Marx.ba

Prema podacima Vanjskotrgovinske Komore BiH, izvoz metalskog i elektrosektora Bosne i Hercegovine je u 2024. godini iznosio 6,93 milijarde KM i zabilježen je pad od 0,38% (26,6 miliona KM). U ukupnom izvozu BiH, metalski i elektrosektor u 2024. učestvuje sa preko 42%, što, gledajući strukturu naše industrije, ovaj sektor stavlja na uvjerljivo prvo mjesto.

Uvoz metalskog i elektrosektora Bosne i Hercegovine je u 2024. iznosio 10,7 milijardi KM i zabilježen je rast od 2,17% (227,4 miliona KM). U ukupnom uvozu u BiH, metal ski i elektrosektor učestvuje sa 36%.

Obim robne razmjene u ovom sektoru je u 2024. iznosio 17,5 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 64,79%

Ukupni podaci pokazuju blagi pad izvoza i rast uvoza, što dovodi do povećanja trgovinskog deficita. S obzirom na globalna kretanja, ovaj trend je posljedica recesije u EU, konkurencije iz Kine i pada cijena sirovina. Ukupan izvoz sektora iznosio je 6,93 milijarde KM, što predstavlja pad od 0,38% u odnosu na prethodnu godinu. Iako je pad relativno mali, značajan je u kontekstu ukupne ekonomske situacije i globalnih lanaca snabdijevanja. Visoka ovisnost o EU tržištu znači da svaka recesija u EU direktno
pogađa bh. izvoz. Industrijski sektor u EU je pod pritiskom zbog visoke inflacije i smanjene potrošnje, dok istovremeno kineska konkurencija u metalskom sektoru raste, što dodatno vrši pritisak na cijene bh. izvoza.

Dodatno, pad cijena sirovina (posebno čelika i aluminija) negativno utječe na ukupne izvozne vrijednosti.
Najveći rast izvoza zabilježen je kod oružja i municije (+27,38%), što može biti povezano s rastom globalne potra žnje uslijed geopolitičkih nestabilnosti. Značajan rast izvoza (9,65%) vozila i njihovih dijelova može ukazivati na poveća nje potražnje na EU tržištu. Oporavak EU autoindustrije, rast
EV sektora, produženje vijeka trajanja vozila i povoljan geopolitički položaj BiH stvaraju povoljne uvjete za rast izvoza autodijelova. Ako bh. firme nastave ulagati u modernizaciju i prilagođavanje e-mobilnosti, izvoz može dodatno rasti.

Kontinuiran porast bh. izvoza električnih mašina i opreme i njihovih dijelova (+5,15%) može biti indikator prelaska na proizvodnju s većom dodanom vrijednošću, što je pozitivan trend.

Veliki pad izvoza (-16,2%) zabilježen je kod gvožđa i čelika, što je u skladu s globalnim padom potražnje za sirovinama zbog usporavanja građevinske industrije i visokih troškova energije. Evropski zeleni plan i prelazak na obnovljive izvore energije mogu dugoročno smanjiti potražnju za klasičnim metalima, ali povećati potrebu za proizvodima od aluminija, bakra i drugih laganih metala.

Metalska i elektroindustrija naše zemlje i dalje je ključ ni sektor, ali se suočava s izazovima poput zavisnosti od EU tržišta, oscilacija cijena sirovina i konkurencije iz Kine. Potencijal postoji u autodijelovima, električnim mašinama i specijaliziranim metalnim proizvodima, ali su potrebne investicije i strateške promjene za dugoročni rast.

Glavna izvozna tržišta za BiH ostaju zemlje Evropske unije, posebno Njemačka i Austrija. Ova orijentacija prema tržištima Unije odražava dugogodišnje trgovinske veze i usklađenost sa standardima EU, ali i izlaže bh. ekonomiju utjecajima ekonomskih kretanja unutar Unije. Ovi podaci naglašavaju potrebu za diverzifikacijom izvoznih tržišta i prilagođavanjem domaće industrije globalnim ekonomskim
promjenama kako bi se osigurala održivost i konkurentnost na međunarodnoj sceni.

Najveći rast uvoza:
– šinska vozila i oprema (+182,52%) – investicije u tran
sportnu infrastrukturu
– kalaj (+48,80%) i bakar (+14,56%) – visoka potražnja za
industrijsku proizvodnju
– vozila i dijelovi (+7,17%) – veći uvoz automobila i
autodijelova
Najveći pad uvoza:
– aluminij (-15,16%) – pad potražnje i cijena na svjetskom
tržištu
– električne mašine i oprema (-2,04%) – smanjenje investici
ja u industrijsku proizvodnju

Rast uvoza ukazuje na povećanu industrijsku aktivnost, ali i veću zavisnost od uvoznih komponenti.
Ključni uvozni artikli su mašine, vozila i metali, što sugerira potrebu za jačanjem domaće proizvodnje gdje
god je to realno ostvarivo.

BiH se i dalje oslanja na EU, ali sve više uvozi iz Kine i Turske, što može pomoći u smanjenju zavisnosti od EU, kažu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

VEZANO

Koliko izvozi bh. namjenska industrija, koji su glavni proizvodi i tržišta