Šibonjić sa predstavnicima razvojnih agencija najavio promociju kupovine domaćih proizvoda
Marx.ba Ministar za privredu Zeničko-dobojskog kantona Samir Šibonjić razgovarao je o značaju razvoja lokalnih zajednica kroz djelovanje agencija i jačanju međusobne saradnje u budućnosti sa predstavnicima razvojnih agencija koje djeluju na području tog kantona. Tokom razgovora sa direktorom Zeničke razvojne agencije (ZEDA) Senadom Pašalićem, direktoricom Razvojne agencije Žepče (RAŽ) Brankom Janko, direktorom Razvojne agencije Zavidovići (RAZ) Ajdinom Polićem i predstavnikom Tešanjske razvojne agencije (TRA) Muamerom Omahićem, ministar Šibonjić je najavio kampanju promocije kupovine domaćih proizvoda, predstavljajući strategiju i plan njenog sprovođenja. Agencije su izrazile spremnost da svojim resursima i ekspertizom podrže Ministarstvo u realizaciji ove i drugih inicijativa, uključujući uspostavu mehanizma za praćenje efekata mjera podrške i programa poticaja. Ministar je čestitao predstavnicima razvojnih agencija koje djeluju na području ZDK na dosadašnjim rezultatima te pohvalio njihovu promociju programa Ministarstva kroz info dane. Naglasio je opredijeljenost za nastavak podrške njihovom radu. Predstavnici agencija izrazili su zadovoljstvo zaključcima sastanka, očekujući njihovu skoru realizaciju. Posebno su istakli važnost uspostave fonda za podršku razvojnim agencijama, kao i njihovo aktivnije uključivanje u praćenje i planiranje programa podrške Ministarstva, saopćeno je iz Ministarstva za privredu ZDK. VEZANOCentralna banka BiH: Devizne rezerve povećane za 1,35 milijardi KM
Centralna banka BiH: Devizne rezerve povećane za 1,35 milijardi KM
Marx.ba Prema podacima koje je objavila Centralna banka Bosne i Hercegovine, devizne rezerve CBBiH na kraju januara 2025. godine iznosile su 17,26 milijardi KM i na godišnjem nivou su povećane za 1,35 milijardi KM (8,5%). Ukupna novčana masa (M2) na kraju januara 2025. godine iznosila je 38,91 milijardu KM, u odnosu na prethodni mjesec registrovano je smanjenje novčane mase za 220,3 miliona KM (0,6%). Smanjenje novčane mase (M2), rezultat je smanjenja novca (M1) za 318 miliona KM (1,3%) i povećanja kvazi novca (QM) za 97,7 miliona KM (0,7%). U strukturi novca (M1), gotovina izvan banaka je manja za 192,2 miliona KM (2,8%), a prenosivi depoziti u domaćoj valuti su manji za 125,8 miliona KM (0,7%). Prenosivi depoziti u stranoj valuti su povećani za 2,5 miliona KM (0,1%), ostali depoziti u domaćoj valuti za 68,3 miliona KM (2,2%) i ostali depoziti u stranoj valuti za 26,9 miliona KM (0,3%), što je rezultiralo povećanjem kvazi novca (QM). Na godišnjem nivou, porast novčane mase (M2) u januaru 2025. godine iznosio je 3,14 milijardi KM (8,8%). Rast je ostvaren kod gotovine izvan banaka za 297,8 miliona KM (4,7%), kod prenosivih depozita u domaćoj valuti za 2,12 milijardi KM (14,1%), kod ostalih depozita u domaćoj valuti za 298,7 miliona KM (10,2%) i kod ostalih depozita u stranoj valuti za 534,3 miliona KM (7,4%). Smanjenje na godišnjem nivou je zabilježeno kod prenosivih depozita u stranoj valuti za 105,7 miliona KM (2,5%). Protustavka smanjenju novčane mase (M2) na mjesečnom nivou u januaru 2025. godine u iznosu od 220,3 miliona KM (0,6%) je smanjenje neto strane aktive (NSA) za 182,1 milion KM (0,8%) i neto domaće aktive (NDA) za 38,2 miliona KM (0,2%). Porast novčane mase (M2) na godišnjem nivou od 3,14 milijardi KM (8,8%), rezultat je porasta neto strane aktive (NSA) za 1,49 milijardi KM (7,2%) i neto domaće aktive (NDA) za 1,66 milijardi KM (11,0%). – Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju januara 2025. godine iznosili su 25,76 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je smanjenje kredita od 64,6 miliona KM (0,3%). Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 41 milion KM (0,3%) i kod ostalih domaćih sektora za 10,1 milion KM (3,3%). Krediti su na mjesečnom nivou smanjeni kod privatnih preduzeća za 88,5 miliona KM (0,8%), kod vladinih institucija za 12,7 miliona KM (1,0%), i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 14,5 miliona KM (2,1%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u januaru 2025. godine iznosila je 9,8%, nominalno 2,29 milijardi KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,11 milijardi KM (9,4%), kod privatnih preduzeća za 846,1 milion KM (8,7%), kod vladinih institucija za 177,4 miliona KM (16,1%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 74,9 miliona KM (12,3%) i kod ostalih domaćih sektora za 84,7 miliona KM (36,2%), objavili su iz CBBiH. Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju januara 2025. godine iznosili su 33,86 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec depoziti su smanjeni za 12,3 miliona KM. Smanjenje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod vladinih institucija za 105 miliona KM (2,5%) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 31,2 miliona KM (1,6%). Depoziti su povećani kod sektora stanovništva za 38,7 miliona KM (0,2%), kod privatnih preduzeća za 76,5 miliona KM (0,9%) i kod ostalih domaćih sektora za 8,8 miliona KM (0,4%). Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u januaru 2025. godine iznosila je 8,4%, što je u apsolutnom iznosu 2,61 milijardu KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,57 milijardi KM (9,8%), kod privatnih preduzeća za 958,2 miliona KM (13,3%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 7,9 miliona KM (0,4%) i kod ostalih domaćih sektora za 172,6 miliona KM (9,6%). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod vladinih institucija za 98,5 miliona KM (2,4%). VEZANO Centralna Banka BiH objavila monetarna kretanja za decembar: Veće devizne rezerve i depoziti
Fortenova planira prodati Mercator-Embu
Marx.ba Proces prodaje prehrambeno-prerađivačke kompanije Mercator-Emba nedavno je započeo ili će krenuti, neslužbeno doznaje ljubljanski Dnevnik. Direktno upravljanje Mercator-Embom, koja je u 100-postotnom vlasništvu Mercatora, početkom 2023. godine prešlo je na Fortenovu, na koju su prije nekoliko godina u prisilnoj nagodbi vjerovnika prenesena vlasništva mnogih solventnih kompaniji propalog Agrokora, a na kraju i Mercatora. U Zagrebu, gdje je sjedište Fortenove, odnedavno je koncentrirana nabava za Mercator i hrvatski trgovački lanac Kozum, koji je također u vlasništvu Fortenove. Prema informacijama Dnevnika, sve ključne odluke Mercatora, uključujući finansijske i investicijske, donose se u glavnom gradu Hrvatske, prenosi Seebiz. – Fortenova grupa je započela postupak ispitivanja interesa potencijalne prodaje tvrtke Mercator Emba, a podršku u tom procesu će joj kao savjetnik pružati UniCredit grupa. S obzirom na proizvodni program, Mercator Emba trenutno posluje u okviru Poslovnog područja prehrana Fortenova grupe, budući da je prije svega veliki B2B proizvođač preljeva i sirupa i dugogodišnji je partner najvećih lanaca u brojnim državama EU. Emba također proizvodi i brendove za krajnje kupce, a među najpoznatijima su BenQuick instant-proizvodi od kakaoa i desertni preljevi Sladki greh. Riječ je o modernoj kompaniji koja, zahvaljujući stalnim ulaganjima u kvalitetu i sigurnost proizvoda, kao i praćenje savremenih trendova i prehrambenih navika, gotovo 90 posto svojih prihoda ostvaruje na stranim tržištima. Primjerice, i tokom ove godine treba biti realizirana 655 hiljada eura vrijedna investicija u aseptičnu liniju koja će Mercator Embi, kroz smanjenje udjela šećera, a povećanje udjela voća i kakaoa, omogućiti razvijanje proizvoda s povećanom nutritivnom vrijednosti. Međutim, kako se portfolio Mercator Embe ne uklapa u djelatnosti kojima se bave prehrambene kompanije u Fortenova grupi i koje su ujedno primarno usmjerene na pružanje proizvoda i usluga krajnjim kupcima, Fortenova grupa se odlučila na test tržišta vezan uz interes za preuzimanje Mercator Embe. U ovom trenutku je u toku samo ispitivanje interesa tržišta za kupoprodaju te proizvodne kompanije i još nikakva konačna odluka o prodaji nije donesena. U eventualnom postupku potencijalnog odabira partnera koji bi preuzeo kompaniju, kao i u svim dosadašnjim sličnim transakcijama, fokus će biti na one koji će, osim plaćanja fer cijene, dati maksimalan doprinos daljnjem razvoju poslovanja i očuvanju zaposlenosti u kompaniji, poručili su iz Fortenova grupe. VEZANO Podravka preuzima poljoprivredni segment Fortenove: Nakon dozvole iz BiH, odobrila i tijela u Hrvatskoj
BiH bilježi rast izvoza autodijelova uprkos izazovima u njemačkoj autoindustriji
Bloomberg Adria Bosna i Hercegovina je u 2024. godini ostvarila značajan rast izvoza autodijelova u vrijednosti od 678,5 miliona KM, što predstavlja povećanje od 10 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najznačajnije tržište za bh. autoindustriju, uprkos svim krizama i dalje ostaje Njemačka, s udjelom od 36,42 posto u ukupnom izvozu. Podaci pokazuju da BiH drži poziciju pouzdanog partnera u evropskoj automobilskoj industriji. Za Bloomberg Adriju su iz Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK/STK) kazali da je u 2024. godini, BiH ostvarila ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene od 45,7 milijardi KM. Vrijednost izvoza iznosila je 16,5 milijardi KM, što je pad od 3,64 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz porastao za 3,35 posto na 29,2 milijarde KM. Pored Njemačke, koja je najznačajnije tržište koje učestvuje u ukupnom izvozu, slijede Austrija i Italija. Ovi trendovi ukazuju na potrebu za stvaranjem povoljnijeg poslovnog ambijenta kako bi bh. kompanije postale konkurentnije na globalnom tržištu. Iz VTK/STK su kazali da je izvoz ostvaren uprkos izazovima u njemačkoj autoindustriji, što ukazuje na otpornost i prilagodljivost bh. kompanija u globalnom lancu snabdijevanja. Napominju da su rezultati isključivo ostvareni u kategoriji metalske i elektro industrije, te da je u skladu sa tim ukupni klaster kompanija koje proizvode autodijelove u Bosni i Hercegovini ostvario znatno veći izvoz. Glavni izvozni proizvodi uključuju dijelove široke primjene u različitim tipovima vozila, aluminijske felge, ispušne sisteme, metalne i električne komponente. – U narednom periodu, ključno će biti jačanje kapaciteta domaćih proizvođača, diverzifikacija tržišta i prilagođavanje trendovima u elektrifikaciji i održivim tehnologijama, jer Bosna i Hercegovina ima potencijal dodatno povećati konkurentnost i učvrstiti svoju poziciju u evropskoj i svjetskoj automobilskoj industriji, kazali su. Dodaju da bh. izvoznici nisu značajno pogođeni jer je u strukturi izvoza najviše proizvoda koji su univerzalni ili prilagođeni i za EV modele. Kriza u njemačkoj autoindustriji najviše je pogodila upravo proizvođače vozila s unutrašnjim sagorijevanjem zbog prelaska na električna vozila (EV). Jasno je da se njemačka automobilska industrija suočava s izazovima poput visokih cijena energenata, poremećaja u trgovini s Kinom i visokih proizvodnih troškova. Svi ovi faktori su doveli do smanjenja proizvodnje i povećanja broja insolventnosti među dobavljačima. U čekanju (pre)okreta Prodaja je u padu, a proizvodni troškovi rastu. Volkswagen AG, Mercedes-Benz Group AG i stotine proizvođača dijelova su u zaostatku kada je riječ o tranziciji na električna vozila. Prijetnja američkog predsjednika Donalda Trumpa za dodatne carine prilikom uvoza njihovih vozila ne ostavlja nadu. Sve oči njemačke autoindustrije bile su uprte u rezultate izbora, ali i u to šta dolazi nakon njih. Ulog nikada nije bio veći. Najveća evropska ekonomija nalazi se usred industrijskog pada, izazvanog usponom napredne kineske proizvodnje i nizom kriza, od pandemije do prekida snabdijevanja jeftinim ruskim gasom. Bez novih podsticaja, Njemačka rizikuje da izgubi desetine hiljada radnih mjesta u proizvodnji u korist zemalja s nižim troškovima, koje agresivno lobiraju za investicije. – Potreban nam je ekonomski preokret, rekla je nedavno Hildegard Müller, predsjednica njemačkog automobilskog udruženja VDA. Dodala je da naredna vlada mora smanjiti birokratiju i podstaći rast kako bi Njemačka ponovo postala konkurentna. Perspektiva njemačke automobilske industrije, koja čini oko pet posto ekonomije te države i zapošljava skoro 780.000 ljudi, sumorna je. Proizvođači automobila sada smanjuju troškove, preuređuju proizvodna portfolija i mijenjaju menadžment, nakon što su pretrpjeli ozbiljan udarac zbog sve jače konkurencije iz Kine i opadajuće potražnje za električnim vozilima u Evropi. Raspoloženje je palo na najniži nivo do sada. Ipak, njemačke političke partije nisu predstavile ozbiljnije planove za oporavak automobilske industrije. Ovo su ključna pitanja koja “more” automobilske rukovodioce. Očekuje se oporavak evropskih proizvođača Osvrćući se na utjecaj na njemačke krize na BiH, Mahmut Galijašević, potpredsjednik i CEO MAN+HUMMEL BA Tešanj, kompanije iz automobilskog sektora koja upošljava 800 radnika, što je čini jednim od najvećih njemačkih poslodavaca u BiH, ranije je za Bloomberg Adriju kazao da je stanje u automobilskoj industriji EU, posebno u Njemačkoj, trenutno izazovno za sve zbog mnogobrojnih globalnih ekonomskih pritisaka, tranzicije ka električnim vozilima (EV), povećanja troškova proizvodnje i smanjenja potražnje na nekim tržištima. – Naša kompanija, zahvaljujući činjenici da posjeduje znanja iz filtracije, već duže vrijeme diverzificira svoje poslovanje na niz različitih oblasti, uključujući čistu mobilnost, čist zrak i čistu vodu. Nastavak ulaganja u tehnologiju, modernizaciju proizvodnje i optimizaciju troškova pomaže u ublažavanju efekata ekonomskih previranja, kazao je Galijašević. Međutim, prema procjenama analitičara, očekuje se oporavak evropskih proizvođača automobila u 2025. godini, potaknut poboljšanjem pristupačnosti vozila i mogućim novim vladinim poticajima. Ilija Nešić, analitičar Bloomberg Adrije, kazao je da je svijetla tačka kod proizvođača autodijelova zapravo njihovo upravljanje obrtnim kapitalom. Konkretno, uprkos padu prodaje, potraživanja se naplaćuju praktično istom dinamikom, te su dani potraživanja u prosjeku ostali na istim nivoima kao prošle godine. Drugim riječima, potraživanja su se smanjivala u skladu s manjim nivoima prodaje. Ovo je najvećim dijelom u skladu s očekivanjima, s obzirom na to da dobavljači autoindustrije većinski funkcioniraju po sistemu narudžbi i obavezani su dugoročnim ugovorima. Proizvođači autodijelova su se uspjeli prilagoditi na period usporene potražnje, to jeste nisu dozvolili da im se zalihe gomilaju, te su i dani zaliha ostali na istim nivoima na kraju četvrtog kvartala 2024. (u poređenju s istim periodom prošle godine). Doduše, uz daljnje cjenovne pritiske, proizvođačima autodijelova će se gomilati izazovi u upravljanju neto obrtnim kapitalom. U međuvremenu, Evropska komisija je najavila produženje roka za proizvođače automobila da ispune nove ciljeve emisije CO2, dajući im tri godine umjesto jedne za usklađivanje. Ova odluka dolazi nakon značajnog pritiska automobilske industrije i ima za cilj olakšati tranziciju ka električnim vozilima. VEZANO Autoceste FBiH imale prihode od 175,9 miliona KM
Regionalne aviokompanije prevezle 6,78 miliona putnika u 2024. godini
Marx.ba Tri avioprevoznika bivše Jugoslavije koji i dalje funkcioniraju, Air Serbia, Croatia Airlines i Air Montenegro, prevezli su ukupno 6,78 miliona putnika u 2024. godini, u odnosu na 6,4 miliona godinu ranije. Air Serbia ostaje najveća od tri, sa 4,44 miliona putnika u svojim avionima. Njihov putnički promet porastao je za 6 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj obavljenih letova iznosio 47.022, što je povećanje od 4 posto. Iako prosječan faktor opterećenja putnika nije objavljen, procjenjuje se da je između 78 i 80 posto, na osnovu raspoloživog kapaciteta sjedišta tokom godine. Ova kompanija je već 2023. godine premašila predpoandemijsku 2019. Za tekuću godinu Air Serbia ima za cilj povećati broj putnika za 6 posto na 4,7 miliona, piše EX YU aviation. Croatia Airlines je u 2024. primila 1.838.609 putnika, što predstavlja povećanje od 6,1 posto u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, brojka je i dalje manja za 15,2 posto u odnosu na pretpandemijsku 2019. Prosječni godišnji faktor popunjenosti kabine ove aviokompanije iznosio je 65,1 posto, što je neznatno niže u odnosu na 65,3 posto opterećenja prošle godine. U 2019. njegova prosječna popunjenost kabina iznosila je 73,5 posto. Croatia Airlines je povećao broj letova za 1,8 posto u odnosu na prethodnu godinu na 26.438 letova. Iako aviokompanija nije dala projekcije svog broja putnika za 2025. godinu, planira povećati svoj kapacitet za 16 posto tokom ljetne sezone, kada opslužuje većinu svojih putnika. Air Montenegro je povećao broj putnika za 498.800 u 2024. godini, što predstavlja povećanje od oko 4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Tokom ljetne sezone 2024. godine uveo je sezonske operacije od Podgorice do Ostrave, kao i od Tivta do Bakua i Izmira. Međutim, avioprijevoznik je otkazao planirane čarter operacije za Izrael. Air Montenegro je još uvijek daleko od dostizanja obima saobraćaja bivšeg državnog avioprevoznika Montenegro Airlinesa, koji je u 2019. imao 657.000. putnika. VEZANO Novih 70 linija za aerodrome u regiji tokom ljeta: Njih 14 na bh. zračnim lukama
Bazar ženskog poduzetništva: Proslava kreativnosti i poduzetničkog duha
Marx.ba U periodu od 3. do 8. marta ALTA Shopping Centar bio je domaćin inspirativnog bazara ženskog poduzetništva „Ženska posla“. Ovaj događaj, tradicionalno organiziran povodom Međunarodnog dana žena, okupio je talentirane poduzetnice koje su predstavile svoje brendove i pokazale snagu lokalne kreativne scene. Tokom šest dana bazara, posjetioci su imali priliku upoznati se s unikatnim proizvodima šest poduzetnica koje su s ljubavlju i strašću gradile svoje poslovne priče. Na štandovima su se mogli pronaći ručno rađeni modni komadi, prirodna kozmetika, umjetnički predmeti, te razni proizvodi koji spajaju tradiciju i savremeni dizajn. Svoje radove su predstavile Sumeja Mehmedović s brendom Artsoul.sm (kategorija umjetnost), Lana Habul – 1313 Design (ručno rađene torbe i neseseri od eko kože i naušnice od polimerne gline), Nejla Ugljanin – Tintilintić (ručno rađeni modni dodaci, odjevni komadi i asesoari), Zlatana Sarkinovic – Estiah (garderoba i modni dizajn), Azra Deović Osmanagić – AVIA Njega prirodom (kozmetika i prirodni proizvodi) te Ilda Banjica – Babyland_byilda (ručno rađeni baby proizvodi). Ovogodišnji bazar bio je više od prodajnog događaja predstavljajući prostor za razmjenu iskustava, motivaciju i umrežavanje. VEZANO Više od 9.000 uposlenika Bingo Group stalo sa radom: Vrijeme je da stanemo i zaustavimo nasilje
Cijene nafte niže: Nesigurnost oko carina drži ulagače na oprezu
Marx.ba Cijene nafte su danas niže zbog zabrinutosti oko utjecaja američkih uvoznih carina na globalni ekonomski rast i potražnju za gorivom, kao i zbog rasta proizvodnje OPEC+ proizvođača. Cijena Brenta niža je za šest centi, te barel ove nafte iznosi 70,30 američkih dolara (64,50 eura). Američka West Texas Intermediate (WTI) sirova nafta košta 66,96 dolara (61,50 eura) po barelu, što je osam centi jeftinije u odnosu na prethodnu sesiju trgovanja, pišu Financije. WTI je pao i sedmu uzastopnu sedmicu, što je najduži negativni niz od novembra 2023., dok je Brent bio u padu treću uzastopnu sedmicu. To se dogodilo nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo, a zatim odgodio carine na ključne naftne dobavljače SAD, Kanadu i Meksiko, dok je istovremeno povećao poreze na kinesku robu. Kina je uzvratila carinama na poljoprivredne proizvode iz SAD i Kanade. – Neizvjesnost oko carina glavni je faktor slabosti, naveli su analitičari ING-a u bilješci za Reuters, dodajući da su smanjenje cijena nafte, koje uvodi Saudijska Arabija i deflatorni signali iz Kine, također negativno utjecali na sentiment. Analitičar IG-a, Tony Sycamore, rekao je da se na cijene nafte negativno odražavaju i zabrinutosti oko rasta u SAD, mogućnost ukidanja američkih sankcija Rusiji te odluka OPEC+ da poveća proizvodnju. – Ipak, s obzirom na to da je većina loših vijesti vjerovatno već uračunata, očekujemo da će sedmična podrška oko 65/62 dolara (59,50/56,80 eura) ostati stabilna prije oporavka na 72 dolara (66 eura), rekao je u bilješci klijentima, referirajući se na cijenu WTI nafte. SAD također proučava načine za ublažavanje sankcija ruskom energetskom sektoru ako se Rusija složi okončati rat u Ukrajini, rekli su Reutersu dva izvora upoznata s tim pitanjem. U međuvremenu, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i saveznici, uključujući Rusiju, kolektivno poznati kao OPEC+, potvrdili su da će od aprila nastaviti povećavati proizvodnju nafte. Ruski potpredsjednik vlade Aleksandar Novak u petak je rekao da bi OPEC+ mogao preokrenuti odluku u slučaju tržišne neravnoteže. Dodatno pojačavajući zabrinutost oko ponude, Saudijska Arabija smanjila je cijene naftnih sorti koje prodaje Aziji prvi put u tri mjeseca za aprilske isporuke. Kasnije ove sedmice, ulagači će pažljivo analizirati i mjesečne izvještaje Međunarodne energetske agencije (IEA) i OPEC-a kako bi procijenili buduće prognoze potražnje i ponude. Prošle sedmice predsjednik Trump je rekao da želi pregovarati o sporazumu s Iranom, članicom OPEC-a, kako bi spriječio Teheran da traži nuklearno oružje – iako Iran tvrdi da mu to nije cilj. Trump provodi kampanju “maksimalnog pritiska” na Iran, u sklopu koje su SAD u subotu ukinule izuzeće koje je omogućavalo Iraku da plaća Iranu za električnu energiju, potvrdio je glasnogovornik State Departmenta. Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, u subotu je izjavio da njegova zemlja neće biti prisiljena na pregovore. VEZANOCijene nafte na putu najvećeg sedmičnog pada od oktobra
Autoceste FBiH imale prihode od 175,9 miliona KM
Marx.ba Prema izvještaju koji je objavljen na Sarajevskoj berzi Autoceste Federacija BiH imale su u 2024. godini prohode od 175,9 miliona KM. Iz naplate od cestarina i akciza na gorivo ova javno preduzeće je u prošloj godini povećanje od 24,5 miliona KM, obzirom da su 2023. godine bili 151,4 miliona KM. Ipak, treba naglasiti da je dobit pala za 5,1 milion KM. U 2024. godini je iznosila 15,1 milion KM. Inače, Autoceste FBiH imaju velike planove za ovu godinu. – Nastavak investiranja u Koridor 5c naš je prioritet koji će osigurati moderne transportne veze koje povezuju zemlju s regijom i EU za dobrobit građana i ekonomije. Mobilizirali smo resurse i tehničke kapacitete za ubrzavanje radova. Globalno promatrano, imamo zatvorenu finansijsku konstrukciju za sve dionice koje su u izgradnji i za one za koje uskoro planiramo otvoriti nova gradilišta. Dakle, pred nama je snažan investicijski ciklus u sljedećih nekoliko godina koji u potpunosti mijenja prometnu vizuru naše zemlje. Neminovno je naglasiti znatan rast cijene sirovina i cijene rada u odnosu na proteklih 20 godina, kada je počela izgradnja autoceste na Koridoru 5c. Svakako, tu su i vanjski faktori na koje Autoceste FBiH nemaju utjecaj kao što su naprimjer ratne aktivnosti, epidemije, kretanje cijena na svjetskom nivou ponude izvođača i slično. Dakle, rizik uvijek postoji, ali jako je važno da svojim poslovnim postupcima svedemo rizik na minimum, rekao je direktor Denis Lasić. VEZANO Autoceste FBiH traže firmu za održavanje hardverskog dijela sistema naplate cestarine
JPMorgan poboljšao prognoze rasta eurozone
Marx.ba JPMorgan se pridružio kompaniji Goldman Sachs s Wall Streeta u prognozi povećanja ekonomskog rasta europodručja za 2025. na temelju reformi fiskalnog labavljenja u Njemačkoj. Slično Goldman Sachu, JPM očekuje porast rasta za 0,1 postotni bod na 0,8%. Za 2026. JPM očekuje rast od 1,2%, što je povećanje od 0,3 postotna boda. – Ovu reviziju prvenstveno pokreće Njemačka, ali također predviđamo malo snažniji rast u ostatku regije zbog prelijevanja i nešto labavije fiskalne politike, rekli su ekonomisti JPM-a u bilješci od petka navečer, prenosi Seebiz. Prošli sedmice, strane u pregovorima o formiranju nove njemačke vlade složile su se pokušati olabaviti fiskalna pravila koja bi dovela do porasta zaduživanja od gotovo trilion eura za finansiranje potrošnje za obranu i infrastrukturu. Međutim, brokerska kuća također je upozorila da bi neizvjesnost zbog Trumpove carinske politike vjerovatno mogla utjecati na ekonomski rast u nadolazećim mjesecima i procijenila blagi porast inflacije u eurozoni za ovu i sljedeću godinu. Svojim šestim smanjenjem od juna, Evropska centralna banka (ECB) snizila je u četvrtak kamatnu stopu na depozite na 2,5%, ali je upozorila na “fenomenalnu neizvjesnost”, uključujući rizik da bi trgovinski ratovi i veća potrošnja za obranu mogli potaknuti inflaciju, povećavajući izglede za pauzu u ublažavanju svoje politike sljedeći mjesec. U istoj bilješci, JPM je rekao da ne očekuje da će ECB smanjiti stope u aprilu u usporedbi s ranijom projekcijom smanjenja od 25 baznih bodova. Brokerska kuća očekuje samo dva smanjenja kamatnih stopa ove godine – u junu i julu, u odnosu na prethodnu procjenu od tri smanjenja kamata. – Naglašavamo rizike da bi ih potencijalno nametanje američkih carina na evropsku robu moglo natjerati na sastanak uživo u aprilu i nazad na uzastopni pristup, dodao je JPM. VEZANO Cijene nafte na putu najvećeg sedmičnog pada od oktobra
Industrija baterija ulazi u novu fazu razvoja
Marx.ba Globalno tržište baterija ubrzano napreduje kako potražnja naglo raste, a cijene nastavljaju da padaju, pokazuje nova analiza Međunarodne agencije za energiju – IEA. U 2024. godini, pošto je prodaja električnih automobila porasla za 25 posto na 17 miliona, godišnja potražnja za baterijama premašila je jedan teravat-sat (TWh), što je označeno kao „historijska prekretnica“. U isto vrijeme, prosječna cijena baterije za električni automobil pala je ispod 100 dolara po kilovat-satu, što se obično smatra ključnim pragom za nadmetanje po cijeni sa konvencionalnim modelima. Jeftiniji minerali za baterije bili su važan pokretač ovog tržišta, ističe IEA. Naime, cijene litijuma su posebno pale za više od 85 posto u odnosu na njihov vrhunac 2022. Međutim, brz napredak u samoj industriji baterija također podržava pad cijena. Nakon godina ulaganja globalni proizvodni kapacitet baterija dostigao je tri TWh 2024. godine, a u narednih pet godina moglo bi doći do još jednog utrostručenja proizvodnih kapaciteta ako se realizuju svi najavljeni projekti. Ovi trendovi ukazuju na to da industrija baterija ulazi u novu fazu svog razvoja. Dok su tržišta nekada bila regionalizovana i mala, sada su globalna i veoma velika, a niz tehnoloških pristupa ustupa mjesto standardizaciji. Gledajući unaprijed, ekonomija obima, partnerstva duž lanca snabdijevanja, efikasnost proizvodnje i kapacitet da se inovacije brzo iznesu na tržište bit će od ključne važnosti za konkurentnost i utakmicu na globalnom planu. Ovo će vjerovatno rezultirati većom konsolidacijom u cijelom sektoru, koji se istovremeno preoblikuje naporima država da se geografski diverzifikuju lanci snabdijevanja baterijama. Danas Kina proizvodi više od tri četvrtine baterija koje se prodaju na globalnom nivou, a 2024. prosječne cijene su tamo pale brže nego bilo gdje u svijetu, za skoro 30 posto. Izvještaji pokazuju da su baterije u Kini jeftinije nego u Evropi i Sjevernoj Americi za više od 30 posto. Pad cijena baterija posljednjih godina glavni je razlog zašto su mnoga električna vozila (EV) u Kini sada jeftinija od onih u ostatku ij, navodi se u analizi. Južna Koreja i Japan su već glavni igrači u globalnoj industriji baterija, ključni su proizvođači i specijalizovani dobavljači sa jakim uticajem NMC (Nickel Manganese Cobalt) baterija. Obje zemlje imaju ograničenu domaću proizvodnju, ali posjeduju etablirane proizvođače sa značajnim investicijama u inostranstvu. Južnokorejske kompanije vode u prekomorskim proizvodnim kapacitetima, sa skoro 400 gigavat-sati (GWh), daleko nadmašujući japanskih 60 GWh i 30 GWh Kine. Korejski proizvođači su 2024. snabdijevali preko jedne petine globalne potražnje baterija za električne automobile, dok su japanski proizvođači pokrili skoro sedam posto. Kako njihove investicije u inostranstvu rastu na glavnim automobilskim tržištima, ključno pitanje je u kojoj mjeri će prihvatiti jeftinije LFP (Lithium Iron Phosphate) dizajne. Ovi proizvođači također imaju jake rezultate u inovacijama i u trci su za razvoj novih tehnologija kao što su solid-state baterije. U Sjedinjenim Američkim Državama, kapacitet proizvodnje baterija se udvostručio od 2022. godine nakon primjene poreskih kredita za proizvođače, dostigavši preko 200 GWh u 2024. Skoro 700 GWh dodatnih proizvodnih kapaciteta je u izgradnji. Oko 40 posto postojećeg kapaciteta upravljaju ili razvijaju poznati proizvođači baterija u bliskoj saradnji sa proizvođačima automobila. Razvoj domaćih kapaciteta za proizvodnju komponenti baterija napredovao je sporije, tako da se većina potražnje za anodama i katodama i dalje zadovoljava uvozom. Sa rastom proizvodnje i prodaje uređaja na baterije – od pametnih telefona do električnih vozila i sistema za skladištenje energije – očekuje se da će ulaganja u sektor baterija premašiti 1,6 biliona dolara do 2040. godine. Po prognozama koje je objavio Benchmark Mineral Intelligence polovinom prošle godine, predviđa se da će potražnja za baterijama porasti devet puta do 2040. godine. Kao rezultat toga očekuje se da će se ukupni kapitalni troškovi industrije baterija skoro utrostručiti za jednu deceniju, sa 567 milijardi dolara u 2030. na 1,6 biliona dolara u 2040. godini. VEZANO Prodaja Adidasa nadmašila očekivanja: Porasla 19 posto u četvrtom tromjesečju