Geopolitika gura bh. izvoz namjenske industrije i dionice kompanija u plus
Bloomberg Adria Namjenska industrija Bosne i Hercegovine (BiH) iz godine u godinu sve više jača i svoje proizvode plasira na mnogobrojna tržišta širom svijeta, te predstavlja veliki potencijal države. Dobre podatke bilježi i zbog nestabilne geopolitičke situacije širom svijeta, a kompanije iz naše zemlje koje proizvode municiju i naoružanje i od početka ove godine ostvaruju rekordne izvozne rezultate. Ovakvi rezultati pogoduju kompanijama i na berzi, pa je zabilježen i rast dionica. Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) objavila je kako je samo tokom prva dva mjeseca ove godine vrijednost izvoza vojne opreme dosegnula 91,2 miliona maraka. Riječ je o dvostruko većoj vrijednosti u usporedbi s istim peridom 2024. godine, odnosno o razlici od 50 miliona maraka. U 2024. godini ukupna vrijednost izvoza vojnih tvornica u BiH bila je 561,5 miliona KM i veća je za 37,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, a početni trend ove godine pokazuje kako će sve te brojke tokom 2025. biti znatno premašene. Vrijednost ovog izvoza iz BiH je tim značajnija jer naša zemlja ne proizvodi složene i skupe sisteme naoružanja, nego uglavnom municiju koje je razmjerno jeftino, ali i sve traženije. Prema podacima UIO-a, tokom dva mjeseca ove godine najtraženiji proizvodi iz BiH bili su bombe, granate, torpeda, mine, rakete, vojna municija i dijelovi. Kao i prethodnih godina, BiH je najviše oružja izvezla u Češku, Sjedinjene Američke Države, Saudijsku Arabiju te u Srbiju. Najznačajnije kompanije bh. namjenske industrije su Igman iz Konjica, Pretis, Unis Ginex, Binas Bugojno, Pobjeda Technology Goražde, Pobjeda-Rudet Goražde, Kosmos Banja Luka, Orao Bijeljina i Zrak Teslić. Igman je po prihodima najveća domaća kompanija iz oblasti namjenske industrije. Izvoz namjenske industrije BiH prošle godine iznosio je 561,5 miliona KM i veći je za 37,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz porastao za 76,7 posto, te iznosio 146,2 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 493,22 posto, koliko je iznosila 2023. godine, na 384,04 posto, što znači da se BiH više oslanja na uvoz, iako je i dalje veliki neto izvoznik, navedeno je u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH. Bloomberg Adrijin analitičar makroekonomije i tržišta kapitala Mihael Blažeković kazao nam je da rast izvoza prati i rast cijena dionica vojne industrije, koje su rasle u prosjeku 30 posto na Sarajevskoj berzi (Binas, Unis, Pretis, Igman) u posljednjih godinu dana, dok je evropski indeks vojne industrije u istom razdoblju porastao za 47 posto. Treba napomenuti da je Pretis jedina odbrambena kompanija iz regije koja je dio najlikvidnijih berzovnih indeksa. – Ova kompanija u poređenju s evropskim odbrambenim indeksom ima izuzetno nizak PE i njena vrijednost na tržištu je znatno ispod knjigovodstvene vrijednosti. Pretis također posluje s boljom EBITDA maržom od prosjeka evropskog sektora, kaže. Prema njegovom mišljenju, ključni problem berzanskih vojnih kompanija na Sarajevskoj berzi ostaje izrazita nelikvidnost te ne očekujemo značajnije pomake cijene navedenih kompanija, iako su mogući pojedini blok prometi, ako se pojave zainteresirani kupci. Kada govorimo o izvozu ovih kompanija, glavni izvozni proizvodi iz BiH su municija i eksplozivi na koje se odnosi više od 65 posto ukupnog izvoza, vojno oružje i dijelovi oko sedam posto, te barut i detonirajući štapini više od 27 posto. Prema analizi VTKBiH, glavni kupac vojne opreme iz BiH i dalje ostaju Sjedinjene Američke Države, u koje je izvezena roba u vrijednosti od 136,4 miliona KM, što je više za 30,53 posto, a slijede zemlje EU kao što su Češka, Slovačka, Bugarska, Njemačka i Poljska, koje sve više učestvuju u kupovini ovih proizvoda iz BiH. – Bliski istok ostaje važan, i to Saudijska Arabija, Irak, Egipat, ali su neke arapske zemlje poput Ujedinjenih Arapskih Emirata ispale s liste najvećih kupaca, naveli su iz Komore i dodali da azijsko tržište raste, odnosno Indija, Indonezija, Bangladeš i Filipini su nova izvozna tržišta. Kada je riječ o uvozu, najzastupljenija je Srbija, koja čini 41,59 posto ukupnog uvoza, zatim Hrvatska 18,54 posto, što ukazuje na regionalnu povezanost u vojnoj industriji. Iz Vanjskotrgovinske komore kažu da rast uvoza sirovina i komponenti pokazuje da BiH širi kapacitete i nastoji zadovoljiti povećane narudžbe. – Sve bolje poslovne uspjehe industrije namjenske proizvodnje BiH je zasigurno omogućila povećana potražnja na svjetskom tržištu. Ova grana industrije, ako izuzmemo 2020. godinu i pad uzrokovan pandemijom, bilježi konstantan rast, navedeno je u analizi. Iz Komore su naveli da su kapaciteti postojećih kompanija puni, kao i da su neophodna daljnja ulaganja i investiranje u širenje kapaciteta i novi proizvodni program kako bi i izvozni rezultati bili bolji. VEZANO Koliki je izvoz imala bh. industrija tekstila, odjeće, kože i obuće
Direktori i članovi uprave Tesle prodali dionice u vrijednosti od 100 miliona dolara
Marx.ba Čak i članovi Upravnog odbora Tesle prodaju svoje dionice Muskove kompanije, čija vrijednost nastavlja tonuti na berzama. Kako piše ABC News, četiri visokopozicionirana člana u Tesli prodala su preko 100 miliona dolara vrijednih dionica od početka mjeseca, što sugerira da je i insajderima dosta Muskovog vođenja kompanije. Od Trumpove inauguracije početkom januara dionice Tesle doživjele su velik pad, koji mnogi povezuju s Muskovim dolaskom na čelo ministarstva učinkovitosti američke vlade (DOGE), preko kojeg je krenuo u obračun sa saveznim vladama, odnosno u rezanje troškova i masovne otkaze. No tu je i Muskovo otvoreno zagovaranje desnih i kontroverznih politika, ali i drastičan pad prodaje Teslinih auta širom svijeta, prenosi Index. Dionice kompanije pale su više od 40 posto od početka godine, što je izbrisalo sve dobitke koje je Tesla ostvario od Trumpove ponovne izborne pobjede u studenome. Brojke prodaje opale su na ključnim tržištima. Performanse Tesle opale su na gotovo svakom evropskom tržištu. Opada čak i prodaja u Kini, jednom od najsvjetlijih tržišta kompanije. Čak je i Muskov brat Kimbal prodao 75.000 dionica u vrijednosti od oko 27 miliona dolara proteklog mjeseca, otkrili su podaci Komisije za vrijednosne papire i burze u Americi. Prema zasebnom dokumentu podnesenom prošle sedmice, dugogodišnji Muskov saveznik James Murdoch prodao je dionice u vrijednosti oko 13 miliona dolara istog dana kada je Tesla zabilježila svoj najveći pad u jednom danu od početka pandemije koronavirusa. Prodao je i glavni finansijski direktor Tesle Vaibhav Taneja, i to dionice u ukupnoj vrijednosti od više od 5 miliona dolara. – Kad insajderi, uključujući direktore, prodaju dionice, to nije pozitivan signal, rekao je profesor finansija sa Univerziteta Florida Jay Ritter za ABC. Međutim, dvije prodaje predsjednice uprave Tesle Robyn Denholm u ukupnoj vrijednosti većoj od 75 miliona dolara bile su planirane mjesecima unaprijed kao dio plana prodaje, što je uobičajena praksa, prema Ritteru. No ne slažu se svi da izvršni direktori gube povjerenje. To bi mogao biti znak da ljudi na višim pozicijama traže korekciju cijena. – Iako prodaja ne mora nužno značiti da izvršni direktor ili član uprave negativno gledaju na izglede kompanije, to bi moglo značiti da misle da su dionice na fer cijeni ili čak precijenjene, rekao je analitičar istraživačke kompanije Morningstar Seth Goldstein za ABC. Ipak, Muskova historija upravljanja kompanijom izaziva zabrinutost. Hoće li Tesla doživjeti sličnu sudbinu kao Twitter, koji je Musk kupio za 44 milijarde dolara 2022. godine, a potom ga je dvije godine kasnije investicijska kompanija Fidelity procijenila na 80 posto manju vrijednost? Bez entuzijazma potrošača i postojećih vlasnika Tesli koji na zadnjem dijelu svojih vozila lijepe “antimusk” naljepnice, budućnost ovog proizvođača električnih vozila ostaje neizvjesna kao nikad dosad. Tesla tek treba pustiti u rad uslugu robotaksija nazvanu Cybercab, koja je najavljena za nadolazeće ljeto i, prema nekima, mogla bi spasiti Teslin pad. VEZANO Intelov novi izvršni direktor dobiva 66 miliona dolara u opcijama i dionicama uz platu od milion dolara
Mahmuzić i Reilly: Bankarski sistem stabilan i otporan na izazove
Marx.ba Direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH Jasmin Mahmuzić održao je danas sastanak sa ambasadorom Ujedinjenog Kraljevstva Julianom Reillyem i njegovim saradnicima na kome se, između ostalog, razgovaralo o aktivnostima koje se odnose na stabilnost i jačanje bankarskog sektora. Direktor Mahmuzić je informisao britanskog ambasadora o institucionalnom okviru, organizaciji i ključnim postignućima u oblastima bankarske regulative i supervizije. Također, razmijenjene su informacije u vezi sa trenutnim stanjem bankarskog sistema i aktivnostima koje se odnose na daljnje jačanje i održavanje stabilnosti. Kako navode iz Agencije, posebno su naglašeni izazovi sa kojima se domaće institucije i privredni subjekti suočavaju u kontekstu trenutnih političkih prilika. Napomenuto je da je bankarski sistem stabilan i otporan na izazove sa kojima se može suočiti, a da podrška međunarodnih partnera neće izostati. Istaknuta je i spremnost za jačanje saradnje u cilju podrške ekonomskom razvoju, razvoju finansijskih tržišta i domaćih institucija. Podrška Ujedinjenog Kraljevstva predstavlja važan faktor stabilnosti i ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine. VEZANO CBBiH uručila dva specijalna vozila Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH
Nakon sporazuma SAD i Rusije o energetskom primirju, jeftinija nafta
Marx.ba Cijene nafte manje su u srijedu nakon što je Rusija pristala na prijedlog američkog predsjednika Donalda Trumpa da Moskva i Kijev privremeno obustave napade na energetsku infrastrukturu, što bi moglo dovesti do povećanja ruske nafte na globalnim tržištima. Terminski ugovori nafte Brent jeftiniji su za 23 centa, i iznose 70,33 američka dolara (64,70 eura) po barelu. Američka West Texas Intermediate (WTI) nafta pojeftinila je za 25 centi, na 66,65 dolara (61,34 eura). Ruski predsjednik Vladimir Putin pristao je u utorak obustaviti napade na ukrajinska energetska postrojenja, ali nije dao punu podršku jednomjesečnom primirju koje je SAD očekivala. – Sporazum predstavlja pozitivan korak prema konačnom rješenju, jer obustava napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu smanjuje rizik od daljnjih poremećaja u opskrbi naftom i time drži cijene pod pritiskom, rekao je za Reuters Yeap Jun Rong, tržišni strateg u IG-u. Rusija je jedan od najvećih svjetskih dobavljača nafte, ali njena je proizvodnja oslabila od početka rata zbog sankcija na rusku energiju. Moguće primirje moglo bi dovesti do ublažavanja sankcija, što bi povećalo opskrbu naftom i smanjilo cijene, smatraju analitičari. Carine koje su SAD uvele Kanadi, Meksiku i Kini povećale su zabrinutost od recesije, što je dodatno pritisnulo cijene nafte jer bi slabljenje ekonomije moglo smanjiti potražnju za sirovom naftom, pišu Financije. Unatoč rastućim napetostima na Bliskom istoku, tržišta nafte i dalje su usmjerena na rizik od pada cijena, naveli su analitičari Goldman Sachsa u današnjoj bilješci. – Eskalacija carina i visoki rezervni kapaciteti povećavaju vjerovatnost pada cijena u srednjem roku, navodi se u izvještaju analitičara. Trump je obećao nastavak američkih napada na Hutije u Jemenu te je rekao da će Iran smatrati odgovornim za sve napade koje ta grupa izvede, a koji ometaju plovidbu Crvenim morem. Izraelski zračni napadi na Gazu, u kojima je ubijeno najmanje 200 ljudi, prema podacima palestinskih zdravstvenih vlasti, prekinuli su primirje i povećali rizike za opskrbu naftom iz šire regije. Podaci o zalihama sirove nafte u SAD dali su pomiješanu sliku, pri čemu su zalihe sirove nafte porasle, dok su zalihe goriva smanjene. Zalihe sirove nafte porasle su za 4,59 miliona barela u sedmici zaključno s 14. martom, prema tržišnim izvorima koji su citirali podatke Američkog instituta za naftu u utorak. Zalihe benzina smanjene su za 1,71 milion barela, dok su zalihe destilata pale za 2,15 miliona barela, naveli su izvori. VEZANO Cijene zlata dostigle novi rekord
CBBiH uručila dva specijalna vozila Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH
Marx.ba Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine Jasmina Selimović, posjetila je danas Direkciju za koordinaciju policijskih tijela BiH gdje je izvršena svečana primopredaja dva specijalna vozila, koja je Centralna banka BiH ustupila na korištenje Direkciji. Ovom prilikom guvernerka Selimović je uručila ključeve ovih vozila direktoru Direkcije Enesu Kariću. Ova primopredaja realizovana je na osnovu sporazuma između Direkcije i Centralne banke BiH, kojim je predviđeno da Centralna banka, u skladu s postignutim dogovorom, Direkciji ustupi na korištenje materijalno-tehnička sredstva – vozila i određenu opremu potrebnu za osiguranje transporta gotovog novca. Takođe je održan i sastanak na kojem se direktor Karić, sa zamjenikom Đurom Kneževićem i saradnicima, zahvalio na ustupljenim vozilima, koja će biti od velike pomoći službenicima u efikasnom obavljanju poslova i zadataka iz nadležnosti Direkcije. Karić je prezentovao aktivnosti koje su bile usmjerene na izgradnju i jačanje kapaciteta Direkcije, kao i aktivnosti obuhvaćene Strateškim planom za razvoj Direkcije koje se odnose na jačanje komunikacije, koordinacije i saradnje kako sa policijskim tijelima u BiH, tako i sa međunarodnim partnerima. Istakao je da je jedan od stalnih ciljeva i prioriteta Direkcije jačanje materijalno-tehničkih kapaciteta, kao i očuvanje sigurnosnog sistema u Bosni i Hercegovini. Guvernerka Selimović naglasila je da je ovaj model saradnje još jedan korak u jačanju kapaciteta sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini, omogućavajući bolju koordinaciju i zaštitu ključnih resursa. – Sigurnost i stabilnost su prioriteti Centralne banke Bosne i Hercegovine, a kroz ovakve inicijative jačamo institucije koje imaju ključnu ulogu u očuvanju sigurnosnog sistema. Ova saradnja omogućava efikasniji i sigurniji transport gotovog novca, te ćemo nastaviti pružati podršku institucijama s kojima dijelimo zajedničke ciljeve i odgovornosti, istakla je guvernerka Selimović. VEZANO FBiH: Izmjene Zakona koje donose jačanje bankarskog sektora
Bh. turizam: Podrška Italije od 1,8 miliona eura
Marx.ba U Travniku je jučer održan inicijalni sastanak na kojem je najavljen početak realizacije značajnog projekta koji će provoditi italijanska organizacija Comitato Internazionale per lo Sviluppo dei Popoli (CISP) u saradnji s Općinom Travnik. Projekt, čija je ukupna vrijednost 1,8 miliona eura, finansira Italijanska agencija za razvojnu saradnju (AICS), a provodit će se u naredne tri godine na području Travnika, Jajca i Bihaća. Jedan od ključnih ciljeva projekta je unapređenje turističke ponude planine Vlašić, kao i vodopada Jasenice, Kozice i Ugrića kroz poboljšanje infrastrukture pristupačnosti ovim prirodnim ljepotama. Također, u okviru projekta planirano je kreiranje jedinstvene turističko-kulturne mape pod nazivom “Via delle Cascate”, koja će promovirati kulturne, prirodne i historijske vrijednosti ovog područja. Osim toga, projekt će se fokusirati na jačanje privrednih kapaciteta s ciljem otvaranja novih radnih mjesta i održivog razvoja lokalne zajednice. VEZANO Na Aerodromu Sarajevo putnicima dostupan novi sistem automatskih vrata E-gate
Ryanair pomjerio rok za prelazak na digitalno čekiranje karata: Više vremena za prilagođavanje
Marx.ba Ryanair će od 3. novembra preći na 100 posto digitalne karte za ukrcavanje i više neće biti papirnih karata. Prvobitno planirano da počne u maju, niskotarifni avioprevoznik je sada potvrdio da će kupci imati rok do novembra da se pripreme za promjenu. Ryanair je rekao da 80 posto njegovih klijenata već koristi digitalne karte za ukrcaj, ali sa oko 200 miliona putnika godišnje, to i dalje ostavlja oko 40 miliona klijenata koji koriste štampane karte za ukrcaj godišnje. – Putnici Ryanaira više neće preuzimati i štampati fizičku papirnu kartu za ukrcavanje, već će umjesto toga koristiti digitalnu kartu za ukrcaj generisanu u njihovoj aplikaciji myRyanair tokom prijave. Očekujemo da eliminišemo skoro sve naknade za prijavu na aerodrom od novembra 2025. godine, jer će se svi putnici prijaviti online/u aplikaciji kako bi generirali svoju digitalnu kartu za ukrcavanje, poručili su iz kompanije. Onima koji nekim slučajem nemaju pametne telefone savjetovano je da potraže pomoć od prijatelja ili članova porodice. VEZANO Wizz Air uskoro prelazi isključivo na bezgotovinsko plaćanje na letovima
FBiH: Izmjene Zakona koje donose jačanje bankarskog sektora
Marx.ba Predsjedavajući Tomislav Martinović sazvao je za sutra sjednicu Doma naroda Federalnog parlamenta, a jedna od brojnih predloženih tačaka dnevnog reda je zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bankama. Predlagač ovog akta je Federalna vlada i u materijalu upućenom Parlamentu između ostalog je navela da bi novopredloženi zakon trebalo da doprinese i rastu privatnih i javnih investicija, kao podrška privredi i javnom sektoru. Dodatno, predloženim izmjenama i dopunama vrši se usklađivanje s direktivama Evropskog parlamenta te jasnije propisuju mjere za očuvanje kapitala i likvidnosti banaka kao važnog segmenta finansijskog kapitala, navedeno je također. Vlada je predložila da Parlament odlučuje o zakonu po skraćenom postupku. Ako takvu proceduru odobre i parlamentarci, značilo bi da oni neće podnositi amandmane na osnovni Vladin tekst. Kao razlog za skraćeni postupak, Vlada je navela da predložene izmjene i dopune nisu složene i da su manjeg obima. – U dinamičnom i sve kompleksnijem finansijskom okruženju, efikasno reguliranje bankarskog sektora postaje ključno za osiguranje stabilnosti i održivosti ekonomije. Važeći zakon o bankama zahtijeva izmjene i dopune kako bi bio usklađen sa savremenim praksama, zakonodavstvom Evropske unije i globalnim standardima – navela je također kao predlagač Federalna vlada. Za dnevni red sutrašnje sjednice je, među brojnim drugim tačkama dnevnog reda predložen i zakon sasvim drugačije materije – o djelimičnom otpisu dugova sportskim kolektivima koji imaju kapacitet da se bore na evropskim takmičenjima, ali prepreka su im finansijska dugovanja. U postupcima licenciranja za takmičenja, finansijski kriterij je imperativ i uslovi su definisani pravilima UEFA-e, FIFA-e, FIBA-e, kao i ostalih međunarodnih asocijacija. Navedeni zakon uputila je u parlamentarnu proceduru također Vlada s ciljem da sportski kolektivi mogu zaključiti sporazum o izmirenju duga i na taj način dobiti licencu za nastupe na evropskim takmičenjima. Vlada je Federalnom parlamentu predložila i da takve zakonske izmjene razmotri po hitnom postupku jer, kako je navela, nisu složene i obimne, što dozvoljava i Poslovnik. Puni službeni naziv akta je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o naplati i djelimičnom otpisu dugovanja sportskim kolektivima i najavljen je kao prva tačka dnevnog reda sutrašnje sjednice Doma naroda. VEZANO Prosječna neto plata u januaru u BiH iznosila 1.508 KM
Prosječna neto plata u januaru u BiH iznosila 1.508 KM
Marx.ba Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u Bosni i Hercegovini u januaru ove godine iznosila je 1.508 KM, što je nominalni rast za 5,5 posto, a realno je veća za četiri posto u odnosu na decembar prošle godine. Na godišnjem nivou, prosječna neto plata u januaru ove godine u odnosu na isti mjesec lani, nominalno je viša za 13,5 posto, dok je realni indeks bio veći za 9,9 posto. Najviše prosječne neto plate u januaru ove godine isplaćene su u djelatnosti informacije i komunikacije u iznosu 2.074 KM, zatim finansijske i djelatnosti osiguranja 1.984 KM, te u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji u iznosu od 1.959 KM. Najniže prosječne neto zarade imali su radnici u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane u iznosu 1.092 KM, te građevinarstvu 1.209 KM. VEZANO Potpisan Kolektivni ugovor u rudarstvu: Nakon 2018. prvi put povećana proizvodnja
OECD: Evo kakva je nova prognoza svjetskog ekonomskog rasta
Marx.ba Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u ponedjeljak je blago snizila svoju prognozu svjetskog ekonomskog rasta za 2025. godinu zbog slabijih projekcija rasta u SAD i eurozoni. Očekuju tako ekonomski rast od 3,1 posto u 2025., manje od 3,3 koliko je prognozirao u decembru. Mathias Cormann, glavni sekretar OECD-a, objasnio je kako je neizvjesnost oko trgovinske politike ključni faktor u projekcijama organizacije. Iznijeli su i prognozu za 2026. prema kojoj se predviđa rast od tri posto, dok se u prethodnom izvještaju prognoziralo 3,3. OECD je također ažurirao svoju prognozu inflacije, navodeći da će rast cijena biti veći nego što se ranije očekivalo, ali da će oslabiti zbog usporavanja ekonomskog rasta. – Ono što vidimo jest da će inflacija nastaviti padati, ali se očekuje da će padati sporije. Smatramo da neke mjere povezane s trgovinom, carinama i s tim povezana neizvjesnost politike svakako imaju utjecaj na inflaciju, kazao je Cormann CNBC-u. Također se predviđa da će godišnji ekonomski rast u SAD usporiti sa svog nedavnog snažnog tempa na 2,2 posto u 2025. i 1,6 posto u 2026., što je pad od prethodno prognoziranog rasta od 2,4 posto ove i 2,1 posto sljedeće godine. VEZANO Sedmica za nama: Dolar i dalje u defanzivi u odnosu na euro