Wizz Air uskoro prelazi isključivo na bezgotovinsko plaćanje na letovima
N. D. Wizz Air je najavio značajnu nadogradnju svojih usluga na letovima prelaskom na sistem bezgotovinskog plaćanja. Počevši od 1. aprila 2025., sve kupovine na letovima bit će obrađene isključivo putem kartičnog plaćanja, uključujući beskontaktne metode kao što su Apple Pay, Samsung Pay, Android Pay i Google Pay. – Wizz Air s ponosom proširuje svoje opcije plaćanja tako što sada prihvata i Revolut kartice, uz VISA i Mastercard, i kreditne i debitne. Ovo poboljšanje ima za cilj pružiti putnicima veću udobnost i besprijekorno iskustvo putovanja, naveli su iz aviokompanije. Kao dio Wizz Airovog partnerstva s Revolutom, bajavljene su i određene pogodnosti, ali u kompaniji su mišljenja da ovim pogoduju svim piutnicima bez obzira na vrstu kartica koje posjeduju. – Sa bezgotovinskim plaćanjem, putnici Wizz Aira će moći lako da kupuju bez potrebe za nošenjem gotovine, pojednostavljujući i ubrzavajući proces usluge tkom leta. Ovaj brz i praktičan sistem osigurava iskustvo kupovine bez muke, omogućavajući putnicima da uživaju u svom putovanju bez brige da će se nositi sa sitnišom ili u posljednjem trenutku mijenjati valute, jer se prirodna promjena valuta također poboljšava bezgotovinske transakcije. Članovi posade više ne moraju rukovati gotovinom, što doprinosi čistijem i sigurnijem okruženju putovanja, dodaje se. Štaviše, putnici mogu kupiti prepaid vaučer putem Wizz Air mobilne aplikacije za poboljšano iskustvo na letu, garantirajući apsolutnu sigurnost u transakcijama i eliminirajući svaku mogućnost neočekivanih transakcijskih komplikacija. – Primjena bezgotovinskog plaćanja ne samo da pojednostavljuje naše operacije, već i omogućava našoj posadi da se više fokusira na pružanje izuzetne usluge, a ne na upravljanje gotovinskim transakcijama. Ovo na kraju dovodi do efikasnijeg i ugodnijeg iskustva za naše putnike. Wizz Air ostaje posvećen pružanju izuzetne usluge i osiguravanju putovanja bez muke za sve putnike, rekao je Michael Delehant, viši komercijalni i operativni službenik u Wizz Airu. VEZANO Intelov novi izvršni direktor dobiva 66 miliona dolara u opcijama i dionicama uz platu od milion dolara
Intelov novi izvršni direktor dobiva 66 miliona dolara u opcijama i dionicama uz platu od milion dolara
Marx.ba Novi izvršni direktor Intela, Lip-Bu Tan, dobit će ukupnu naknadu od milion dolara u plati i oko 66 miliona dolara u dioničkim opcijama i podršci tokom sljedećih godina, prema podnesku u petak SEC-u. Tan je ove sedmice imenovan za šefa Intela, što je potaknulo nade da veteran industrije čipova može preokrenuti kompaniju koja se bori. Intelove dionice porasle su gotovo 20 posto do sada u 2025., a većina tih dobitaka stigla je ovve sedmice, nakon Tanovog imenovanja. Tan će dobiti 1 milion dolara plaće, a ima pravo i na godišnji bonus od 2 miliona dolara. Također će dobiti dioničke udjele kao dugoročnu podršku u vlasništvu u vrijednosti od 14,4 miliona dolara, kao i podršku za uspješnost od 17 miliona dolara u Intelovim dionicama. Obje podrške dodijelit će se tokom perioda od pet godina, iako Tan neće zaraditi nijednu od tih dionica ako cijena Intelovih dionica padne tokom sljedeće tri godine. Može zaraditi više dionica ako je cijena dionice kompanije bolja od tržišne. Tan će dobiti paket dioničkih opcija vrijedan 9,6 miliona dolara, kao i novčanu podršku za opciju zapošljavanja u vrijednosti 25 miliona dolara. Ukupno, Tanov kompenzacijski paket ima oko 66 miliona dolara dugoročnih nagrada i opcija uz platu, bonuse i pravne troškove. Ako Intel prođe kroz promjenu kontrole, Tan bi mogao imati pravo na ubrzano stjecanje prava, prema podnesku. – Lip-Buova naknada odražava njegovo iskustvo i vjerodajnice kao uspješnog tehnološkog lidera s velikim iskustvom u industriji i tržišno je konkurentan. Velika većina njegovih naknada temelji se na kapitalu i povezana je s dugoročnim stvaranjem vrijednosti za dioničare, rekao je Intel u komentaru poslanom e-poštom. Zasebno, Tan je pristao kupiti 25 miliona dolara u Intelovim dionicama i držati ih kako bi imao pravo na stipendije i bonuse. VEZANO Osnivač Facebooka sve bogatiji: Zuckerberg od početka godine “jači” za 40 milijardi dolara
INA povećala revolving kredit na 350 miliona eura, dospijeće 2027. godine
Marx.ba Energetska kompanija INA objavila je kako je povećala iznos revolving kredita sklopljenog prije dvije i po godine za 50 miliona eura čime se ukupan iznos kredita povećava na 350 miliona eura. Ugovor o tom kreditu sklopljen je 19. oktobra 2022. godine s prvobitnim dospijećem od tri godine s mogućnošću dva jednogodišnja produženja što je INA naknadno i iskoristila. To znači da sada kredit dospijeva u oktobru 2027. godine, pišu Financije. INA navodi da se osim povećanja iznosa za 50 miliona eura ostali elementi ugovora nisu promijenili. U trenutku dogovora o kreditu s osam bankovnih grupacija INA je navela da je postigla vrlo konkurentne uvjete kreditiranja, ali bez iznošenja detalja. Također je tada rečeno da će novac biti korišten za opće korporativne svrhe, kao podrška ostvarenju strateških ciljeva i dugoročno održivog rasta. To je uključivalo i investicije. Podsjetimo, INA je zadnjih godina ušla u snažan investicijski ciklus u kojem je najveći zalogaj bila modernizacija rafinerije nafte u Rijeci. Vrijednost tog projekta, koji je na samom kraju, bila je gotovo 700 miliona eura. U rezultatima za prošlu godinu INA je navela da su kapitalna ulaganja iznosila 292 miliona eura. Inače, neto dobit je pala za 27 posto u odnosu na 2023. na 182 miliona eura uz prihode od prodaje od 3,88 milijardi eura ili jedan posto niže nego godinu ranije. Banke koje su učestvovale u revolving kreditu su BNP Paribas, ING, mađarska MKB banka, japanska SMBC, slovačka Tatra banka, OTP banka, Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka. Kreditom iz 2022. godine je zapravo refinanciran revolving kredit. VEZANO Žele potaknuti domaću proizvodnju: Uvodi se evropski zakon o kritičnim lijekovima
EmployVET: Povezivanje poslodavaca i škola s ciljem unapređenja stručnog obrazovanja i obuke u BiH
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA) organizirale su dvodnevnu radionicu o temi „Povezivanje poslodavaca i škola s ciljem unapređenja stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini“. Radionica je bila namijenjena instruktorima/nastavnicima praktične nastave iz srednjih stručnih i tehničkih škola te mentorima i menadžerima ljudskih resursa u kompanijama, koje trenutno vode ili planiraju voditi proces organizacije praktične nastave. Prvi dan radionice održan je 21.2.2025. godine u prostorijama VTK/STKBiH u Sarajevu, a učesnici, njih ukupno 20 (od čega 14 predstavnika kompanija i šest predstavnika škola), kroz interaktivne sesije zajednički su identificirali izazove i prioritete pružatelja stručnog obrazovanja i obuke i poslodavaca, podstičući međusobno razumijevanje i suradnju. Kroz analizu različitih perspektiva, učesnici su stekli praktične alate za uspostavljanje održivih partnerstava i usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada. Predstavljen je koncept učenja zasnovan na radu i njegove primjene na nivou države BiH i u međunarodnom kontekstu te je učesnicima omogućena kritička analiza stručnog obrazovanja i obuke u državnom okviru kroz SWOT metodologiju, kao i identifikacija ključnih faktora koji utiču na stručno obrazovanje i predlaganje konkretnih mjera za njegovo unapređenje. Drugog dana radionice, održanog 7.3.2025. godine, realizirana je terenska nastavaka u kompaniji Dizart d.o.o. iz Sarajeva. Učesnici radionice saznali su više o radu kompanije koja je specijalizirana za inovativnu prenamjenu i prodaju robota, prilagođavajući ih novim funkcijama i potrebama koje nadilaze njihovu prvobitnu namjenu. Također, u sklopu kompanije postoji i edukativni centar koji organizira stručno usavršavanje za programiranje i rad na CNC i laserskim mašinama. Ova radionica realizirana je kroz projekat „Uključivanje poslodavaca u relevantno i otporno stručno obrazovanje i obuku (EmployVET)”, koji je finansiran kroz EU program ERASMUS+. Kroz dvije radionice koje su projektni partneri iz BiH (VTK/STK BiH i SERDA) realizirali u februaru i martu 2025. godine, učešće je uzelo više od 40 učesnika, predstavnika poslodavaca/kompanija i škola. VEZANO Grafička i papirna industrija BiH ostvarile rast izvoza
Vlada pokrenula izradu Energetske strategije za energetski održivu budućnost FBiH
Marx.ba Vlada FBiH dala je saglasnost na Projektni zadatak za izradu Energetske strategije Federacije BiH za period 2025.-2035., čime je pokrenut proces definisanja dugoročnog okvira za stabilno, sigurno i kvalitetno snabdijevanje energijom. – Primarni cilj strategije je uspostavljanje dugoročnog okvira za pouzdano, sigurno i kvalitetno snabdijevanje energijom, pri čemu će se postići uravnotežen razvoj energetskih resursa u skladu s načelima zaštite okoliša i efikasne upotrebe obnovljivih izvora energije, kazao je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić. Energetska strategija će osigurati usklađivanje s nacionalnim i međunarodnim strateškim dokumentima, posebno u oblasti dekarbonizacije, klimatske politike i razvoja niskougljične ekonomije. Njome će se definirati dugoročni prioriteti i potrebe Federacije BiH za energijom, razraditi pravci razvoja obnovljivih izvora energije, te odrediti potrebna ulaganja u energetsku infrastrukturu i modernizaciju tehnoloških rješenja. – Strategija će također obuhvatiti mjere za poticanje konkurencije i osiguranje zaštite prava krajnjih i ranjivih potrošača, što će doprinijeti stvaranju tržišno orijentiranog, transparentnog i inkluzivnog energetskog sektora, dodao je ministar Lakić. Energetski sektor BiH prolazi kroz značajnu transformaciju, prelazeći s tradicionalnog oslanjanja na fosilna goriva prema obnovljivim izvorima energije. Ova tranzicija, uz mjere povećanja energetske efikasnosti, kao što su uvođenje digitalnog nadzora, upravljanja i sistema optimizacije, te uključivanje potrošača u proizvodnju električne energije, bilo individualno ili kroz energetske zajednice, ima potencijal da postane glavni pokretač ekonomskog rasta u BiH. VEZANO Grafička i papirna industrija BiH ostvarile rast izvoza
Grafička i papirna industrija BiH ostvarile rast izvoza
Marx.ba Vrijednost izvoza grafičke i papirne industrije u 2024. godini iznosila je 437.039.664 KM, što je povećanje od 5,5% u odnosu na 2023. godinu kada je iznosila 414.332.133 KM. Istovremeno, uvoz ove industrijeu 2024. godini je iznosio 605.627.137 KM, što predstavlja povećanje od 6% u odnosu na 2023. godinu kada je iznosio 571.221.867 KM, kaže se u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH. Ukupna spoljnotr govinska razmjena grafičke i papirne industrije u 2024. godini je iznosila 1.042.666.801 KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 72,2%. U 2024. godini, papir i karton namijenjeni daljoj preradi ostvarili su izvoz vrijedan 18.709.603 KM, što je za 27,9% više nego godinu ranije. U istom periodu, papirna industrija je ostvarila izvoz u iznosu od 361.612.902 KM, što je za 5,7% više u odnosu na 2023. godinu, dok je grafičkih proizvoda izvezeno uvrijednosti od 56.697.159 KM, što je za 1,3% manje nego u 2023. godini. Čak je 64% ukupnog izvoza grafičke i papirne industrije realizovano na top 5 izvoznih tržišta (Srbija, Hrvatska, Slovenija, Italija, Turska). Analizirajući uvoz proizvoda po grupama, vidimo da svi proizvodi bilježe rast uvoza. U okviru papirne industrije su se najviše uvozile: kutije, vreće i spremnici, papir, karton i celulozna vata, nepremazni papir i papir za toalet prerađevine. Istovremeno, u grafičkoj industriji najviše su se uvozile: štampane knjigei brošure, novine i publikacije te ostali štampani materijal. Proizvodi papirne i grafičke industrije najviše su se uvozili iz Srbije, Italije, Hrvatske, Njemačke i Austrije. VEZANO Metalska i elektroindustrija izvezli robe u vrijednosti 6,93 milijarde KM
U prva dva mjeseca 24 u FBiH uplaćeno preko 1,3 milijarde KM javnih prihoda: Porast od 10,23 posto
Marx.ba Porezni obveznici Federacije BiH su u periodu januar-februar 2025. godine uplatili 1.369.304.739 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period 2024. godine više za 127.102.474 KM ili za 10,23 posto, saopćila je Porezna uprava FBiH. U strukturi javnih prihoda u tom periodu, porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih lica naplaćeni su u iznosu 137.130.330 KM, porez na dobit i zaostali prihodi od poreza 76.921.226 KM, porez na imovinu, nasljeđe i poklon naplaćen je u iznosu 17.932.692 KM, porez na promet nepokretnosti i prava naplaćen je u iznosu 15.414.977 KM, zaostali prihodi od ostalih poreza naplaćeni su u iznosu 67.557 KM, takse i naknade u iznosu 134.429.624 KM, novčane 13.285.680 KM, članarine 2.915.135 KM te ostali javni prihodi u iznosu 603.552 KM. U periodu januar-februar 2025., naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 970.354.346 KM. U strukturi doprinosa za period januar – februar 2025. godine naplaćeni su: Porezna uprava Federacije BiH je u periodu januar- februar 2025. godine izvršila 2.430 inspekcijskih nadzora – brzih kontrola. U odnosu na period januar – februar 2024. godine kada je izvršeno 447 kontrola, broj inspekcijskih nadzora u navedenom periodu 2025. godine je veći za 1.983. U izvršenim kontrolama u periodu januar- februar 2025. godine otkriven je 31 objekat koji nije imao odobrenje za rad, a u istom periodu 2024. godine otkriveno 13 objekata. Otkriveno je 378 neprijavljenih radnika, dok ih je u istom periodu 2024. otkriveno 77. Otkriveno je I 20 objekata koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj, a u istom periodu 2024. godine 8 objekata. Također, u periodu januar – februar 2025. godine otkriveno je 660 obveznika fiskalizacije koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja, a u periodu januar-februar 2024. Godine 110 obveznika fiskalizacije. U periodu januar – februar 2025., na osnovu inspekcijskih nadzora su zapečaćena 244 objekta, a u istom periodu 2024. godine 44 objekta. U periodu januar-februar 2025. godine u 1.012 kontrola izdati su prekršajni nalozi, a u periodu januar- februar 2024. godine prekršajni nalozi su izdati u 220 kontrola. Po osnovu izdatih prekršajnih naloga u periodu januar-februar 2025., izrečene su novčane kazne u iznosu 2.587.300 KM, a u istom periodu 2024. godine u iznosu 867.000 KM. Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 28.02.2025. godine je bio 545.130. U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 29.02.2024. godine, kada je broj zaposlenih iznosio 542.222, ovaj broj je veći za 2.908, a u odnosu na prethodno objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31.01.2025. godine, kada je iznosio 546.863, manji je za 1.733. Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH na dan 28.02.2025. godine, do 35 godina života zaposleno je 166.897 ili 30,62 % zaposlenika, a preko 36 godina života 378.233 ili 69,38 % zaposlenika. Na dan 28.02.2025. godine zaposleno je 302.630 ili 55,52 % muškarca i 242.500 ili 44,48 % žena. Prema službenim podacima Porezne uprave, 28.02.2025. godine na području Federacije BiH je instalirano ukupno 106.017 fiskalnih uređaja putem kojih je u februaru 2025. godine evidentiran ukupan promet u iznosu 5.157.277.911,36 KM. U odnosu na 29.02.2024. godine, broj fiskalnih uređaja je veći za 5.244, a evidentirani promet u februaru 2025. manji u odnosu na februar 2024. godine za 46.264.626,73 KM. Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 28.02.2025. godine je Centar Sarajevo na čijem području su instalirana 6.994 fiskalna uređaja. Općina s najmanjim brojem ovih uređaja su Dobretići na čijem području je instalirano sedam fiskalnih uređaja. Općina u kojoj je evidentiran najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja u februaru 2025. godine je Ilidža na čijem području je evidentiran ukupan promet fiskalnih uređaja u iznosu 414.971.268,99 KM. Općina gdje je evidentiran najmanji ukupan promet putem fiskalnih uređaja u februaru 2025. godine su Dobretići sa 228.140,27KM. VEZANO Euro-Asfaltu i partnerima dodijeljen posao u Rumuniji vrijedan gotovo milijardu eura
Mladi Mostara kroz SPARK projekte oblikuju budućnost: Odlični rezultati uz spoj inovacije i zajedništva
Marx.ba Više od stotinu mladih iz Mostara, u dobi od 10 do 26 godina, bili su dijelom British Council-ovog projekta “SPARK: Skilled Youth Empowered Communities“. Tokom proteklih nekoliko mjeseci, u timovima, vrijedno i predano radili su na svojim projektima, koje su, u konačnici, prezentirali pred stručnim žirijima na završnom događaju održanom 12. marta u Mostaru. U projektu SPARK učestvovala su 32 tima, od kojih su 15 činili mostarski osnovci, devet srednjoškolci i osam studenti engleskog jezika sa tri univerziteta – Univerzitet “Džemal Bijedić” u Mostaru, Sveučilište u Mostaru i Univerzitet u Sarajevu. SPARK je platforma koja je mladima pružila mogućnost da iskoriste svoj potencijal i ostvare ideje. Cilj je bio osnažiti ih da postanu aktivni članovi svojih lokalnih zajednica i doprinesu pozitivnim promjenama u društvu, istovremeno razvijajući svoje ključne vještine, u čemu su, sudeći prema postignutim rezultatima, i više nego uspjeli. Finalnom događaju u Mostaru prisustvovao je britanski ambassador u BiH Julian Reilly, koji je naglasio da ga posebno raduje činjenica da su ovi mladi ljudi, osim znanja i vještina, stekli još nešto neprocjenjivo bitno, a to je osjećaj povezanosti, pripadnosti i zajedništva. – Ovaj projekat nije bio samo o učenju, već i o međusobnom razumijevanju, izgradnji povjerenja i povezivanju kroz zajednički rad i ciljeve, poručio je Reily. Riječi podrške mladima uputio je i ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK Adnan Velagić. – Kada smo u oktobru predstavili projekat SPARK u Gradskoj vijećnici Grada Mostara tada smo kazali da smo sigurni da će realizacija biti uspješna i da će doprinijeti unapređenju našeg obrazovnog sistema i lokalne zajednice. Ispostavilo se da smo bili u pravu. Zato ovaj današnji događaj nije samo formalnost. Ovo je svečanost na kojoj slavimo uspjeh vrijednih mladih ljudi koji su željni novih znanja i vještina, rekao je Velagić. Naglasio je da su mladi pokretači društvenih promjena i da njihov angažman u lokalnim zajednicama ima ogroman značaj. – Projekti naših učenika i studenata potvrđuju njihovu svijest o važnosti razvoja kvalitetne lokalne zajednice u kojoj žive i u kojoj se obrazuju, rekao je ministar, te zahvalio British Councilu BiH. Direktorica za kulturnu saradnju British Council-a BiH Amila Karavdić kazala je da SPARK pruža prostor gdje mladi mogu razvijati svoje vještine, propitivati okruženje i pronalaziti zanimljiva rješenja za probleme koje identifikuju u svojoj zajednici. Pohvalila je angažman i entuzijazam svih učesnika. Najmlađi učesnici su u okviru projekta istraživali mogućnosti korištenja micro:bit uređaja za kreiranje inovativnih rješenja koja spajaju programiranje, kreativnost i nauku. Nagradu za najoriginalniju ideju dobila je “Kuglana”, koju su osmislili i napravili Lena Klarić i Džan Hindić. Treća nagrada dodijeljena je “Rampi za garažu”, za čiju izradu su zaslužni Niko Čuljak i Matej Letica, dok je druga nagrada pripala “Robotu za dojavu požara” Ajle i Emira Tanovića. Najboljim je proglašen projekat “Raskrsnica” Stojana Mandića i Petra Terzića. – U našem gradu Mostaru ne rade baš najbolje semafori, pa smo ovim projektom htjeli poboljšati sigurnost saobraćaja. Naša raskrsnica se sastoji od pet micro:bit-ova. Jedan micro:bit za kontrolu i četiri da kontrolišu semafore. Sretni smo što smo osvojili prvo mjesto i mnogo nam se sviđaju pokloni koje smo dobili, rekao je Mandić. Posebno težak zadatak imao je žiri u kategoriji Project Challenge za srednjoškolce, tako da su treće i drugo mjesto podijelile po dvije ekipe. Ovi mladi ljudi pokazali su izuzetnu kreativnost, inovativnost i posvećenost u rješavanju važnih društvenih tema, od obrazovanja i ekologije, preko digitalnih tehnologija, do promocije zdravog načina života i međuvršnjačke podrške. Radi se projektu Ajla Keskin i Lejle Mujić pod nazivom “Nasilje nije cool”, čiji je cilj prekinuti šutnju o međuvršnjačkom nasilju, odnosno inicirati siguran dijalog između srednjoškolaca, profesora i roditelja. Također, projekat nastoji podstaći prevenciju i saznati koji su to koraci u smjeru prijave nasilja u školama. – Dosta se priča o temi međuvršnjačkog nasilja, međutim, naš projekat je drugačiji zato što mi radimo i sa žrtvama i sa nasilnicima. Bilo je teško da se svi otvore, ali uspjeli smo. Poseban fokus stavili smo na važnost otvorenog razgovora, reintegraciju žrtava i počinilaca nasilja u školsko okruženje i društveni život, s ciljem stvaranja sigurnijeg i podržavajućeg školskog ambijenta, kazala je Keskin. Drugo mjesto podijelili su projekti “Sajam korištenih knjiga”, autorica Sarah Čolak i Alise Almon, i “Sajam njege i zdravlja” Naide Hasić i Hanne Karović. Trećeplasirani su bili projekti “Epidemija tišine” Đane Čomor, Antonije Šarac i Veronike Boban, te “Sportom za mlade” Amile Šendro, Nikole Dankića, Patrika Zahirovića i Fadil-Abdullaha Gariba. Drugo mjesto podijelili su projekti “Sajam korištenih knjiga”, autorica Sarah Čolak i Alise Almon, i “Sajam njege i zdravlja” Naide Hasić i Hanne Karović. Specijalna nagrada dodijeljena je projektu “AI i Mostar” koji su osmislili i realizovali Marko Buhovac, Toni Dumančić i Marko Dankić.Inovativni timski rad i primjena stečenih znanja u praksi rezultirali su nizom inspirativnih studentskih projekata, koji odražavaju različite oblasti njihovog interesa – od ekološke održivosti i društvene odgovornosti do tehnoloških inovacija i inkluzivnog obrazovanja. Projekat za studente engleskog jezika trajao je pet sedmica, a mladi sa Univerziteta “Džemal Bijedić”, Sveučilišta Mostar i Univerziteta u Sarajevu pokazali su izuzetan entuzijazam, posvećenost i želju da svojim idejama doprinesu boljoj budućnosti. U ovoj kategoriji, treće mjesto dodijeljeno je Tei Čolić i Kenanu Peljti za projekat “Cyber Sense: Smart & Safe in the Digital World. Drugorangirani projekat bio je Bilingual Learning Enhancement Program Hamze Fazlića i Eme Luinović. Prvu nagradu dobile su Lejla Krišćo, Lejla Pošković i Elida Bukvić za “MOSAIC” – Multicultural Outreach for Social Awareness, Inclusion, and Connection. MOSAIC je akcioni projekat usmjeren na zajednicu, čiji je cilj podsticati saradnju i koheziju među različitim grupama, promovisati toleranciju, te razbijati stereotipe koji doprinose društvenim podjelama u Bosni i Hercegovini. Plan ovog pobjedničkog tima je održavanje niza dijaloških radionica za predstavnike različitih identiteta u BiH, zatim treninga za osobe koje će promovisati inkluzivnost u BiH, te organizacija književnog i filmskog kluba. – SPARK je dokazao da mladost ne priznaje ni granice ni prepreke nego zajedničkim radom gradi inkluzivnije, solidarnije i inovativnije društvo. Vjerujemo da će znanja, vještine i veze stečene kroz SPARK biti odskočna daska za buduće uspjehe svih naših učesnika, poručili su iz
Euro-Asfaltu i partnerima dodijeljen posao u Rumuniji vrijedan gotovo milijardu eura
Marx.ba Nacionalna kompanija za ulaganje u puteve Rumunije (CNIR) dodijelila je rumunsko-bosanskohercegovačkom konzorciju u sastavu SA&PE CONSTRUCT S.R.L., TEHNOSTRADE S.R.L. SPEDITION UMB i Euro-Asfalt ugovor za projektiranje i izvođenje Lota 1 C Sărăteni-Joseni na trasi planinskog dijela autoputa Unirii – A8. Ponuda ovih kompanija, koja je ocijenjena kao pobjednička, vrijedna je 4,94 milijarde lei (993 miliona eura). Realizacija ovog zahtjevnog projekta trajat će 54 mjeseca, od čega je 14 mjeseci planirana faza projektiranja i 40 mjeseci za izvođenje radova. Projekt se finansira iz nepovratnih evropskih sredstava Transportnog programa 2021-2027 i sredstava iz državnog budžeta Rumunije. – Zahvaljujem Komisiji za evaluaciju što je završila proceduru čak i prije roka, rekao je generalni direktor CNIR-a, Gabriel Budescu. Lot 1 C Sărăteni-Joseni, koji se nalazi u okruzima Mureș i Harghita, ima dužinu od 32,4 kilometra i uključuje 39 mostova i prolaza, tri tunela sa jednosmjernim saobraćajem, četiri propusta kao i dva prolaza za prolazak životinja. VEZANOMetalska i elektroindustrija izvezli robe u vrijednosti 6,93 milijarde KM
Cijene nafte pale nakon objave podataka o američkim zalihama benzina
Marx.ba Cijene nafte pale su danas zbog smanjenja američkih zaliha benzina većeg od očekivanog nakon rasta prethodnog dana. Ulagači su razmatrali makroekonomske probleme i njihov utjecaj na veliku kratkoročnu potražnju. Terminski ugovori nafte Brent pali su za pet centi na 70,9 dolara po barelu, dok su terminske cijene američke West Texas Intermediate nafte pale 10 centi na 67,58 dolara po barelu. Obje referentne vrijednosti porasle su oko dva posto u srijedu jer su podaci američke vlade pokazali da su zalihe nafte i goriva manje nego što se očekivalo, pišu Financije. Zalihe benzina u SAD pale su za 5,7 miliona barela, što je znatno više nego što su analitičari očekivali, oni su predviđali da će biti 1,9 miliona barela. Pale su i zalihe destilata, također više nego što se očekivalo, unatoč porastu zaliha sirove nafte. Donald Trump je jučer zaprijetio da će eskalirati globalni trgovinski rat daljnjim carinama na robu Evropske unije, budući da su glavni američki trgovinski partneri rekli da će uzvratiti na trgovinske barijere koje je američki predsjednik već postavio. Njegova pretjerana usredotočenost na carine uzdrmala je povjerenje ulagača, potrošača i poduzeća te povećala strahove od recesije u SAD. U međuvremenu, Organizacija zemalja izvoznica nafte objavila je da je Kazahstan bilježio značajan rast proizvodnje sirove nafte u februaru kao dio grupe OPEC+, naglašavajući izazov za grupu proizvođača u provođenju pridržavanja dogovorenih ciljeva proizvodnje. Zabrinutost oko slabe potražnje za mlaznim gorivom dodatno je opteretila tržišta, rekli su analitičari JP Morgana, dodajući da podaci američke Uprave za sigurnost prometa pokazuju da se broj putnika u martu smanjio za pet posto u odnosu na prethodnu godinu, nakon stagnacije prometa u febreuaru. Međutim, očekivanja da će doći do potražnje ograničila su ukupnu slabost tržišta, prenosi Reuters. Znakovi velike potražnje u SAD i ukrajinsko slanje 377 dronova koji ciljaju rusku energetsku infrastrukturu te vojna postrojenja utjecali su na cijene, rekli su analitičari JP Morgana. – Od 11. marta, globalna potražnja za naftom iznosila je u prosjeku 102,2 miliona barela dnevno, što je više za 1,7 miliona barela dnevno u odnosu na prethodnu godinu i premašuje naše predviđeno povećanje za mjesec dana za 60.000 barela dnevno, dodali su. VEZANO Metalska i elektroindustrija izvezli robe u vrijednosti 6,93 milijarde KM