538 milijardi KM, što je više za 6,4 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u prva dva mjeseca je iznosila 58,6 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 1,88 milijardi KM, podaci su Agencije za statistiku BiH. Izvoz u zemlje CEFTA-e je u periodu januar-februar ove godine iznosio 448 miliona KM, što je za 17,3 posto više nego u istom periodu lani, dok je uvoz iznosio 548 miliona KM, što je više za 17,4 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e je iznosila 81,7 posto, prenosi Fena. Izvoz u zemlje Evropske unije je iznosio 1,958 milijardi KM, što je za 3,4 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 2,628 milijarde KM, što je više za tri posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU je iznosila 74,5 posto. VEZANO FBiH u februaru 2025. ostvarila 8,1 posto veći izvoz u odnosu na isti mjesec prošle godine
EU za sredinu aprila odgađa uvođenje prvih povratnih carina za robu iz SAD
Marx.ba Evropska unija odgodit će provedbu svog prvog paketa carina na robu iz SAD do sredine aprila kako bi omogućila dodatno vrijeme za razgovore s Washingtonom, rekao je glasnogovornik EU za CNBC u četvrtak. – Komisija je odlučila uskladiti vrijeme dva seta EU protumjera protiv američkih carina 232 na čelik i aluminij u EU. Promjena predstavlja blagu prilagodbu vremenskog okvira i ne umanjuje učinak našeg odgovora, posebice jer se EU nastavlja pripremati za odmazdu do 26 milijardi eura, rekao je portparol za CNBC. EU je ranije u martu navijestila da će slijediti dvosmjerni pristup ponovnog nametanja prethodno obustavljenih carina i uvođenja niza dodatnih carina na dodatnu robu koju blok izvozi u SAD. To uključuje industrijski čelik i aluminij, ostale čelične i aluminijske poluproizvode i gotove proizvode, zajedno s njihovim izvedenim komercijalnim proizvodima, kao što su dijelovi strojeva i igle za pletenje. Unija je prvobitno najavila mjere upravo u trenutku kada su carine američkog predsjednika Donalda Trumpa od 25 posto na uvoz čelika i aluminija stupile na snagu. EU mora “djelovati kako bi zaštitila poduzeća i potrošače”, rekla je tada predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. VEZANO Njemačka treba 320.000 novih stanova godišnje
Njemačka treba 320.000 novih stanova godišnje
Marx.ba Njemačka treba oko 320.000 stambenih jedinica godišnje do 2030., prema Saveznom institutu za građevinska, urbana i prostorna istraživanja (BBSR). Brojka iz prognoze godišnjih stambenih potreba objavljena u četvrtak niža je od procjena većine vodećih instituta. BBSR priprema izvještaj za Ministarstvo graditeljstva. Vlada na odlasku je u svom programu krajem 2021. godine obećala graditi 400.000 stanova godišnje, ali je cilj svake godine znatno promašivala. Prema podacima BBSR-a, u 2023. godini dovršeno je 294.400 stanova, od čega je 90 posto novogradnja, piše Seebiz. Istodobno, potrebe za stanovanjem uveliko se razlikuju po regijama. Uska grla posebno su izražena u velikim gradovima, gdje deficit poskupljuje gradnju i najam. Tako samo u sedam njemačkih metropola – Berlinu, Münchenu, Hamburgu, Frankfurtu, Stuttgartu, Kölnu i Dusseldorfu – godišnje treba oko 60.000 novih stanova. S druge strane, potražnja pada u rubnim područjima. Prognoza njemačkih stambenih potreba pokriva razdoblje od 2023. do 2030. BBSR temelji procjenu na trenutačnom razvoju čimbenika kao što su demografija i stanogradnja. VEZANO Ovo su najbrže rastuće ekonomije u 2025. godini
Objavljen je spisak 10 najsretnijih zemalja svijeta: Čak sedam ih je u Evropi
Marx.ba Već godinu zaredom, Finska je proglašena najsretnijom zemljom na svijetu, prema World Happiness Reportu (Svjetskom izvještaju o sreći). Uz Finsku, na popisu deset najsretnijih zemalja dominiraju i druge nordijske države, uključujući Dansku, Island, Norvešku i Švedsku. Nordijske zemlje redovno zauzimaju vrh ljestvice jer pružaju stabilnost i sigurnost svojim građanima. – Finska je iznimka koja privlači pažnju svijeta. Ljudi tamo imaju visok nivo povjerenja u institucije, optimizam za budućnost i snažnu društvenu podršku od porodice i prijatelja, objašnjava Ilana Ron Levey, direktorici u Gallupu, prenosi Index. Jedan od ključnih razloga finske sreće je i niska nejednakost u dobrobiti među stanovništvom, u usporedbi s državama poput SAD. – U Finskoj postoji veći konsenzus o tome da ljudi osjećaju zadovoljstvo svojim životom, dodaje Levey. Izvještaj o sreći temelji se na podacima Gallup World Polla, koji analizira subjektivne procjene kvalitete života u više od 130 zemalja. Ključni indikator je Cantrilova ljestvica, gdje ispitanici ocjenjuju svoj život na skali od 0 do 10, pri čemu 10 označava najbolji mogući život. Osim subjektivne procjene, izvještaj uzima u obzir šest ključnih varijabli: Danska, koja je na drugom mjestu, već više od desetljeća ostaje među najsretnijim zemljama svijeta. – Ljudi u Danskoj osjećaju snažnu društvenu povezanost i vjeruju u dobrotu drugih, kaže Ron Levey. Unatoč visokim porezima, Danci uživaju besplatno zdravstveno osiguranje, subvencionirano čuvanje djece, besplatno obrazovanje i državne potpore studentima. Stariji građani imaju osigurane penzije i pomoć njegovatelja. Prema OECD Better Life Indexu, Danska nadmašuje prosjek u područjima zapošljavanja, obrazovanja, zdravlja, zaštite okoliša, društvenih veza, građanske uključenosti i općeg životnog zadovoljstva. Iako su nordijske zemlje na vrhu ljestvice sreće, dvije države koje nisu među najbogatijima – Kostarika i Meksiko – također su se po prvi put plasirale u top 10. – Ovo dokazuje da visok nivo sreće nije isključivo povezana s bogatstvom. Važno je da su zadovoljene osnovne ekonomske potrebe, ali finansijska sigurnost sama po sebi nije dovoljna za osjećaj ispunjenosti i sreće, objašnjava Levey. 10 najsretnijih zemalja na svijetu 2025. VEZANO Globalna sedmica novca i u BiH: Podizanje svijesti kod mladih o donošenju zdravih finansijskih odluka
Zakon o zaštiti potrošača Federacije BiH: Evo šta donosi radni tekst
Marx.ba Radna grupa za izradu Zakona o zaštiti potrošača Federacije Bosne i Hercegovine održala je završni sastanak na kojem je finalizirala radni tekst ovog zakona. Predstavnici poslodavaca, potrošača, te inspekcijskih i poreznih organa, kao i akademske zajednice i ministarstava, koji čine radnu grupu, dali su svoje završne prijedloge kako bi se dobilo što bolje i efikasnije zakonsko rješenje. - Riječ je o modernom, funkcionalnom zakonu kojim se osigurava veća zaštita potrošača, lakše ostvarivanje njihovih prava, zatim lakše i brže rješavanje sporova, kojim se sprječavaju nepoštene trgovačke prakse. Njime se omogućavaju jasni uvjeti ugovora i sprečavaju skrivanja dodatnih plaćanja, te se uvode i novi mehanizmi poput povlačenja opasnih proizvoda sa tržišta, kazao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević. Ministar Hasičević je dodao da se ovim zakonskim rješenjem uvodi mogućnost predomišljaja, što znači da kupci imaju pravo da bez navođenja razloga odustanu od kupljenog proizvoda i isti vrate u roku od 14 dana, u skladu sa praksom koju već imaju kupci u zemljama Evropske unije. Zakon o zaštiti potrošača Federacije BiH, naglašavaju iz Federalnog ministarstva trgovine, usklađen je sa svih deset direktiva EU koje se odnose na zaštitu potrošača. Time se omogućava pristup širem tržištu sa istim pravilima koja štite potrošače. Ovo je prvi put da Federacija BiH dobija svoj zakon o zaštiti potrošača. Bolja zaštita potrošača u skladu sa pravilima Evropske unije jedan je od uslova za Bosnu i Hercegovinu na evropskom putu. VEZANO FBiH u februaru 2025. ostvarila 8,1 posto veći izvoz u odnosu na isti mjesec prošle godine
FBiH u februaru 2025. ostvarila 8,1 posto veći izvoz u odnosu na isti mjesec prošle godine
Marx.ba Federacija BiH je u februaru 2025. godine ostvarila izvoz u vrijednosti 982.887.000 KM, što je za 17 posto više u odnosu na januar 2025. godine ili 8,1 posto više u odnosu na februar 2024. godine. U februaru ove godine ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.716.804.000 KM, što je za 12,8 posto više u odnosu na januar 2025., odnosno 2,2 posto više u odnosu na februar 2024. godine. U periodu januar – februar 2025. izvoz je prosječno rastao svaki mjesec za 9,72 posto, a uvoz je prosječno rastao za 0,78 posto. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 57,3 posto što je za 2,1 posto više u odnosu na januar 2025. kada je pokrivenost bila 55,2 posto. Trgovinski deficit Federacije BiH za februar 2025. je iznosio 733.917.000 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. U februaru se iz FBiH najviše izvozilo u Hrvatsku, Njemačku i Austriju, a najviše se uvozilo iz Njemačke, Hrvatske, Kine. VEZANO Geopolitika gura bh. izvoz namjenske industrije i dionice kompanija u plus
Cijene nafte rastu potaknute povećanom potražnjom i slabijim dolarom
Marx.ba Cijene nafte porasle su jutros, potaknute snažnim izgledima za potražnju u Sjedinjenim Državama nakon što su zalihe goriva pale više od očekivanog, kao i slabijim američkim dolarom. Terminski ugovori Brent nafte porasli su za 43 centa, odnosno 0,6 posto, dosegnuvši 71,21 dolar po barelu, što je njihov najviši nivo od 3. marta. Američka WTI nafta (West Texas Intermediate) poskupjela je za 38 centi, također za 0,6 posto, na 67,54 dolara. Podaci američke vlade pokazali su da je smanjenje zaliha destilata prošle sedmice, uključujući dizel i loživo ulje, bilo veće od očekivanog. Zalihe su, naime, pale za 2,8 milijuna barela, nadmašivši očekivani pad od svega 300.000 prema anketi Reutersa. Globalna potražnja za naftom u prosjeku je iznosila 101,8 miliona barela dnevno (bpd), što predstavlja godišnji rast od 1,5 miliona bpd, rekli su analitičari. Zalihe sirove nafte u SAD porasle su za 1,7 miliona barela, što je premašilo očekivanja o povećanju od 512.000 barela prema ranijoj anketi Reutersa. Slabiji američki dolar također je pridonio rastu cijena nafte, s obzirom na to da je u padu od kraja februara, pišu Financije. – Tokom sedmice činilo se da slabost dolara pruža određenu podršku cijenama nafte denominiranim u toj valuti, rekla je Priyanka Sachdeva, viša analitičarka tržišta u kompaniji Phillip Nova. Dodala je da ulagači u naftu ostaju optimistični u pogledu mogućnosti da američka centralna banka do kraja godine smanji kamatne stope za 50 baznih bodova. VEZANONakon sporazuma SAD i Rusije o energetskom primirju, jeftinija nafta