Četiri večernje navike koje kardiolozi preporučuju za zdravlje srca
Marx.ba Večernje navike i aktivnosti ključan su dio očuvanja snažnog i zdravog srca. Iako se često fokusiramo na prehranu i vježbanje tokom dana, ono što radimo u satima prije spavanja može značajno utjecati na smanjenje rizika od srčanih bolesti. Dobra je vijest da većina večernjih aktivnosti koje pogoduju zdravlju srca nije ni komplicirana ni dugotrajna, a s njima se može započeti u bilo kojoj dobi, piše EatingWell. Nikada niste premladi ili previše zdravi da biste usvojili večernju rutinu koja čuva srce, jer bolesti srca pogađaju različite dobne grupe. Kardiolog dr. Ramy S. Doss ističe da čak i male promjene mogu donijeti veliku razliku. “Čak i sitna poboljšanja u vašim večernjim navikama, ako ih se pridržavate većinu dana u sedmici, mogu učiniti veliku razliku za zdravlje vašeg srca”, kaže Doss. Evo četiri stvari koje kardiolozi preporučuju svake večeri za zdravo srce. Ranija večera Iako ono što jedete ima značajan utjecaj na zdravlje srca, važno je i kada jedete, podebno kada je riječ o posljednjem obroku u danu. Velika studija koja je obuhvatila više od 100.000 odraslih osoba otkrila je da je konzumacija posljednjeg obroka nakon 21 sat povezana sa znatno većim rizikom od srčanih bolesti u usporedbi s obrokom prije 20 sati. Šetnja nakon večere Iako naporna tjelovježba kasno navečer može otežati opuštanje, vrijeme nakon večere idealno je za šetnju. “Lagano kretanje pomaže u regulaciji šećera u krvi i podupire cirkulaciju, istovremeno šaljući signal vašem tijelu da se dan bliži kraju”, kaže dr. Christopher Davis. Održavanje zdravog nivoa glukoze u krvi jedna je od najboljih stvari koje možete učiniti za svoje srce, jer visok šećer u krvi s vremenom može oštetiti krvne žile i snažno je povezan s kardiovaskularnim bolestima. Brojne studije pokazale su da šetnja nakon obroka pomaže smanjiti nivo glukoze u krvi. Ako navečer nemate puno vremena, čak i desetominutna šetnja može napraviti razliku. Stoga, umjesto da se nakon večere zavalite na kauč, razmislite o brzoj šetnji po komšiluku. Vježbe disanja za opuštanje Nakon dana ispunjenog rokovima, obavezama i drugim stresorima, ključno je navečer odvojiti vrijeme za opuštanje. “Čak i nekoliko minuta svjesnosti ili meditacije može sniziti kortizol, usporiti otkucaje srca i prebaciti tijelo iz stanja ‘borbe ili bijega’”, kaže Davis. On preporučuje da u večernju rutinu uključite nekoliko minuta vježbi dubokog disanja, poput metode 4-7-8 ili takozvanog “kvadratnog disanja”. Nekoliko minuta usredotočenog disanja ne samo da će aktivirati vaš parasimpatički nervni sistem pomažući vam da se osjećate opuštenije i manje tjeskobno, već može poboljšati i vaš san. “To podupire dublji, okrepljujući san, što je ključno za regulaciju krvnog pritiska”, dodaje Davis. Držite se dosljednog vremena spavanja San je prilika tijela da se oporavi od dnevnih stresova, što ga čini ključnim dijelom zdravog načina života. Iako su količina i kvaliteta sna važni, odlazak na spavanje u isto vrijeme svake večeri mogao bi prepoloviti rizik od srčanog ili moždanog udara. Studija iz marta 2026. provedena na više od 3.000 odraslih osoba srednje dobi otkrila je da su oni s neredovnim vremenom spavanja imali dvostruko veću vjerovatnost da će doživjeti ozbiljan srčani događaj.
Istraživanje srušilo mit o 10.000 koraka dnevno
Marx.ba Mnogi i dalje vjeruju da je 10.000 koraka dnevno idealan cilj za zdravlje i održavanje forme, no novo istraživanje sugerira da bi znatno manji broj mogao biti sasvim dovoljan za održavanje tjelesne težine nakon dijete. Naučnici sada ističu da je oko 8.500 koraka dnevno dovoljno za sprječavanje ponovnog debljanja, piše LADbible. Istraživanje predstavljeno na Evropskom kongresu o pretilosti u Istanbulu, a objavljeno i u International Journal of Environmental Research and Public Health, pokazalo je da povećanje broja koraka nije nužno povezano s većim gubitkom kilograma tokom dijete. Umjesto toga, pokazalo se važnim za održavanje postignute težine i sprječavanje povratka kilograma nakon mršanja. Istraživači iz Italije i Libanona analizirali su podatke više od 3.700 ljudi uključenih u programe promjene životnog stila ili kontrolne grupe. Učesnici koji su povećali dnevni broj koraka na prosječno 8.454 izgubili su značajnu količinu kilograma i uspješnije održavali težinu od onih koji nisu povećali aktivnost. Kontrolna grupa nije povećala broj koraka i nije izgubila na težini. “Najveći i najvažniji izazov u liječenju pretilosti je sprječavanje povratka kilograma”, objasnio je profesor Marwan El Ghoch. Dodao je da se ljudima tijekom mršanja preporučuje povećati broj koraka na oko 8.500 dnevno i zadržati tu razinu aktivnosti i kasnije. “Povećanje broja koraka na 8.500 dnevno jednostavna je i dostupna strategija za sprječavanje povratka kilograma”, zaključio je.
Jeste li čuli za pravilo spavanja 7:1: Ljekari otkrivaju kako može produžiti život
Marx.ba Dolaskom toplijih mjeseci mnogima postaje sve teže kvalitetno se naspavati. Nedostatak sna raširen je problem, ali ljekari ističu da jednostavno pravilo, poznato kao “pravilo spavanja 7:1”, može pomoći u stvaranju zdravijih navika spavanja, a istraživanje sugerira da bi moglo biti povezano i s dužim životnim vijekom. Pravilo 7:1 vrlo je jednostavno. Podrazumijeva najmanje sedam sati sna i odlazak na spavanje unutar istog jednosatnog vremenskog okvira, barem pet dana u sedmici. To znači da raspored spavanja ostavlja nešto prostora za fleksibilnost tokom preostala dva dana. Osim što može pomoći u boljem odmoru, ovo pravilo povezuje se i s dugoročnim zdravstvenim prednostima. Izvještaj Vitalityja i Londonske škole ekonomije i političkih nauka pokazalo je da poboljšanje trajanja i redovnosti sna može biti povezano s produženjem očekivanog životnog vijeka za dvije do četiri godine. Istraživanje je pokazalo da spavanje sedam do osam sati smanjuje rizik od prerane smrti u usporedbi s redovnim spavanjem kraćim od šest sati. Dr. Matthew Walker, profesor neuroznanosti i psihologije na Univeritetu u Kaliforniji, istakao je važnost sna. “Ne postoji organski sistem u tijelu, kao ni ijedna funkcija našeg uma, koju dobar san ne poboljšava, a loš san ne narušava. Spavanje utječe na sve, od kardiovaskularnog i metaboličkog sistema do psihičkog blagostanja”, rekao je. Autori izvještaja naglasili su da je dosljednost u odlascima na spavanje još snažniji pokazatelj zdravstvenih rizika povezanih sa spavanjem od samog trajanja sna. Prema njihovim podacima, odlazak na spavanje unutar istog jednosatnog vremenskog okvira povezuje se s 31 posto manjim rizikom od smrtnosti i 9 posto manjim rizikom od bolničkog prijema. Pojam “higijena spavanja” posljednjih je godina postao sveprisutan, a brojni ljekari ističu koliko je važan za zdravlje. Nedavno je i televizijski ljekar dr. Amir Khan svojim pratiteljima dao sličan savjet. “Pokušajte ići na spavanje i buditi se u otprilike isto vrijeme svakoga dana, pa čak i vikendom. To jača unutarnji tjelesni sat, a cilj bi trebao biti sedam do osam sati sna svake noći”, naglasio je.
Može biti frustrirajuće: Zašto se budimo tokom noći i šta učiniti
Marx.ba Buđenje usred noći može biti vrlo frustrirajuće, a ako se ponavlja, lako može prerasti u nesanicu. Ako se redovito budite oko tri sata ujutro, vjerojatno postoji razlog za to. Stručnjakinja za mentalno zdravlje objašnjava o čemu se radi i što možete poduzeti. Talar Moukhtarian, docentica za mentalno zdravlje na Medicinskom fakultetu u Warwicku, ističe da često buđenje u drugom dijelu noći može imati ozbiljne posljedice za um i tijelo. Priroda sna i noćna buđenja Moukhtarian objašnjava da se većina ljudi probudi nekoliko puta tokom noći, ali toga se ne sjećaju jer odmah ponovno zaspu. Problem nastaje kada ostanemo budni, jer se tada prekidaju važni dijelovi ciklusa spavanja, što može dovesti do umora i poteškoća s koncentracijom tokom dana. “San se ne odvija u jednom neprekinutom nizu. Tokom noći mozak prolazi kroz ponavljajuće cikluse spavanja koji traju između 90 i 110 minuta. Svaki ciklus uključuje nekoliko faza: lagani san, duboki san i REM fazu, tokom koje najviše sanjamo. Većina odraslih prođe kroz četiri do šest takvih ciklusa svake noći”, pojašnjava profesorica. Kako se približavamo kraju svakog ciklusa, san postaje lakši. Upravo tada najčešće dolazi do kratkog buđenja, jer se tijelo počinje pripremati za dan povećavajući nivo kortizola, hormona stresa. Stres, kofein i alkohol kao glavni krivci Iako je povremeno buđenje normalan dio spavanja, problem nastaje ako je um opterećen stresom i brigama. “Ako vam je um već preplavljen brigama o poslu, vezama ili svakodnevnim pritiscima, kratko buđenje može se brzo pretvoriti u potpuno razbuđivanje i pretjerano razmišljanje. Noću je manje ometanja pa misli koje se tokom dana čine podnošljivima noću mogu djelovati puno intenzivnije”, kaže Moukhtarian. Dodaje da su stres i ruminacija, odnosno neprestano vrtjenje istih misli, snažno povezani s nesanicom. Osim stresa, buđenje usred noći mogu uzrokovati i dvije najčešće konzumirane tvari: kofein i alkohol. Alkohol može pomoći da brže zaspimo, ali često uzrokuje isprekidan san iz kojeg se lakše budimo. Kofeinu, s druge strane, treba više od šest sati da se razgradi u organizmu, pa može poremetiti san čak i ako ga konzumiramo kasno poslijepodne. Stručnjakinja ističe i druge faktore koji mogu narušiti san, poput neredovitog rasporeda spavanja ili predugog korištenja mobitela u krevetu. Ipak, visok nivo stresa te kafa ili alkohol konzumirani kasnije tokom dana ostaju među najčešćim uzrocima problema. Šta možete učiniti? Profesorica Moukhtarian nudi nekoliko savjeta za one koji se suočavaju s ovim problemom, koji može prerasti u hroničnu nesanicu ako se ne riješi. “Male promjene u rutini mogu pomoći tijelu da se vrati u stabilniji ritam. To se često naziva dobrom higijenom spavanja. Održavanje dosljednog vremena buđenja, čak i nakon loše prospavane noći, pomaže regulirati tjelesni sat i stabilizirati obrasce spavanja”, savjetuje ona. Preporučuje i odvajanje vremena za opuštanje prije spavanja, ograničavanje unosa kofeina i alkohola kasnije tokom dana te stvaranje mirnog okruženja za spavanje. “Ako dugo ležite budni, može pomoći da nakratko ustanete iz kreveta i radite nešto opuštajuće dok ponovno ne osjetite pospanost. Tako se prekida povezanost kreveta s budnošću”, kaže Moukhtarian. “Upravljanje stresom tokom dana također može pomoći, jer smanjuje vjerovatnost da ćete u krevet otići već napeti. Vođenje dnevnika, joga, meditacija, vježbe disanja i mindfulness mogu pomoći umiriti um prije spavanja”, zaključuje. Dodaje da, iako buđenje oko tri ujutro može biti uznemirujuće, razumijevanje tjelesnih procesa te utjecaja stresa i svakodnevnih navika može pomoći da takve situacije ne doživljavamo toliko alarmantno.
Kardiolozi: Jednostavna popodnevna navika popodne može zaštititi srce
Marx.ba Navike je često teško promijeniti, posebno kada živimo ubrzano, ali kardiolozi ističu da i male svakodnevne rutine mogu značajno utjecati na zdravlje srca. “Vrlo je važno razumjeti naše dnevne rutine i navike jer utječu na prehranu, tjelesnu aktivnost i mentalno zdravlje”, kaže kardiolog dr. Srihari S. Naidu za Parade. Dodaje i da “navike stvaraju okruženje u kojem živimo, a upravo u tom okruženju moramo održavati zdravlje srca”. Problem je što se najviše fokusiramo na jutro i večer, dok velik dio dana, posebno na poslu, provodimo sjedeći i pod stresom. Upravo zato kardiolozi naglašavaju jednu ključnu naviku: popodnevnu šetnju. Redovno hodanje tokom dana može imati velik utjecaj na zdravlje srca. “Hodanje može poboljšati protok krvi u mozgu, unaprijediti zdravlje krvnih žila i smanjiti mentalni stres koji se nakuplja tokom dana”, ističe kardiolog dr. Bradley Serwer. Kako objašnjava kardiolog dr. Lars Sondergaard, “dugotrajno sjedenje usporava cirkulaciju, što može dovesti do nakupljanja plaka u arterijama i povišenog krvnog pritiska”, pa čak i kratka šetnja može pomoći u ublažavanju tih učinaka. Jedna od najvećih prednosti ove navike je bolja regulacija šećera u krvi. “Nakon ručka tijelo razgrađuje hranu u glukozu, što povećava nivo šećera u krvi. Kada se pokrenemo, mišići koriste tu glukozu za energiju, čime se sprječavaju nagli skokovi šećera u krvi”, objašnjava dr. Sondergaard. Osim toga, šetnja razbija dugotrajno sjedenje. “Čak i kratka šetnja potiče bolju cirkulaciju, aktivira mišiće i smanjuje negativne učinke sjedilačkog načina života”, dodaje. Time se čuvaju elastičnost krvnih žila i smanjuje opterećenje srca. Osim fizičkih koristi, šetnja pomaže i mentalnom zdravlju. “Hodanje u poslijepodnevnim satima prirodno smanjuje stres”, navodi dr. Sondergaard, objašnjavajući da stres potiče lučenje hormona koji povisuju tlak i puls. Dodaje da “šetnja aktivira reakciju opuštanja, smanjuje nivo hormona stresa i dugoročno štiti srce”. Dr. Naidu ističe i zanimljiv detalj. Kako kaže, većina ljudi ne jede dok hoda, pa ova navika može pomoći i u smanjenju prejedanja. Čak i kratke pauze imaju smisla, jer kako naglašava dr. Serwer, “i šetnja od samo pet minuta može biti korisna”.
Kako prehranom smanjiti stres i nivo kortizola
Marx.ba Kokrtizol je hormon koji tijelo prirodno proizvodi kao reakciju na stres i ima važnu ulogu u regulaciji imunološkog sistema, nivoa šećera u krvi i krvnog pritiska. U povišenim količinama može utjecati na limfni sistem i pridonijeti oticanju lica, ali takvi simptomi češće su povezani s uzimanjem steroida ili Cushingovim sindromom, a ne s popularnim tvrdnjama bez naučne potvrde. Dugotrajno povišen kortizol može oslabiti imunitet, promijeniti crijevni mikrobiom i povećati rizik od upala, uz simptome poput umora, nesanice i razdražljivosti. Iako stres nije moguće potpuno izbjeći, pravilna prehrana može pomoći u njegovoj regulaciji. Prema istraživanjima, ovo su namirnice koje prirodno smanjuju nivo kortizola. Cjelovite žitarice Studija iz 2019. godine pokazala je da povećan unos ugljikohidrata iz cjelovitih žitarica može poboljšati odgovor tijela na kortizol tokom dana. U ovu grupu spadaju zob, smeđa riža i kruh od cjelovitog zrna. One pružaju stabilan izvor energije i pomažu u regulaciji šećera u krvi. Time mogu smanjiti stresne reakcije organizma, piše Vogue. Jogurt Grčki jogurt preporučuje se zbog većeg udjela proteina i manjeg sadržaja šećera. Bogat je probioticima koji podržavaju ravnotežu osi crijevo-mozak. Također doprinosi duljem osjećaju sitosti i stabilnoj energiji. Zdrav mikrobiom može imati važnu ulogu u regulaciji stresa. Agrumi Agrumi poput narandži, limuna i grejpa bogati su vitaminom C. Istraživanja su pokazala da vitamin C može pomoći u smanjenju posljedica hroničnog stresa. Povezuje se i s nižim nivoima kortizola. Redovna konzumacija može podržati imunološki sistem. Banane Banane su izvor kalija, magnezija i vitamina B6. Ovi nutrijenti podržavaju nervni sistem i proizvodnju serotonina. Magnezij pomaže u regulaciji sna i opuštanju mišića. Time mogu doprinijeti smanjenju stresa. Bijeli luk Bijeli luk sadrži alicin, spoj koji doprinosi zdravlju srca i imuniteta. Utvrđeno je da može pomoći u snižavanju nivoa kortizola, posebno u obliku dodatka prehrani od odležanog bijelog luka. Također pomaže u regulaciji krvnog pritiska i holesterola. Redovna konzumacija povezuje se s boljim općim zdravljem. Lisnato zeleno povrće Špinat, kelj i rukola bogati su vitaminima, mineralima i antioksidansima. Sadrže folat koji može pomoći u regulaciji nivoa kortizola. Folat također podržava zdrav crijevni mikrobiom. To može imati pozitivan učinak na stres. Gorka čokolada Tamna čokolada s najmanje 70 posto kakaa bogata je flavonoidima. Oni mogu pomoći u ublažavanju odgovora nadbubrežnih žlijezda na stres i smanjenju lučenja kortizola. Uz to može poboljšati raspoloženje. Preporučuje se konzumacija u umjerenim količinama. Losos Losos je bogat omega-3 masnim kiselinama koje imaju protuupalno djelovanje. Neke studije pokazale su da riblje ulje može smanjiti aktivaciju nadbubrežnih žlijezda u stresnim situacijama. To može pomoći u regulaciji kortizola. Masne ribe često se povezuju s boljim mentalnim zdravljem. Avokado Avokado sadrži značajne količine kalija i magnezija. Ovi minerali pomažu u opuštanju mišića i regulaciji sna. Također mogu doprinijeti smanjenju nivoa kortizola. Često se preporučuje kao dio uravnoteženog obroka. Mahunarke Slanutak, grah i leća bogati su vlaknima i vitaminima B grupe. Podržavaju zdravlje crijeva i stabilan nivo šećera u krvi. Time mogu smanjiti stresne reakcije organizma. Također su dobar izvor biljnih proteina. Bobičasto voće Borovnice, maline i brusnice bogate su antioksidansima. Ovo voće pomaže u borbi protiv oksidativnog stresa. Time može utjecati i na nivo kortizola. Lako se uklapa u svakodnevnu prehranu. Orašasti plodovi Bademi, orasi i lješnjaci sadrže zdrave masti, magnezij i vitamine B skupine. Ova kombinacija može pomoći u smanjenju stresa. Podržavaju i zdravlje mozga. Preporučuju se kao praktičan međuobrok. Jaja Jaja su bogata proteinima, vitaminima i kolinom. Kolin ima važnu ulogu u funkciji mozga. Povezuje se i sa smanjenjem stresa i tjeskobe. Doručak s jajima može pomoći u održavanju energije. Chia sjemenke Chia sjemenke bogate su omega-3 masnim kiselinama s protivupalnim učinkom. Mogu pomoći u snižavanju nivoa kortizola i potaknuti osjećaj smirenosti. Također pružaju dugotrajan osjećaj sitosti. Lako se dodaju u razne obroke.
Loše vijesti svuda oko nas: Kako sačuvati optimizam u svakodnevici
Marx.ba U vremenu stalnih ratova, globalnih kriza, političkih napetosti i ekonomskih neizvjesnosti, mentalno zdravlje postaje sve važnije. Prema istraživanju iz 2012. godine, prosječan čovjek tokom jednog dana primi oko 74 gigabajta informacija, što pokazuje koliko brzo može doći do preopterećenja vijestima. Ljudi su evolucijski skloni obraćati više pažnje na negativne informacije, a u digitalnom dobu, gdje su loše vijesti neprekidno dostupne, to može ozbiljno uticati na psihičko i fizičko zdravlje. – To utiče na način da može izazvati određenu vrstu anksioznosti, da poremeti određene fiziološke potrebe vezano za ishranu i san. Kada koristimo telefon postoji algoritam koji prepoznaje na čemu zadržavamo pažnju, tako da ako naša pažnja bude zadržana na lošim vijestima, on će nam izbacivati loše vijesti, kaže Aleksandra Radanović, diplomirani psiholog, piše e-kapija. Novinar Ljubo Ljubojević dodaje da ispada da nam je kompletan život sveden na neku crnu hroniku. – One čovjeka opterete, na neki način ga pasiviziraju i dovode ga u stanje da ima loše misli, a ne optimistične misli koje bi ga pokretale. Brzina informacija danas prelazi granice onoga što čovjek može procesuirati, a loše vijesti utiču i na ponašanje potrošača. Đorđe Savić, stručnjak za promet derivatima, navodi: – Početkom sukoba na Bliskom istoku bila je osjetno veća potražnja na benzinskim pumpama, i sve pumpe su bilježile dva do tri puta veću prodaju nego što je uobičajeno u ovom dijelu sezone. Prvobitno je bio strah od rasta cijena, a sada je dijelom bio strah od nestašica, piše e-kapija. Dodatni problem je nepouzdanost dijela sadržaja koji kruži internetom. – Bez obzira na to kojim formama se sadržaj proizvodi, kako se koristi i distribuira, to je ono što publika mora očekivati od novinara i sudionika u javnom prostoru, da se izvještava odgovorno i profesionalno, naglašava Maida Muminović, izvršna direktorka Fondacije Mediacentar. Stručnjaci savjetuju zdrav balans: budite informisani, ali ne po cijenu vlastitog mira. Svijet je danas prepun negativnih informacija, ali način na koji ih konzumiramo i koliko prostora im dajemo u svom životu ostaje na nama.
Koliko spavamo: Koja je gornja granica zdravog odmora
Marx.ba Iako se stalno upozorava na opasnosti nedovoljnog sna, rijetko se govori o tome da i previše sna može biti štetno. Svjetski dan spavanja se obilježava ovog petka 13. marta s ciljem podizanja svijesti o važnosti zdravih naviks spavanja, a stručnjaci su objasnili koja je gornja granica zdravog sna i kako postići idealnu mjeru za odmor. Dok se vikendom mnogi vole izležavati i nakon deset sati sna probuditi oko 11 sati, naučna istraživanja pokazuju da bi takva navika mogla imati negativne posljedice. Doktorice Charlotte Gupta i Gabrielle Rigney u članku za The Conversation pisale su o utjecaju prekomjernog spavanja na cjelokupno zdravlje, a njihovi nalazi su iznenađujući. Opasnosti prekomjernog spavanja Pregledom 79 nsučnih studija utvrđeno je da su osobe koje su spavale više od devet sati noću imale 34 posto veći rizik od smrti u usporedbi s onima koji su spavali preporučenih sedam do osam sati. Sličan trend pokazala je i studija iz 2018. godine, koja je pratila zdravlje sna učesnika kroz period od jedne do 30 godina. Istraživanje je otkrilo da su osobe koje su spavale više od devet sati imale 14 posto veću vjerovatnost od smrti tokom trajanja studije. U studijama se navodi da je previše sna povezano s nizom zdravstvenih problema, uključujući depresiju, hroničnu bol, debljanje i metaboličke poremećaje. Kako postići idealnu količinu sna Gupta i Rigney savjetuju da se za postizanje idealne količine sna treba izlagati sunčevoj svjetlosti i ostati aktivan tokom dana te pokušati održavati redovno vrijeme lijeganja i buđenja. Također je preporučljivo izbjegavati ekrane barem sat vremena prije spavanja, a ključno je i osigurati da je spavaća soba tiha, mračna i optimalne temperature. Podrazumijeva se i da je udobnost presudna za kvalitetan noćni odmor. Sammy Margo iz kompanije Dreams, također je podijelila nekoliko savjeta, ističući rutinu kao najvažniji element. “Ljudima su potrebni ritam i rutina. Liježite i budite se otprilike u isto vrijeme svakog dana, pa i vikendom. Ako ste loše spavali, radije pođite ranije na spavanje nego da se izležavate. Prije spavanja se opustite uz umirujuće aktivnosti, ograničite unos kofeina u kasnijim satima i pobrinite se da vam spavaća soba bude prohladna, mračna i udobna”, objasnila je.
Dvije navike koje ubrzavaju starenje: Jednu možda direktno donosi i posao
Marx.ba Mnogu vjeruju da je za dugovječnost presudna isključivo prehrana, ali stručnjaci upozoravaju da svakodnevne navike mogu imati još veći utjecaj na brzinu starenja i rad organa. Dvije česte greške mogu tiho potaknuti upale i povećati rizik od hroničnih bolesti. Dobra je vijest da ih je moguće spriječiti. Sjedilački način života Previše sjedenja ne utječe samo na tjelesnu težinu, već može pogoditi gotovo svaki organski sistem. Povezuje se s pretilošću, kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom tipa 2 i povišenim krvnim protiskom. Dugoročno može smanjiti kvalitetu i dužinu života. Kada smo neaktivni, cirkulacija se usporava, mišići slabe, a osjetljivost na inzulin opada. Upalni procesi se mogu pojačati, što dodatno opterećuje srce, jetru i gušteraču. Takvo stanje može pridonijeti metaboličkoj disfunkciji i ubrzati biološko starenje. – Umjerena tjelovježba od najmanje 150 minuta sedmično jača srce, poboljšava kontrolu šećera u krvi i pridonosi općem blagostanju”, savjetuje dijetetičarka i nutricionistica dr. Krutika Nanavati za SheFinds. To je otprilike 30 minuta pet dana u sedmici, a može uključivati brzo hodanje, vožnju bicikla ili plivanje. Čak i male promjene, poput češćeg ustajanja i kratkih pauza za razgibavanje, mogu smanjiti rizike dugotrajnog sjedenja. Ovo se posebno može odnositi na ljude koji sjede na poslu. Hronični nedostatak sna San je vrijeme kada se tijelo obnavlja i regulira ključne procese. Bez dovoljno odmora slabe hormonska ravnoteža, imunitet i stanična obnova. Posljedice se s vremenom mogu odraziti na cjelokupno zdravlje. Hronični manjak sna povećava razinu kortizola, glavnog hormona stresa. Povišeni kortizol potiče upale povezane s bolestima srca, dijabetesom i neurodegenerativnim poremećajima poput Alzheimerove bolesti. Loš san može narušiti metabolizam glukoze, povisiti krvni pritisak i poremetiti hormone koji reguliraju apetit. S vremenom takvo opterećenje može oštetiti organe i ubrzati starenje. Dr. Nanavati preporučuje 7 do 8 sati kvalitetnog sna svake noći za optimalno zdravlje i dugovječnost. Savjetuje uvođenje dosljedne večernje rutine, ograničavanje ekrana i stvaranje mirnog okruženja za spavanje.
Naučnici otkrili koje je desetljeće života najiscrpljujuće
Marx.ba Naučnici su otkrili koje je desetljeće života najiscrpljujuće, a vijest se vjerovatno neće svidjeti onima koji se približavaju 40. rođendanu. Prema anatomkinji Michelle Spear s Univerziteta u Bristolu, upravo su četrdesete najzamornije godine života. Razlog nije samo starenje, nego kombinacija suptilnih bioloških promjena koje se događaju istovremeno s vrhuncem životnih, poslovnih i roditeljskih obaveza, piše Daily Mail. Profesorica Spear objašnjava da se umor u srednjoj dobi može opisati kao “nesklad između biologije i zahtjeva”. “Naša tijela i dalje mogu proizvoditi dovoljno energije, ali to čine u drukčijim uvjetima nego u mlađoj odrasloj dobi, dok su zahtjevi prema toj energiji često najveći upravo tada”, rekla je. Dobra je vijest da su biološke neravnoteže koje iscrpljuju energiju uglavnom privremene te da mnogi ljudi u kasnijim godinama dožive novi nalet vitalnosti.