Bh. aerodromi će u Sevilji pregovarati o novim linijama
Marx.ba Aerodromi i aviokompanije iz cijele regije će učestvovati na predstojećem razvojnom forumu Routes Europe u Sevilji od 8. do 10. aprila. Za sada je poznato da će je više od 300 kompanija, aerodroma i turističkih organizacija potvrdilo je svoje prisustvo na ovom velikom događaju kako bi pregovarali o pokretanju novih linija ili proširenju postojećih usluga, piše EX YU Aviation. Prisustvo na događaju među zainteresovanim stranama iz avijacije sa prostora bivše Jugoslavije do sada su potvrdile Air Serbia, Air Montenegro, ETF Airways, kao i aerodromi u Beogradu, Dubrovniku, Ljubljani, Nišu, Podgorici, Prištini, Puli, Splitu, Tivtu, Zadru i Zagrebu, ali i bosanskohercegovački aerodromi u Sarajevu i Mostaru. VEZANO BiH druga u Evropi po porastu kapaciteta u avio saobraćaju
Metalska i elektroindustrija izvezli robe u vrijednosti 6,93 milijarde KM
Marx.ba Prema podacima Vanjskotrgovinske Komore BiH, izvoz metalskog i elektrosektora Bosne i Hercegovine je u 2024. godini iznosio 6,93 milijarde KM i zabilježen je pad od 0,38% (26,6 miliona KM). U ukupnom izvozu BiH, metalski i elektrosektor u 2024. učestvuje sa preko 42%, što, gledajući strukturu naše industrije, ovaj sektor stavlja na uvjerljivo prvo mjesto. Uvoz metalskog i elektrosektora Bosne i Hercegovine je u 2024. iznosio 10,7 milijardi KM i zabilježen je rast od 2,17% (227,4 miliona KM). U ukupnom uvozu u BiH, metal ski i elektrosektor učestvuje sa 36%. Obim robne razmjene u ovom sektoru je u 2024. iznosio 17,5 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 64,79% Ukupni podaci pokazuju blagi pad izvoza i rast uvoza, što dovodi do povećanja trgovinskog deficita. S obzirom na globalna kretanja, ovaj trend je posljedica recesije u EU, konkurencije iz Kine i pada cijena sirovina. Ukupan izvoz sektora iznosio je 6,93 milijarde KM, što predstavlja pad od 0,38% u odnosu na prethodnu godinu. Iako je pad relativno mali, značajan je u kontekstu ukupne ekonomske situacije i globalnih lanaca snabdijevanja. Visoka ovisnost o EU tržištu znači da svaka recesija u EU direktnopogađa bh. izvoz. Industrijski sektor u EU je pod pritiskom zbog visoke inflacije i smanjene potrošnje, dok istovremeno kineska konkurencija u metalskom sektoru raste, što dodatno vrši pritisak na cijene bh. izvoza. Dodatno, pad cijena sirovina (posebno čelika i aluminija) negativno utječe na ukupne izvozne vrijednosti.Najveći rast izvoza zabilježen je kod oružja i municije (+27,38%), što može biti povezano s rastom globalne potra žnje uslijed geopolitičkih nestabilnosti. Značajan rast izvoza (9,65%) vozila i njihovih dijelova može ukazivati na poveća nje potražnje na EU tržištu. Oporavak EU autoindustrije, rastEV sektora, produženje vijeka trajanja vozila i povoljan geopolitički položaj BiH stvaraju povoljne uvjete za rast izvoza autodijelova. Ako bh. firme nastave ulagati u modernizaciju i prilagođavanje e-mobilnosti, izvoz može dodatno rasti. Kontinuiran porast bh. izvoza električnih mašina i opreme i njihovih dijelova (+5,15%) može biti indikator prelaska na proizvodnju s većom dodanom vrijednošću, što je pozitivan trend. Veliki pad izvoza (-16,2%) zabilježen je kod gvožđa i čelika, što je u skladu s globalnim padom potražnje za sirovinama zbog usporavanja građevinske industrije i visokih troškova energije. Evropski zeleni plan i prelazak na obnovljive izvore energije mogu dugoročno smanjiti potražnju za klasičnim metalima, ali povećati potrebu za proizvodima od aluminija, bakra i drugih laganih metala. Metalska i elektroindustrija naše zemlje i dalje je ključ ni sektor, ali se suočava s izazovima poput zavisnosti od EU tržišta, oscilacija cijena sirovina i konkurencije iz Kine. Potencijal postoji u autodijelovima, električnim mašinama i specijaliziranim metalnim proizvodima, ali su potrebne investicije i strateške promjene za dugoročni rast. Glavna izvozna tržišta za BiH ostaju zemlje Evropske unije, posebno Njemačka i Austrija. Ova orijentacija prema tržištima Unije odražava dugogodišnje trgovinske veze i usklađenost sa standardima EU, ali i izlaže bh. ekonomiju utjecajima ekonomskih kretanja unutar Unije. Ovi podaci naglašavaju potrebu za diverzifikacijom izvoznih tržišta i prilagođavanjem domaće industrije globalnim ekonomskimpromjenama kako bi se osigurala održivost i konkurentnost na međunarodnoj sceni. Najveći rast uvoza:– šinska vozila i oprema (+182,52%) – investicije u transportnu infrastrukturu– kalaj (+48,80%) i bakar (+14,56%) – visoka potražnja zaindustrijsku proizvodnju – vozila i dijelovi (+7,17%) – veći uvoz automobila iautodijelovaNajveći pad uvoza:– aluminij (-15,16%) – pad potražnje i cijena na svjetskomtržištu– električne mašine i oprema (-2,04%) – smanjenje investicija u industrijsku proizvodnju Rast uvoza ukazuje na povećanu industrijsku aktivnost, ali i veću zavisnost od uvoznih komponenti.Ključni uvozni artikli su mašine, vozila i metali, što sugerira potrebu za jačanjem domaće proizvodnje gdjegod je to realno ostvarivo. BiH se i dalje oslanja na EU, ali sve više uvozi iz Kine i Turske, što može pomoći u smanjenju zavisnosti od EU, kažu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. VEZANO Koliko izvozi bh. namjenska industrija, koji su glavni proizvodi i tržišta
Podaci Centralne banke: Na kraju 2024. u BiH bilo više od 2,5 miliona aktivnih kartica
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine objavila je godišnji izvještaj o kartičnom poslovanju u BiH u 2024. godini. Na kraju 2024. godine, ukupan broj aktivnih kartica iznosio je 2.585.419 i veći je za 131.069 u odnosu na 2023. godinu. Kartice je svojim klijentima izdavala 21 banka u Bosni i Hercegovini. Tržištem dominiraju debitne kartice, uz učešće od 83,37% i izražen trend rasta. Vrijednost kartičnih transakcija je u porastu, te je u 2024. godini iznosila 18.425.493.564 KM, što je rast za 13,76% u odnosu na godinu ranije. Evidentan je kontinuitet rasta vrijednosti kartičnih transakcija iz godine u godinu. Ukupan broj kartičnih transakcija bio je 186.045.013 i uočava se trend rasta.vProsječna vrijednost jedne transakcije bila je 99 KM i manja je za 3 KM u odnosu na 2023. godinu, dok je prosječni godišnji promet po jednoj kartici iznosio 7.127 KM i veći je za 524 KM u odnosu na 2023. godinu. Zabilježen je rast kartičnih transakcija na ATM, POS i internetu. Od ukupne vrijednosti kartičnih transakcija, na ATM aparatima je realizovano 68%, putem POS uređaja 28%, dok je putem interneta realizovano 4%. Procenat realizovanog prometa karticama na internetu u zemlji je iznosio 36%, a u inostranstvu 64% od ukupnog prometa karticama na internetu. Realizovana vrijednost u inostranstvu karticama koje su izdale bh. banke povećana je u 2024. godini za 34,34% u odnosu na 2023. godinu, te iznosi 1.007.781.923 KM. U strukturi transakcija, podizanje gotovine na ATM i POS uređajima iznosi 31%, dok udio koji se odnosi na kupovinu robe i usluga na POS uređajima iznosi 69%. U odnosu na 2023. godinu povećana je realizovana vrijednost inostranih kartica u bh. bankama i trgovinama za 11,41%, i iznosi 3.740.983.232 KM. U strukturi transakcija, podizanje gotovine na ATM i POS uređajima iznosi 54%, dok je udio kupovine robe i usluga na POS uređajima 46%. Banke konstantno rade na uvođenju u ponudu većeg broja ATM i/ili POS uređaja. U protekloj godini bilo je instaliranih ukupno 1.767 ATM uređaja i 35.035 POS uređaja. Od ukupnog broja instaliranih POS uređaja, 34.687 je instalirano u trgovinama i 348 na šalterima banaka. VEZANO BiH druga u Evropi po porastu kapaciteta u avio saobraćaju
BiH druga u Evropi po porastu kapaciteta u avio saobraćaju
Marx.ba Po nedavno objavljenim podacima Ciriuma, sve države regije osim jedne su među najboljima u Evropi po porastu kapaciteta u avio saobraćaju u prvom kvartalu 2025., u poređenju sa istim kvartalom 2019. godine. Očekivano, Albanija je na prvom mjestu u Evropi po procentualnom porastu, dok se iza nje nalaze Bosna i Hercegovina na drugom i Srbija na trećem mjestu. Albanija ima rast od čak 314 posto, BiH 164, a Srbija 149 posto. Ostale države regije su također postigle odlične rezultate, pa se tako Sjeverna Makedonija nalazi 6. mjestu sa porastom od 137 posto, a na 8. i 9. mjestu se nalaze Hrvatska (129 posto) i Crna Gora (127 posto), piše Zamaaero. Ostale države od najboljih 10 su redom Kipar, Malta, Grčka i Mađarska. Od 42 države spomenute u podacima, njih 15 idalje nije došlo do nivoa kapaciteta iz 2019. U ovih 15 država koje se idalje nisu oporavile se, nalazi se i jedna država regije. Radi se o Sloveniji, koja u Q1 2025. ima samo 61,2 posto kapaciteta iz istog perioda 2019. Ovaj rezultat čini Sloveniju državom sa drugim najlošijim rezultatom u Evropi, odmah ispred sankcionisane Bjelorusije koja ima 53.5 posto kapaciteta u odnosu na Q1 2019. Ciriumov izvještaj je također specifično naglasio tri nacionalna tržišta u kojima je neočekivano jak performans nacionalnih aviokompanija primetno pozitivno uticao na rast saobraćaja. To su Grčka (Aegean), Srbija (Air Serbia) i Italija (ITA). VEZANO Uk: Rekordan broj putnika na sarajevskom aerodromu rezultat je strateških mjera Vlade KS
Panel diskusija: Ekonomija regije mora biti aktivan učesnik u oblikovanju politika za pristupanje EU
Marx.ba Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine dr. sc. Vjekoslav Vuković učestvovao je na panel-diskusiji pod nazivom „Perspektive europskih integracija Zapadnog Balkana“, koja je održana u okviru regionalnog sastanka Vlade Švicarske u rezidenciji Ambasade Švicarske u Sarajevu. Seminar je okupio brojne visokorangirane dužnosnike, među kojima su bili pomoćnik generalnog direktora Švicarske agencije za razvoj i saradnju, šef Političke divizije za Euroaziju, rukovoditelji različitih odjela iz Berna, regionalni policijski atašei, kao i ambasadori iz Srbije, Kosova, Albanije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine. Panel-diskusija bila je posvećena ključnim ekonomskim aspektima evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana, uključujući zajedničko regionalno tržište, trgovinske odnose unutar regije i s Evropskom unijom, Plan rasta za Zapadni Balkan te Zelenu agendu, s posebnim fokusom na mehanizam CBAM (Mehanizam za prilagodbu ugljika na granici). Pored dopredsjednika Vukovića, sudionici panela bili su direktor za suradnju u Delegaciji EU u BiH Stefano Ellero, glavni urednik Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine Semir Mujkić i šef za politička i sigurnosna pitanja u Misiji Švicarske pri EU Adrian Sollberger. Govoreći o ekonomskim perspektivama Bosne i Hercegovine, Vuković je istakao da čak 70 posto ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine ide na tržište Evropske unije, što predstavlja jasan pokazatelj kvalitete domaćih proizvoda i njihove usklađenosti s evropskim standardima. Posebno je naglasio važnost CBAM mehanizma za ekonomiju BiH, ističući da je Komora u proteklim godinama provela niz aktivnosti kako bi pomogla domaćim kompanijama da se pripreme za njegovu primjenu. Zahvaljujući tim naporima, ekonomski subjekti su od potpune neinformiranosti došli do faze u kojoj su daleko spremniji za suočavanje s novim ekološkim i ekonomskim zahtjevima koje EU postavlja. Također je ukazao na važnost saradnje između ekonomije i donositelja odluka, naglašavajući potrebu za kontinuiranim dijalogom kako bi se omogućila pravovremena prilagodba tržišnim promjenama i regulatornim zahtjevima. U svom izlaganju osvrnuo se i na Plan rasta za Zapadni Balkan, ističući ključnu ulogu privatnog sektora u procesima regionalnih i evropskih integracija. Naglasio je da ekonomija regije mora biti aktivan učesnik u oblikovanju politika koje se odnose na pristupanje EU, posebno u kontekstu održivog razvoja i ekonomske stabilnosti. Regionalni seminar, koji se organizira svake dvije godine, predstavlja najvažniji interni politički događaj Ministarstva vanjskih poslova Švicarske na Zapadnom Balkanu. Organiziran je u saradnji s drugim ministarstvima i agencijama nadležnim za suradnju, ekonomske odnose, migracije i sigurnost, a njegov osnovni cilj bio je koordinacija i definiranje strategije bilateralnih odnosa Švicarske sa zemljama Zapadnog Balkana iz regionalne perspektive, uz poseban osvrt na ulogu Švicarske u procesu evropskih integracija ovog područja. VEZANOBiH bilježi rast izvoza autodijelova uprkos izazovima u njemačkoj autoindustriji
Žele potaknuti domaću proizvodnju: Uvodi se evropski zakon o kritičnim lijekovima
Marx.ba Evropska komisija predložila je nova pravila kojima je cilj jačanje sigurnosti opskrbe i dostupnosti ključnih lijekova pri čemu u javnoj nabavi želi dati prednost evropskim proizvođačima. U zakon o kritičnim lijekovima, što je jedan od glavnih dijelova evropske zdravstvene legislative u tekućem mandatu Evropske komisije, Bruxelles tako uvodi mehanizam “kupuj evropsko”. Ubrzano donošenje tog zakonskog prijedloga nailazi na određene dvojbe jer nije provedena sveobuhvatna procjena učinaka, a nisu ni svi dionici dali svoje mišljenje, ipak Evropska komisija tvrdi da je rješavanje tog pitanja prioritetno zbog manjka lijekova. Tom se zakonskom inicijativom žele osigurati stabilni i pouzdani dobavni lanci u okviru Evropske unije (EU). – Zakon o kritičnim lijekovima osigurava da evropski pacijenti imaju pristup lijekovima koje trebaju, kada i gdje ih trebaju, i to po pristupačnim cijenama. U sadašnjem geopolitičkom kontekstu to je postalo još veći prioritet, izjavio je evropski povjerenik za zdravstvo Olivér Várhelyi. Bruxelles priznaje da je za uspjeh tog okvira nužna koordinacija na nacionalnoj i evropskom nivou. Prijedlog se temelji na evropskoj listi kritičnih lijekova koju je sastavila Evropska agencija za lijekove 2023. godine s fokusom na lijekove kojima se tretiraju ozbiljna stanja ili na one s ograničenim alternativama. Zbog oslanjanja na ograničeni broj proizvođača ili zemalja neki lijekovi, kao što su antibiotici, inzulin ili lijekovi protiv bolova, postali su teško dostupni. Bruxelles napominje da postoji velika ovisnost o dobavljačima iz trećih zemalja za aktivne supstance za lijekove te rizici od poremećaja kod uvoza. Nedavna pandemija je izložila te ranjivosti i pokazala potrebu za pouzdanijim dobavnim lancima. Pitanje manjka lijekova do sada se rješavalo na nacionalnim nivoima. Prijedlog Evropske komisije ima za cilj povećati investicije u proizvodnju ključnih lijekova i supstanci unutar EU, pišu Financije. Drugim riječima, mjera “kupuj evropsko” uvodi davanje prvenstva u javnoj nabavi sigurnosti opskrbe u odnosu na cijenu. U praksi to znači da, kada se identificiraju određene ranjivosti zbog ovisnosti o određenoj trećoj zemlji, nadležna evropska tijela će, kada je to opravdano, favorizirati dobavljače koji proizvode značajnu količinu kritičnih lijekova unutar EU. Novi zakonodavni okvir uvodi i novu kategoriju lijekova od zajedničkog interesa. To uključuje lijekove koji su teško dostupni u barem tri zemlje članice EU kao što su, primjerice, lijekovi koji se koriste za rijetke bolesti. Za takve lijekove predlaže se zajednička nabava kako bi se spriječile nejednakosti i poremećaji u nabavi, navodi Euronews. Uvodi se također i koncept strateških projekata, odnosno jačanja kapaciteta u EU za proizvodnju i razvoj kritičnih lijekova. Takvi projekti će moći imati koristi od poticaja kao što su brzo dobivanje dozvola, administrativna i naučna podrška, jednostavnije procjene utjecaja na okoliš te potencijalno finansiranje iz evropskih fondova. Ono što zabrinjava je pitanje finansiranja, odnosno dostatnost predviđenih sredstava u iznosu od 83 miliona eura za 2026. i 2027. godinu, prvenstveno iz programa EU4Health. Ove sedmice 11 ministara zdravstva zemalja članica EU predložilo je da se dio novaca koji se predviđa za jačanje obrane i sigurnosti predvidi i za kritične lijekove. Belgijski ministar zdravstva Frank Vandenbroucke, jedan od potpisnika te inicijative, pozvao je Evropsku komisiju da uključi zakon o kritičnim lijekovima u europski okvir obrane i sigurnosti. – Sigurnost u lijekovima je jednako važna kao odbrambena ili energetska sigurnost. Naša kolektivna sigurnost ovisi o tome, istaknuo je. VEZANO Eurostat: Blagi rast BDP-a i zaposlenosti u eurozoni i EU
Euro ojačao nakon ukrajinskog pristanka na prekid vatre
Marx.ba Euro je u srijedu bio na najvišim petomjesečnim nivoima zbog spremnosti Ukrajine da prihvati jednomjesečni prekid vatre, dok su dionice porasle zbog ponovnih tarifnih planova SAD i zabrinutosti zbog usporavanja američke privrede. Evropski terminski indeksi skočili su za 0,8 posto, a FTSE futuresi su porasli za 0,3 posto nakon što su SAD rekle da će obnoviti vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka Ukrajini nakon što je Kijev rekao da će prihvatiti američki prijedlog o prekidu vatre, piše Seebiz. Rusija tek treba odgovoriti na ovaj prijedlog o prekidu vatre. Euro je dostigao najvišu vrijednost od oktobra u trgovanju u New Yorku na 1,0947 dolara i bio je stabilan na 1,0913 dolara na azijskom dijelu trgovine. Ruska rublja je preko noći porasla na najviši nivo u sedam mjeseci. VEZANO Eurostat: Blagi rast BDP-a i zaposlenosti u eurozoni i EU
Eurostat: Blagi rast BDP-a i zaposlenosti u eurozoni i EU
Marx.ba U četvrtom kvartalu 2024. BDP je porastao za 0,2 posto u eurozoni i za 0,4 posto u Evropskoj uniji (EU) u poređenju sa prethodnim kvartalom, prema procjeni koju je objavio Eurostat. U trećem kvartalu 2024. BDP je porastao za 0,4 posto u obje zone. U poređenju sa istim kvartalom 2023, BDP je porastao za 1,2 posto u eurozoni i za 1,4 posto u EU u četvrtom kvartalu 2024. godine, nakon povećanja od jedan posto u eurozoni i 1,1 posto u EU. Kada se posmatra cijela 2024. godina, BDP je povećan za 0,9 posto u eurozoni i za jedan odsto u EU, nakon povećanja od 0,4 posto u obje zone u 2023. godini. Najveći rast BDP-a u odnosu na prethodni kvartal zabilježila je Irska (3,6 posto), a slijede je Danska (1,6 posto) i Portugal (1,5 posto). Najveći pad je zabilježen na Malti (-0,7 posto), Austriji (-0,4 posto), Njemačkoj i Finskoj (obje po -0,2 posto), prenosi Bankar. U poređenju sa četvrtim kvartalom 2023, Irska je imala rast BDP-a od 9,2 posto, a slijede je Danska sa rastom od 4,1 posto, Poljska sa 3,7 posto i Hrvatska sa 3,6 posto. S druge strane, jedini koji su ostvarili negativan rast, i to tokom cijele 2024. godine, su Austrija sa padom u četvrtom kvartalu od 1,2 posto, Latvija sa 0,4 posto i Njemačka sa 0,2 posto. Broj zaposlenih povećao se za 0,1 posto u eurozoni i za 0,2 posto u EU u četvrtom kvartalu 2024. godine u odnosu na prethodni kvartal. U trećem kvartalu 2024. zaposlenost je porasla za 0,2 posto u eurozoni i ostala je na istom nivou u EU. U poređenju sa istim kvartalom prethodne godine, zaposlenost je porasla za 0,7 posto u eurozoni i za 0,5 posto u EU u četvrtom kvartalu 2024, nakon povećanja od jedan posto u eurozoni i 0,8 posto u EU u trećem kvartalu 2024. godine. U četvrtom kvartalu 2024. godine, Rumunija (dva posto), Španija (0,9 posto), Grčka i Portugal (obje po 0,5 posto) su zabilježile najveći rast zaposlenosti u poređenju sa prethodnim kvartalom, dok je najveći pad, 0,4 posto, zabilježen u Hrvatskoj i Finskoj, zatim u Latviji i Švedskoj, gdje je zaposlenost opala za 0,2 odsto. Eurostat procjenjuje da je u četvrtom kvartalu prošle godine u EU bilo zaposleno 219,7 miliona ljudi, od čega 171,2 miliona u eurozoni, dok je produktivnost porasla za 0,4 posto u eurozoni i za 0,8 posto u EU u poređenju sa istim kvartalom 2023. godine. VEZANO BiH bilježi rast izvoza autodijelova uprkos izazovima u njemačkoj autoindustriji
Novi čelnik SEC-a najavio odustajanje od sporne regulacije za kripto-kompanije
Marx.ba Američka Komisija za vrijednosne papire i berze (SEC) odustaje od promjena regulacija na tržištu kriptovaluta. Privremeni čelnik SEC-a Mark Uyeda najavio je tako odustajanje od prijedloga koji bi proširio definiciju alternativnih trgovačkih sistema (ATS) na određene kripto kompanije, što bi ih stavilo pod stroži nadzor i dodatne regulatorne zahtjeve. Podsjetimo, SEC je još 2022. godine predložio da se neke kripto platforme registriraju kao alternativni trgovački sistemi, što je izazvalo oštre reakcije iz kripto-industrije. Kritičari su tvrdili kako bi takav potez mogao ugušiti inovacije, dok su zagovornici strože regulacije upozoravali na potrebu veće zaštite ulagača. Uyeda sada tvrdi kako je povezivanje regulacije tržišta državnih obveznica s pokušajem stavljanja kriptovaluta pod veću kontrolu bilo pogrešno. – Po mom mišljenju, Komisija je pogriješila kada je povezala regulaciju tržišta državnih obveznica s agresivnim pokušajem suzbijanja tržišta kriptovaluta, izjavio je Uyeda, ističući kako je zatražio od SEC-ovog osoblja da istraži kako odustati od tog prijedloga. Ovaj potez dolazi u trenutku kada je regulacija kriptovaluta u SAD na prekretnici. Prethodna američka administracija pod vodstvom Joea Bidena proteklih je godina pojačala nadzor nad sektorom, ali dolaskom Donalda Trumpa najavljena je blaža regulacija za kripto tvrtke. S druge strane, dok SEC povlači prijedlog, globalne financijske institucije nastavljaju rasprave o pravnom okviru za kriptovalute. Uyeda je najavio obnovljene razgovore s Ministarstvom financija, Sustavom federalnih rezervi (FED) i ključnim tržišnim sudionicima o budućim regulatornim izmjenama u sektoru državnih vrijednosnica. To sugerira da se američka regulativa neće u potpunosti povući, već će vjerojatno biti redefinirana. VEZANO Centralna banka BiH: Devizne rezerve povećane za 1,35 milijardi KM
100.000 građana potpisalo inicijative za strože zakone o nasilju nad ženama
Marx.ba Do sada najveća društvena akcija posvećena borbi protiv nasilja nad ženama, koju je pokrenuo Bingo Group, za sedam dana je rezultirala sa 100.000 potpisa inicijativa za strože zakone. Riječ je o podršci Inicijativi za uvođenje femicida u Krivični zakon Federacije BiH, kao i Inicijativi za donošenje novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u Republici Srpskoj. Inicijative su pokrenula udruženja “Glas žene” Bihać, “Tim volim život” Cazin, “Izvor” Sanski Most, “Ženska vizija” Tuzla, “Inicijativa građanki/na Mostar” za Federaciju BiH, “Udružene žene” Banja Luka, Udruženje građana “Budućnost” Modriča i Fondacija “Lara” Bijeljina za Republiku Srpsku Na Međunarodni dan žena, 8. marta 2025. godine, više od 9.000 zaposlenika Bingo Group privremeno je zaustavilo rad u 230 trgovina, fabrikama i proizvodnim pogonima, kako bi poslali snažnu poruku da nasilje nad ženama mora prestati. Bingo Group je već osigurao 1.000.000 KM za sigurne kuće, obavezao se na prioritetno zapošljavanje žena koje su preživjele nasilje te će pokrenuti i interni program podrške zaposlenicama koje su žrtve nasilja. VEZANO Više od 9.000 uposlenika Bingo Group stalo sa radom: Vrijeme je da stanemo i zaustavimo nasilje