Koliki je izvoz imala bh. industrija tekstila, odjeće, kože i obuće
Marx.ba Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, ukupan promet vanjskotrgovinske razmjene industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u Bosni i Hercegovini u 2024. godini bio je 4.013.766.993 KM i manji je za 246.831.953 KM nego u 2023. godini kada je ostvaren obim od 4.260.598.945 KM. Pokrivenost uvoza izvozom u ovoj industriji u 2024. godini iznosila je 70,59% i manja je nego u 2023. godinikada je bila 77,85%. Vrijednost izvoza industrije tek stila, odjeće, kože i obuće u Bosni i Hercegovini u 2024. godini bila je 1.660.909.149 KM, što je za 204.016.024 KM manje od izvoza u 2023. godini koji je iznosio 1.864.925.173 KM. Postoje značajne razlike u promjenama izvoza po pojedinim tarifnimgrupama. Neki proizvodi bilježe rast, adrugi pad. Najveći pad u izvozu zabilježen je kod proizvoda iz tarifne grupe 41 (sirova koža), dok je najveći rast zabilježen kod proizvoda iz tarifne grupe 53 (ostala biljna tekstilna vlakna). Najveći udio u ukupnom izvozu imaju odjeća i pribor za odjeću (tarifne grupe 61 i 62), što ukazuje na važnost tekstilne industrije za ukupni izvoz. U 2024. godini je većina proizvoda doživjela pad u vrijednosti po kilogramu u odnosu na 2023. godinu. Međutim, pad vrijednosti po kilogramu ne znači nužno i pad ukupne vrijednosti izvoza. Ako se količina izvezenih proizvoda poveća, ukupna vrijednost izvoza može ostati ista ili čak porasti. Svih 15 najvećih izvoznih tržišta za bosanskohercegovačku tekstilnu industriju nalazi se u Evropi, što ukazuje nasnažnu orijentaciju prema evropskom tržištu. Hrvatska i Italija su najveća izvozna tržišta, zajedno čineći preko40% ukupnog izvoza. Ovo ukazuje na uspostavljene trgovinske veze i jaku potražnju za bosanskohercegovačkimproizvodima na tim tržištima. Iako je prikazano 15 tržišta, prvih pet tržišta čini gotovo 75% ukupnog izvoza. Ovaj podatak ukazuje na visokukoncentraciju izvoza na nekoliko ključnih tržišta, što može ukazivati na stabilne, ali i potencijalne rizike povezanesa prekomjernom ovisnošću o nekoliko zemalja. Vrijednost uvoza industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u Bosni i Hercegovini u 2024. godini je iznosila2.352.857.844 KM, što je za 42.815.928 KM manje u odnosu na uvoz iz 2023. godine koji je iznosio 2.395.673.772KM. Svih 20 najvećih izvoznih tržišta za bosanskohercegovačku tekstilnu industriju nalazi se u Evropi, što ukazuje nasnažnu orijentaciju prema evropskom tržištu. Na vrhu po izvozu iz BiH su Hrvatska, Italija i Njemačka. Sa druge strane, Turska je najveće uvozno tržište, što pokazuje uspostavljene trgovinske veze i jaku potražnju za turskim proizvodima u BiH. VEZANO Grafička i papirna industrija BiH ostvarile rast izvoza
Potpisan Kolektivni ugovor u rudarstvu: Nakon 2018. prvi put povećana proizvodnja
Marx.ba Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, te generalni direktor JP Elektroprivreda BiH Sanel Buljubašić i direktori rudnika Koncerna EPBiH i RMU Banovićiu prisustvovali su, u prostorijama JP Elektroprivreda BiH, potpisivanju novog Kolektivnog ugovora u oblasti rudarstva u Federaciji BiH. Premijer Nikšić je izrazio jasan stav da su stabilnost i jačanje energetskog sistema i energetska nezavisnost Federacije BiH prioriteti Vlade, jer se na taj način može garantovati neometano i uredno snabdijevanje električnom energijom. Ministar Lakić je, govoreći o ostvarenom rastu proizvodnje uglja u prošloj godini kojim je zaustavljen trend pada od 2018. godine, direktorima rudnika poručio da moraju raditi na dodatnom podizanju proizvodnje. Direktor Buljubašić je istakao da je za Elektroprivredu BiH u periodu tranzicije energetskog sektora veoma značajana proizvodnja električne energije iz termoelektrana, zbog čega se radi na poboljšanju uslova rada u rudnicima kako bi se došlo do povećane proizvodnje uglja. Tokom razgovora iskazana je podrška Vlade Federacije BiH i spremnost za saradnju kada je riječ o novim investicijama u rudnike s ciljem stabilizacije proizvodnih kapaciteta. Na odvojenom sastanku premijera i ministra s generalnim direktorom i članovima Uprave Elektroprivrede BiH prezentirane su informacije o poslovanju kompanije, kao i izazovima u narednom periodu. Ovom prilikom je istaknuta problematika s kojom se Elektroprivreda BiH suočava kada je riječ o izgradnji novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora i hitna potreba za harmonizacijom propisa koji prate izgradnju ovih objekata. Osim toga, razgovarano je i o problemima koji se odnose na proizvodne kapacitete zbog izostanaka investiranja, značajnom povećanju potrošnje električne energije i investiranju u distributivnu mrežu. Tokom razgovora istaknute su i informacije o provedenim mjerama racionalizacije poslovanja koje su dale određene efekte i čija provedba se kontinuirano nastavlja, zbog čega se u ovoj godini može očekivati bolji finansijski rezultat. Povećana je proizvodnja u termoelektranama za 10 posto u odnosu na 2023. godine, objavila je Vlada FBiH Kako sud dodali, Elektroprivreda BiH je u prošloj godini bila primorana na kupovinu električne energije na tržištu zbog manje isporuke uglja od one koja je ugovorena s rudnicima, nepovoljnih hidroloških okolnosti i značajnog povećanja potrošnje električne energije domaćinstava, što je troškove povećalo za 78 miliona KM. Ponovo je istaknuto da je cijena električne energije za domaćinstva još uvijek znatno niža od proizvodne cijene, saopćeno je iz Elektoprivrede BiH. VEZANO Vlada pokrenula izradu Energetske strategije za energetski održivu budućnost FBiH
Na Aerodromu Sarajevo putnicima dostupan novi sistem automatskih vrata E-gate
Marx.ba Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo putnicima je od sada dostupan novi sistem automatskih vrata E-gate, koji omogućava brži i efikasniji prolazak do pasoške i sigurnosne kontrole. Ovaj sistem je implementiran s ciljem smanjenja gužvi i poboljšanja ukupnog iskustva putovanja. – E-gate omogućava putnicima koji su završili proces check-in registracije na aerodromu i dobili svoju kartu za ukrcavanje, da samostalno prođu u zonu koja je namjenjena samo putnicima. Ovaj automatizovani sistem koristi skener karte za ukrcavanje, čime se ubrzava proces i smanjuje potreba za ručnim pregledima od strane osoblja. Putnici jednostavno skeniraju svoju kartu na automatskim vratima, što im omogućava brz i nesmetan prolazak kroz ovu kontrolnu tačku, poručeno je s najvećeg bh. aerodroma. Implementacija E-gate sistema poboljšava sigurnost i efikasnost aerodromskih operacija, omogućavajući brži tok putnika i smanjenje vremena čekanja na check-pointu. – Uvođenjem ovakvih tehnologija, nastavljamo da pratimo globalne standarde i trendove, čineći putovanja sigurnijim, bržim i udobnijim za sve putnike, rečeno je. VEZANO Bh. aerodromi će u Sevilji pregovarati o novim linijama
PepsiCo preuzima prebiotički brend Poppi u akviziciji vrijednoj skoro dvije milijarde dolara
Marx.ba PepsiCo objavio je da će preuzeti prebiotički brend gaziranih pića Poppi za 1,95 milijardi dolara, šireći se u segment “zdravijih gaziranih pića” u trenutku kada se suočava sa smanjenjem potražnje za svojim tradicionalnim napicima i grickalicama. Prebiotička soda je gazirano piće koje sadrži prebiotike, vrste vlakana koja hrane dobre bakterije u crijevima i podržavaju zdravlje probavnog sistema. Prebiotičke verzije pića obično imaju: prebiotička vlakna, poput inulina ili oligosaharida, koji potiču rast korisnih crijevnih bakterija, niski udio šećera te sastojke za zdravlje probave, kao što je jabučni ocat ili biljni ekstrakti. Mladi Amerikanci sve se više okreću zdravijim gaziranim pićima i energetskim napicima u sklopu šireg trenda prema fitnessu i proizvodima za zdraviji stil života. Njegov glavni konkurent, Coca-Cola, proširio je svoju liniju Simply i lansirao prebiotičko gazirano piće pod nazivom “Simply Pop”. Slične kompanije, poput Celsius Holdingsa i Keurig Dr Peppera, također su preuzimali manje proizvođače energetskih i wellness napitaka kako bi se proširili na ovo brzo rastuće tržište, prenosi Reuters. PepsiCo se već neko vrijeme bori s poticanjem potražnje za svojim gaziranim pićima i grickalicama jer su se potrošači, nakon višestrukih poskupljenja, prebacili na jeftinije trgovačke marke. U međuvremenu, prebiotička gazirana pića postala su jedan od najbrže rastućih segmenata unutar tržišta gaziranih napitaka u SAD, potaknuta promjenom potrošačkih preferencija prema zdravijim pićima koja podržavaju zdravlje probavnog sustava. Poppi, koji su osnovali Stephen i Allison Ellsworth, kombinira prebiotike, voćni sok i jabučni ocat kako bi stvorio niskokalorično gazirano piće s najviše pet grama šećera po porciji, navode iz PepsiCoa. Prodaja ovog brenda, sa sjedištem u Austinu u Teksasu, porasla je 122 posto na godišnjem nivou u 12 sedmica do 22. februara i sada drži oko jedan posto udjela u ukupnoj kategoriji gaziranih bezalkoholnih pića, prema podacima BNP Paribasa. PepsiCo je naveo da transakcija uključuje očekivane porezne olakšice u gotovini u iznosu od 300 miliona dolara, što dovodi do neto kupovne cijene od 1,65 milijardi dolara. Dodatni uvjeti akvizicije nisu objavljeni, prenose Financije. VEZANO INA povećala revolving kredit na 350 miliona eura, dospijeće 2027. godine
Globalna sedmica novca i u BiH: Podizanje svijesti kod mladih o donošenju zdravih finansijskih odluka
N. D. Globalna sedmica novca je godišnja globalna kampanja za podizanje svijesti kako bi se osiguralo da mladi ljudi, od najranije dobi, budu finansijski svjesni i da postepeno stječu znanja, vještine, stavove i ponašanja koja su neophodna za donošenje zdravih finansijskih odluka i konačno postizanje finansijskog blagostanja i finansijske otpornosti. Svake godine, Globalna sedmica novca podsjeća nas na važnost promocije finansijskog obrazovanja među mladima. Ova sedmica, koja se održava širom svijeta, ima za cilj podizanje svijesti o uticaju koji adekvatno finansijsko obrazovanje može imati na živote ljudi, posebno ako počinje od najranije dobi. Trenutna situacija finansijskog obrazovanja širom svijeta, nedostatak finansijskog obrazovanja ostaje važan izazov. Prema izvještaju Organizacije za saradnju i razvoj (OECD) o finansijskom obrazovanju iz 2022. godine, samo 33% odraslih u zemljama članicama OECD-a ima adekvatan nivo finansijskog obrazovanja. To implicira da visokom procentu stanovništva nedostaju neophodni alati za donošenje informiranih ekonomskih odluka. Ovaj jaz je još izraženiji u zemljama u razvoju, gdje nedostatak pristupa odgovarajućim resursima i obrazovanju može biti prepreka za poboljšanje kvaliteta života miliona ljudi. Znamo da je finansijska edukacija fundamentalna i da ima pozitivan uticaj ne samo na lične finansije, već je to vrijedan kapital koji se može primijeniti u različitim oblastima života. Sticanjem ovih znanja ljudi ne samo da poboljšavaju svoje finansijske navike, već ih mogu prenijeti i na sljedeće generacije, promovišući veće donošenje odluka, a samim tim i veću ekonomsku slobodu. Uticaj finansijskog obrazovanja na donošenje odluka Studija OECD-a pokazala je da ljudi koji su prošli finansijsku edukaciju imaju veću vjerovatnoću da redovno štede i efikasno upravljaju svojim dugovima, u poređenju sa onima koji nisu prošli ovu vrstu obuke. Znajući kako upravljati novcem, i pravilno ga ulagati, poboljšavaju se finansijske navike, optimizirajući prihode i olakšavajući usklađenost sa ciljevima koji se postižu i doprinoseći većoj stabilnosti. Ovi podaci naglašavaju direktan uticaj finansijskog obrazovanja na ekonomsko ponašanje ljudi, a samim tim i na njihovo dugoročno finansijsko blagostanje. Globalna sedmica novca nas podsjeća da finansijsko obrazovanje mora biti suštinski stub u obuci svih ljudi. Što prije steknemo ovo znanje, veće su koristi i lično i kolektivno. Čvrsto vjerujemo da, podučavajući nove generacije da donose svjesne finansijske odluke, doprinosimo pravednijem društvu pripremljenom za izazove budućnosti. Centralna banka BiH objavila je kako i sama uzima učešće u ovogodišnjoj kampanji. Obilazit će škole, držati radionice i predavanja u cilju poboljšavanja finansijske pismenosti mladih. VEZANO Dolar je jutros najniži u pet mjeseci
Konaković s poslodavcima: Kako brže i jednostavnije do stranih radnika
Marx.ba Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković sastao se danas sa direktorom Službe za strance Žarkom Laketom, predsjednikom i direktorom Udruženja poslodavaca FBiH Adnanom Smailbegovićem i Mariom Nenadićem te direktorom Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Sašom Aćićem. Na sastanku je razgovarano o mjerama i aktivnostima koje će doprinijeti poboljšanju situacije na tržištu rada te zapošljavanju stranih radnika u Bosni i Hercegovini. Zbog nedostatka radne snage u određenim oblastima na bosanskohercegovačkom tržištu, istaknuta je potreba za jednostavnijom i bržom administrativnom procedurom prilikom zapošljavanja stranih radnika, prije svega kada je riječ o vizama i radnim dozvolama. Ministar Konaković je tom prilikom naglasio da će se diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u zemljama, iz kojih dolazi najveći broj stranih radnika da rade u našoj zemlji, osigurati logistička podrška i kapacitiranost kako bi se olakšala i ubrzala administrativna procedura u tom procesu. Ukazano je i na moguće zloupotrebe u procesu dobijanja potrebnih dozvola za rad stranih radnika u našoj zemlji te je s tim u vezi istaknuta odgovornost poslodavaca. VEZANO U prva dva mjeseca 24 u FBiH uplaćeno preko 1,3 milijarde KM javnih prihoda: Porast od 10,23 posto
Dolar je jutros najniži u pet mjeseci
Marx.ba Na deviznim tržištima dolarov indeks, koji mjeri izvedbu američke prema ostalih šest svjetskih valuta, kreće se oko najnižeg nivoa u zadnjih pet mjeseci od 103.71 bodova. Dolarov indeks tako je gotovo 6 posto ispod svog najvišeg nivoa u zadnje dvije godine od 110.17 bodova koju je dosegnuo sredinom januara zahvaljujući tadašnjem optimizmu da će američki predsjednik Donald Trump potaknuti globalni ekonomski rast. U međuvremenu, njegove trgovinske politike zabrinule su investitore, jer bi mogle izazvati recesiju. Kurs eura jutros iznosi 1.0881 dolar, što je nešto niže od 1.0947 dolara, nivoa koju je dosegao prošlog utorka po prvi put od 11. oktobra prošle godine. Kurs jena, pak, stagnira prema dolaru na 148.7 jena. VEZANO Sedmica za nama: Dolar i dalje u defanzivi u odnosu na euro
Trumpov carinski rat donio status quo na tržište nafte
Marx.ba Cijene nafte prošle sedmice ostale gotovo nepromijenjene jer bi carinski rat između Washingtona i njegovih trgovinskih partnera mogao oslabiti potražnju, dok podršku cijenama pružaju geopolitičke napetosti. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 0,3 posto, na 70,58 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,2 posto, na 67,18 dolara. Nakon tri sedmice pada, cijene su nafte prošle sedmice ostale gotovo nepromijenjene jer se trgovci plaše da bi carinski rat, koji predsjednik SAD Donald Trump vodi na više frontova, mogao oslabiti potražnju. Početkom prošle sedmice na snagu su stupile carine od 25 posto na uvoz čelika i aluminija u SAD, a Kanada i Evropska komisija najavili su protivmjere, piše Seebiz. Među ostalim, EK najavila je carine od 50 posto na uvoz američkog viskija. Na to je Trump zaprijetio carinama od 200 posto na uvoz evropskih vina i alkoholnih pića. Ipak, treba reći da je cijena barela nafte jutros je na svjetskim tržištima porasla nakon što je američki ministar obrane izjavio da će nastaviti s napadima na Hute u Jemenu sve dok ne prestanu sa svojim napadima na brodove, jer investitore brinu mogući prekidi isporuka nafte. VEZANONafta pojeftinila na početku sedmice
Sajam “GITEX Europe 2025” prilika i za bh. IT sektor na globalnom tržištu
Marx.ba Bit Alijansa objavila je da Bosna i Hercegovina, sa svojim sve snažnijim tehnološkim sektorom, ima priliku da se pozicionira među vodeće aktere industrije kroz učešće na GITEX Europe 2025, jednom od najznačajnijih sajmova inovacija i digitalne transformacije. Navode da taj prestižni događaj, koji se ove godine održava od 21. do 23. maja u Berlinu, okuplja vodeće tehnološke kompanije, investitore i stručnjake iz cijelog svijeta, stvarajući prilike za međunarodnu saradnju, privlačenje investicija i jačanje konkurentnosti domaće IT industrije. Bit Alijansa, uz podršku Vanjskotrgovinske komore BiH, organizuje bosanskohercegovački paviljon, otvarajući prostor domaćim IT kompanijama da predstave inovativna rješenja, povežu se s ključnim akterima industrije i istraže nova tržišta. Ističu da učešće na GITEX Europe 2025 osigurava veću vidljivost bh. IT sektora i doprinosi njegovom snažnijem pozicioniranju u evropskom tehnološkom ekosistemu. – GITEX Europe 2025 donosi pristup najsavremenijim tehnologijama i globalnim trendovima u oblastima kao što su vještačka inteligencija, cyber sigurnost, fintech i digitalna transformacija. Direktan kontakt s investitorima i tehnološkim liderima podstiče rast kompanija, omogućava razmjenu znanja i doprinosi jačanju poslovnog ekosistema u BiH. Dugoročni ekonomski efekti mogu značajno povećati konkurentnost domaće IT industrije i privući nova ulaganja – najavljeno je. Prijave za učešće u bh. paviljonu na GITEX Europe 2025 otvorene su do 25. marta 2025. godine putem linka, dok sve zainteresovane kompanije mogu dobiti dodatne informacije na contact@bit-alliance.ba.Bit Alijansa poziva tehnološke kompanije iz BiH da postanu dio bh. paviljona na GITEX Europe 2025, najvećem evropskom događaju posvećenom poslovnim tehnologijama i digitalnoj transformaciji. Događaj se održava od 21. do 23. maja 2025. godine u Berlinu, okupljajući globalne tehnološke lidere, investitore i ključne aktere iz različitih industrija. Učešćem u bh. paviljonu, kompanije dobijaju ekskluzivnu priliku za predstavljanje na međunarodnoj sceni, globalnu vidljivost kroz zvanične GITEX kanale, direktan pristup B2B sastancima i investitorima, mogućnost keynote prezentacija, kao i generisanje novih poslovnih prilika. Prijave su otvorene do 20. marta 2025., a svi zainteresovani mogu se javiti na contact@bit-alliance.ba s upitom za učešće. VEZANO EmployVET: Povezivanje poslodavaca i škola s ciljem unapređenja stručnog obrazovanja i obuke u BiH
Sedmica za nama: Dolar i dalje u defanzivi u odnosu na euro
Marx.ba Vrijednost dolara prema košarici valuta pala je u sedmici za nama, drugoj zaredom, pri čemu je kurs eura prema dolaru dodatno ojačao jer bi povećana javna potrošnja u Njemačkoj mogla ubrzati rast ekonomije. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošle sedmice 0.15 posto, na 103.75 bodova. Pritom je kurs eura prema dolaru porastao 0.45 posto, na 1,0879 dolara. No, američka je valuta ojačala prema japanskoj, za 0.4 posto, pa je njen kurs dosegnuo 148,60 jena. Pad dolarovog indeksa drugu sedmicu zaredom posljedica je carinskog rata između SAD i njegovih najvećih trgovinskih partnera, što bi moglo dovesti do slabljenja najveće svjetske ekonomije, a jačanja inflacije. Osim toga, predsjednik SAD Donald Trump planira oštro srezati saveznu potrošnju, što bi također moglo usporiti ekonomiju. – Pad dolara prema euro posljedica je carinskog rata, koji je izazvao puno nestabilnosti, kao i okončanja režima fiskalnih poticaja, s obzirom da Trumpova vlada nastoji smanjiti javnu potrošnju, objašnjava Brad Bechtel, direktor u kompaniji Jefferies. VEZANO Euro ojačao nakon ukrajinskog pristanka na prekid vatre