Visok krvni pritisak: Tihi ubica i kako ga držati pod kontrolom
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Visok krvni pritisak ima otprilike jedna od tri odrasle osobe u svijetu. Iako u ranim fazama obično ne izaziva nikakve simptome, povišeni krvni pritisak vodeći je uzrok srčanih i moždanih udara, bolesti bubrega te demencije. Dobra je vijest da se u pravilu može uspješno otkriti i liječiti, piše Express.co.uk. Šta je krvni pritisak? Krvni pritisak je sila kojom krv pritišće stijenke arterija dok je srce pumpa kroz tijelo. Ako taj pritisak ostane previsok dugi niz godina, postupno oštećuje krvne žile te dodatno opterećuje srce i druge organe. To se oštećenje često događa neprimjetno, bez ikakvih znakova upozorenja, zbog čega se visoki krvni pritisak ponekad naziva “tihim ubicom”. Mnogi pretpostavljaju da bi znali da imaju povišen pritisak jer bi se osjećali loše, no u stvarnosti se većina ljudi osjeća potpuno zdravo. Do trenutka kada se simptomi pojave, oštećenje arterija i organa možda je već nastupilo. Jedini pouzdan način da saznate imate li povišen krvni pritisak jest da ga izmjerite. Rizik od razvoja visokog pritiska raste s godinama, ali može pogoditi odrasle osobe bilo koje dobi. Češći je kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, onih koji su fizički neaktivni, pušača, osoba koje prekomjerno konzumiraju alkohol ili se hrane prehranom bogatom soli. Porodična historija bolesti također povećava rizik, kao i stanja poput bolesti bubrega. Pripadnici nekih etničkih skupina, uključujući osobe afričkog i karipskog podrijetla, također imaju veći rizik od razvoja visokog krvnog tlaka i njegovih komplikacija. Gdje izmjeriti pritisak? Provjera krvnog pritiska brza je, jednostavna i obično besplatna. Možete ga izmjeriti u ordinaciji svog porodičnog ljekara, u mnogim apotekama te na lokalnim zdravstvenim događanjima. Mnogi se odlučuju i za kupnju kućnog tlakomjera. Pouzdani uređaji danas su dostupni po cijeni od otprilike 50 do 100 KM , što olakšava redovito praćenje pritiska. U nekim slučajevima ljekar može preporučiti 24-satno mjerenje pomoću holtera tlaka, uređaja koji automatski bilježi vrijednosti tokom dana i noći, što je najtačniji način za potvrdu dijagnoze. Osobama kojima je već dijagnosticiran povišen pritisak, kućno mjerenje iznimno je važno. Neki ljudi osjećaju tjeskobu prilikom mjerenja u zdravstvenoj ustanovi, što dovodi do privremenog porasta pritiska, poznatog kao “hipertenzija bijele kute”. Mjerenje kod kuće može pružiti tačniju sliku o vašim uobičajenim vrijednostima. Liječenje: Promjena navika i lijekovi Ako vam je krvni pritisak povišen, prvi korak je promjena životnih navika jer čak i male promjene mogu donijeti značajnu razliku. Održavanje zdrave tjelesne težine jedan je od najučinkovitijih načina za snižavanje pritiska. Redovita tjelesna aktivnost, poput brzog hodanja, vožnje bicikla ili plivanja u trajanju od najmanje 150 minuta sedmično, također donosi velike koristi. Uravnotežena prehrana sa smanjenim unosom soli također može pomoći. Ako pušite, prestanak je ključan, kao i ograničavanje unosa alkohola. Međutim, promjene životnog stila ponekad nisu dovoljne i mnogim će ljudima biti potrebni lijekovi za kontrolu pritiska. To se ne bi smjelo smatrati neuspjehom – čak i osobe koje vode vrlo zdrav život mogu trebati terapiju. Danas postoji niz sigurnih i učinkovitih lijekova za visoki krvni pritisak koji mogu značajno smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara te drugih komplikacija. Ljekar će vam preporučiti kombinaciju terapije koja najbolje odgovara vašem stanju. Važnost redovnih kontrola Nakon početka liječenja važne su redovne kontrole. Većina osoba s visokim krvnim pritiskom poziva se na godišnji pregled kod svog obiteljskog ljekara. Osim provjere pritiska, zdravstveni tim često će zatražiti krvne i urinske pretrage kako bi procijenio funkciju bubrega i provjerio postojanje drugih stanja, poput povišenog holesterola ili dijabetesa, koja mogu povećati ukupni kardiovaskularni rizik. Ovi pregledi također su prilika za razgovor o životnim navikama i provjeru djeluju li lijekovi kako treba te uzrokuju li neželjene nuspojave. Jedan od najvećih napredaka posljednjih godina je poticanje pacijenata da preuzmu aktivniju ulogu u praćenju vlastitog pritiska. Vođenje dnevnika kućnih mjerenja pomaže i pacijentima i ljekarima da bolje razumiju učinkovitost liječenja i procijene jesu li potrebne prilagodbe terapije. To također mnogim ljudima daje osjećaj veće uključenosti u brigu o vlastitom zdravlju. Zašto je kontrola pritiska važna? Visoki krvni v jedan je od najčešćih i najlakše lječivih faktora rizika za ozbiljne bolesti. Njegovim ranim otkrivanjem i učinkovitim liječenjem možemo značajno smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara, bolesti bubrega i drugih komplikacija. Male promjene u životnim navikama, u kombinaciji s lijekovima kada je to potrebno, mogu produžiti život za godine zdravlja. Budući da povišeni krvni pritisak obično ne uzrokuje simptome, nemojte čekati da se počnete osjećati loše. Ako niste nedavno provjeravali pritisak, dogovorite mjerenje. Znati koje su vrijednosti vašeg pritiska jedan je od najjednostavnijih i najvažnijih koraka koje možete poduzeti kako biste zaštitili svoje zdravlje.
Fruktoza i glukoza imaju isti broj kalorija – ali mozak ih tretira potpuno drugačije
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Fruktoza i glukoza dva su šećera koja se nalaze u velikom broju namirnica i pića. Iako sadrže isti broj kalorija, nova studija objavljena u časopisu Neuron pokazuje da ih mozak obrađuje na potpuno različite načine, što može imati važne posljedice za apetit i prehrambene navike, prenosi ScienceDaily. Istraživači sa Monell Chemical Senses Centera otkrili su da fruktoza i glukoza komuniciraju s mozgom kroz odvojene puteve između crijeva i mozga. Tokom istraživanja, tim je utvrdio da put kojim fruktoza komunicira s mozgom ima znatno slabiji učinak na smanjenje aktivnosti neurona koji pokreću glad u poređenju s glukozom. Konkretno, fruktoza povećava razinu crijevnog hormona PYY, koji potom djeluje kroz vagusni živac i skromno smanjuje aktivnost neurona koji podstiču glad. Glukoza pak koristi potpuno drugačiji put i daleko snažnije suzbija te iste neurone, što rezultira značajno jačim osjećajem sitosti. Tokom istraživanja je utvrđeno da visokofruktozni kukuruzni sirup, jedan od najčešće korištenih u prerađenoj hrani, suzbija neurone gladi čak nego i sama fruktoza. Prema autorici studije Amber Alhadeff, ovaj rad doprinosi razumijevanju kako moderne prehrane, posebno one bogate fruktozom ili visokofruktoznim kukuruznim sirupom, djeluju na neuralne sisteme koji reguliraju apetit. Rezultati dovode u pitanje dugogodišnju pretpostavku da neuroni gladi prate isključivo unos kalorija, bez obzira na njihov izvor – i sugeriraju da čak i jednostavni šećeri mogu imati različite učinke na crijeva, mozak i ponašanje.
Firme koje ulažu u zdravlje zaposlenika zarađuju više: Istraživanje otkriva koliko
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Zdravlje zaposlenika više nije samo pitanje humanosti – postalo je pitanje profitabilnosti. Prema izvještaju Global Wellness Instituta, istraživanje McKinsey Health Instituta pokazuje da kompanije koje integrišu brigu o dobrobiti zaposlenika u svoju poslovnu strategiju bilježe i do 20 do 25 posto veću produktivnost i mjerljivo smanjenje troškova uzrokovanih burnoutom. Ono što se mijenja u 2026. godini nije samo svjesnost o ovom problemu, nego pristup. Vodeće organizacije napuštaju izolovane wellness programe i prelaze na sistemsku integraciju – brigu o zaposlenicima ugrađuju direktno u poslovne modele, menadžerske prakse i strukturu kompanije. Finansijski stres, digitalno preopterećenje i socijalna fragmentacija prepoznati su kao mjerljivi poslovni rizici, a ne samo lični problemi zaposlenika. Trend podupiru i regulatorni okviri. Evropska direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) sada zahtijeva da kompanije na razini upravnog odbora izvještavaju o dobrobiti i ljudskom kapitalu zaposlenika. Paralelno s tim, međunarodni standard ISO 45003 sve se češće koristi u korporativnom upravljanju kao okvir za psihosocijalne rizike na radu. Pritisak dolazi i s druge strane – od anksioznosti zbog uvođenja umjetne inteligencije. Globalna studija provedena na 37.000 radnika pokazala je da je AI i promjene koje donosi sada najveća briga zaposlenika, s 40% onih koji strahuju za dugoročnu sigurnost svog radnog mjesta. Taj podatak porastao je s 28% u 2024. godini, a 62% zaposlenika smatra da lideri potcjenjuju emocionalni i psihološki uticaj koji AI ima na radnu snagu. Finansijski stres zaposlenika dodatno komplikuje sliku. PwC istraživanje pokazuje da 60% zaposlenika pati od finansijskog stresa koji direktno utiče na njihovu produktivnost, san i mentalno zdravlje – čak i među onima koji zarađuju više od 100.000 dolara godišnje, gotovo polovina prijavljuje finansijsku zabrinutost. Poruka iz izvještaja je jasna – briga o zaposlenicima više nije beneficija koju kompanije nude iz dobre volje. Postala je strateška infrastruktura koja direktno određuje poslovne rezultate.
Loš san u srednjim godinama povezan je sa lošijim zdravljem u kasnijoj dobi
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Nova studija predstavljena na godišnjem skupu SLEEP 2026 u Baltimoreu pokazuje da problemi sa snom u srednjim godinama mogu imati ozbiljne dugoročne posljedice po psihološko zdravlje, i to čak devet godina nakon što se poteškoće pojave. Istraživanje je pratilo 574 odrasle osobe srednje i starije dobi u dvije vremenske tačke – između 2005. i 2006. te između 2013. i 2017. godine. Prosječna starost učesnika na početku bila je 51,7 godina, a 55% su bile žene. Kvalitet sna mjeren je standardizovanim upitnikom, dok je psihološko blagostanje procijenjeno kroz sveobuhvatan upitnik koji je obuhvatio svrhu u životu, lični rast, autonomiju, odnose s drugima i samopouzdanje. Rezultati su jasni – oni koji su prijavili probleme sa snom u srednjim godinama imali su niže rezultate na mjerama psihološkog blagostanja skoro deceniju kasnije. Ono što je posebno zanimljivo je da je ova veza bila značajno jača kod žena nego kod muškaraca, čak i nakon što su istraživači uzeli u obzir faktore kao što su starost, obrazovanje, zdravstveno stanje i broj bolesti. Fumiko Hamada, doktorantica na Sveučilištu Južne Floride i autorica studije, naglašava da problemi sa snom ponekad neosnovano smatramo normalnim dijelom starenja. Prema njenim riječima, poteškoće sa snom koje se ponavljaju danima, sedmicama i godinama mogu postupno narušavati psihološko blagostanje ako se ne adresiraju na vrijeme. Stručnjaci koji su komentarisali istraživanje za Medscape napominju da kada je san hronično narušen, tijelo ima manje prilika za regulaciju stresne fiziologije, upale, metabolizma i emocionalne obrade. Posebno se ističe i česta zabluda da većina odraslih može funkcionisati optimalno na pet do šest sati sna – nauka to dosljedno opovrgava.
Koliko vježbanja je dovoljno? Nova opsežna studija otkriva idealnu sedmičnu dozu
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Nova studija objavljena u časopisu British Journal of Sports Medicine pokazuje da bi 90 do 120 minuta vježbanja snage sedmično mogao biti idealan opseg za smanjenje rizika od smrti. Istraživanje je pratilo učesnike tokom 30 godina. Studija se oslanja na podatke prikupljene od tri velike grupe učesnika tokom 30 godina praćenja: Health Professionals Follow-up Study (1992-2022), Nurses’ Health Study (2002-21) i Nurses’ Health Study II. Učesnici su svake dvije godine ispitivani o broju minuta sedmično provedenih na treningu snage i aerobnim aktivnostima. Aerobne aktivnosti uključivale su brzo hodanje, trčanje, plivanje, biciklizam, tenis, skvoš, fizički naporan rad na otvorenom i penjanje uz stepenice, dok je trening snage uključivao vježbe s tegovima ili tjelesnom težinom, kao što su sklekovi, čučnjevi i iskoraci. Prosječna starost učesnika na početku studije bila je 54 godine. Tokom 30-godišnjeg perioda praćenja umrlo je 35.798 učesnika. Istraživači su otkrili da su veći dugoročni nivoi sedmičnog treninga snage povezani s nižim rizikom smrti. Nakon uzimanja u obzir drugih faktora koji bi mogli utjecati na rezultate, učesnici koji su radili trening snage 90 do 120 minuta sedmično imali su 13 posto niži rizik smrti od svih uzroka. Iznad 120 minuta sedmično nije zabilježeno dodatno smanjenje rizika. Isti raspon od 90 do 120 minuta bio je povezan i sa 19 posto nižim rizikom smrti od kardiovaskularnih bolesti te 27 posto nižim rizikom smrti od neuroloških bolesti. Kada je riječ o riziku od smrti uzrokovane rakom, koristi su se pojavile i kod manjih količina treninga snage. Učesnici koji su vježbali snagu 1 do 29 minuta sedmično imali su 21 posto niži rizik smrti od raka, a oni koji su vježbali 30 do 59 minuta sedmično imali su 18 posto niži rizik. Tri četvrtine učesnika, odnosno 74 posto, prelazilo je preporučenih 150 minuta sedmično umjereno intenzivne aerobne aktivnosti. Efekti treninga snage bili su pojačani dodatkom aerobnih vježbi, a najniži ukupni rizik smrti zabilježen je kod osoba koje su kombinovale veću aerobnu aktivnost s umjerenim do visokim nivoom treninga snage. Istraživači napominju da studija pokazuje samo povezanost između treninga snage i nižeg rizika smrti, a ne direktnu uzročno-posljedičnu vezu. Dodatna ograničenja su to da su učesnici sami prijavljivali svoje navike vježbanja, što možda nije bilo potpuno precizno, a studija nije mjerila intenzitet vježbanja.
Zadržavate dah dok čitate e-mailove? To stanje ima naziv i nije dobro za vas
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Jeste li ikada primijetili da počnete čudno disati nakon što dobijete neočekivani e-mail ili dok pokušavate sastaviti savršen odgovor? Možda se suočavate s takozvanom “apnejom e-pošte”, pojavom koja se često javlja kod ljudi čiji se posao ili druge stresne aktivnosti oslanjaju na e-mail komunikaciju. To se ne događa samo pri pisanju e-maila “Apneja e-pošte neformalan je naziv za nesvjesnu sklonost nekih ljudi da privremeno prestanu disati ili dišu pliće dok su fokusirani na ono što se događa na ekranu”, objasnila je licencirana klinička socijalna radnica i stručnjakinja za anksioznost Carrie Howard. Dodala je da se to ne dešava samo pri pisanju e-mailova nego i pri slanju poruka, skrolanju ili drugim oblicima intenzivnog rada za ekranom. Kada se zadržavanje daha javlja tokom dopisivanja ili pregledavanja društvenih mreža, često se naziva i “apneja ekrana” ili “apneja laptopa”. Jamie Janko, osnivačica ReWild Breathworka, kaže da se to događa mnogima dok koriste računar. “Pažnja nam se sužava, naginjemo se prema ekranu, a tijelo to doslovno tumači kao prijetnju i priprema se za nju”, objasnila je. Plitko disanje je prvi znak napetosti Prva stvar koja se dogodi kada se za nešto pripremamo jest zadržavanje daha. Somatska terapeutkinja Danica Harris dodaje da tada često ulazimo u stanje očuvanja energije. Obavijesti putem e-maila, kao i neočekivane objave na društvenim mrežama, u tijelu mogu izazvati “hroničnu pripremljenost”. Kod dolaznih poruka javlja se i osjećaj iščekivanja, naprimjer “jesam li nešto pogriješio?” ili “što će pošiljatelj tražiti od mene?”, što dodatno može pogoršati plitko disanje. Plitko disanje u prsima, za razliku od dubokog trbušnog disanja, živčanom sustavu šalje signal da ostane u stanju borbe ili bijega (fight or flight), fiziološkom odgovoru tijela na stres. Kada je disanje plitko ili kada ponovno počnemo disati nakon zadržavanja daha, puls se ubrzava. Ljudi ubrzani rad srca često tumače kao znak uzbuđenosti ili tjeskobe, što zatim dodatno pojačava napetost. Možete smanjiti ove simptome Zadržavanje daha, čak i nesvjesno, drži tijelo i um u stanju povišene pripravnosti. Zbog toga se mogu javiti umor, glavobolje, napetost u mišićima, nervoza ili tjeskoba. Možda ćete primijetiti i da povremeno duboko uzdišete, što je način na koji tijelo pokušava vratiti normalan ritam disanja. Ako primijetite da zadržavate dah dok odgovarate na e-mail ili plitko dišete kada dobijete obavijest, važno je znati da je to normalna reakcija i da se zbog nje ne treba sramiti. Prvi korak je svjesnost. Stručnjaci savjetuju da obratite pažnju na disanje sljedeći put kada otvorite pristiglu poštu. Prije čitanja e-maila možete potpuno izdahnuti, staviti oba stopala na pod, opustiti čeljust i osvijestiti što se događa u tijelu. Može pomoći i koherentno disanje, odnosno udisanje kroz nos pet sekundi i izdisanje kroz nos pet sekundi. Takvo disanje pomaže da dah postane dublji i puniji, umjesto da ostane plitak i vezan uz prsa. Korisne su i kratke pauze od posla, šetnja ili nekoliko minuta istezanja. Tehnologija često čini da se mnoge stvari čine kao kriza, iako to nisu. Većina e-mail obavijesti zapravo je neutralna, ali toga se teško sjetiti u momentu. “Apneja e-pošte podsjetnik je da sav stres koji doživljavate ne živi samo u vašem umu”, zaključila je Howard. “On se očituje i u vašem tijelu, čak i kada toga niste svjesni.”
Burnout: Zašto sve više radnika gori iznutra i kako to zaustaviti
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Sindrom izgaranja na poslu više nije tema rezervisana za korporativne menadžere i ljude koji rade po 12 sati dnevno. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, burnout danas pogađa radnike svih profila i uzrasta, a stručnjaci upozoravaju da se situacija u posljednjih nekoliko godina dodatno pogoršala. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Occupational Health Psychology pokazuje da čak 67% zaposlenika u Evropi prijavljuje barem jedan simptom izgaranja – hronični umor, gubitak motivacije ili osjećaj da njihov rad nema smisla. Posebno zabrinjavaju podaci koji pokazuju da su mladi radnici između 25 i 35 godina najugroženija skupina. Kako prepoznati burnout na vrijeme? Burnout se ne pojavljuje odjednom – razvija se postepeno, sedmicama i mjesecima, zbog čega ga mnogi ne prepoznaju dok ne bude kasno. Ključni znakovi uključuju hronični umor koji ne prolazi ni nakon odmora ili vikenda, sve veću ravnodušnost i cinizam prema poslu koji ste nekada voljeli, poteškoće s koncentracijom i pamćenjem, fizičke simptome poput glavobolja i problema s probavom te osjećaj da bez obzira koliko radite – nikad nije dovoljno. Mnogi u ovoj fazi postaju izolirani, povlače se iz društvenih kontakata i gube interes za aktivnosti koje su im ranije pričinjavale zadovoljstvo. Ako prepoznajete više od dva ili tri navedena simptoma u dužem periodu, vrijedi ozbiljno zastati i procijeniti svoje stanje. Šta možete učiniti? Sprječavanje burnout-a zahtijeva sistematičan pristup, a ne samo povremene odmore. Prvo i najvažnije – naučite reći ne. Preuzimanje previše obaveza jedan je od glavnih okidača burnout-a. Pregledajte svoje obaveze i iskreno procijenite šta je zaista vaša odgovornost, a šta ste preuzeli iz navike ili straha od neodobravanja. Uvedite jasnu granicu između poslovnog i privatnog vremena. Isključivanje poslovnih notifikacija nakon radnog vremena nije neodgovornost – to je mentalna higijena. Istraživanja pokazuju da zaposleni koji dosljedno poštuju ovu granicu prijavljuju znatno niže razine stresa. Redovna tjelesna aktivnost i kvalitetan san nisu luksuz nego medicinska nužnost. Već 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti dnevno značajno smanjuje razinu kortizola, hormona stresa, i poboljšava otpornost na svakodnevne pritiske. Razgovarajte – s kolegama, nadređenima, partnerom ili stručnjakom. Burnout uspijeva u tišini i izolaciji. Studija Univerziteta u Maastrichtu iz 2025. godine pokazala je da zaposlenici koji imaju barem jednu blisku osobu od povjerenja na radnom mjestu imaju trostruko manju šansu da razviju ozbiljne simptome izgaranja. Preispitajte odnos prema savršenstvu. Visoki standardi su vrijednost, ali perfekcionizam koji ne dopušta grešku postaje zamka. Naučiti raditi dovoljno dobro – umjesto uvijek maksimalno – jedan je od najtežih, ali i najefikasnijih koraka u prevenciji burnout-a. Burnout nije znak slabosti – znak je da sistem ne funkcioniše. I dok kompanije polako počinju preuzimati odgovornost za mentalno zdravlje svojih zaposlenika, prvi korak uvijek morate napraviti sami.
Ako spavate u jednom položaju, odmah trebate prestati
Marx.ba Mnogi se bude s trncima u rukama, ukočenim ramenima i slično, misleći da su samo nezgodno spavali. No, doktori upozoravaju da bi problem mogao biti povezan s položajem u kojem provodimo noć. Riječ je o položaju u kojem su ruke savijene i privučene prsima, a na društvenim mrežama često ga nazivaju “T-rex položajem”. “Kada spavate sa savijenim i skupljenim rukama, možete pritiskati živce u laktovima ili ručnom zglobu”, objasnio je dr. Raj Dasgupta za HuffPost. Dodao je da to može uzrokovati utrnulost, trnce i bolove u ramenima. Fizioterapeut Kieran Sheridan kaže da se često susreće s ljudima koji se i kažu da moraju protresti ruke kako bi se osjet vratio. “To vam tijelo poručuje da vaš živčani sustav nije sretan”, istaknuo je. Dr. Dasgupta upozorava da bi pregled trebalo razmotriti ako se simptomi javljaju svake noći, traju nakon buđenja ili uzrokuju slabost tokom dana. Prema ortopedskom hirurgu dr. Matthewu Bennettu, mnogi se tokom sna nesvjesno sklupčaju jer im takav položaj pruža osjećaj sigurnosti. Dodaje da hronični stres, bolovi, loš san ili tjeskoba mogu potaknuti tijelo da zauzme zaštitni položaj čak i kada nema stvarne opasnosti. Dr. Bennett preporučuje jednostavne prilagodbe koje otežavaju duboko savijanje ruku tokom sna, dok Sheridan savjetuje korištenje jastuka između ruku i prsa ili zagrljaj jastuka za tijelo. “Držanje ruku otvorenim omogućuje bolju cirkulaciju, manju kompresiju živaca i brži oporavak mišića”, objasnio je Sheridan. Ljekari ističu da nekoliko manjih promjena često može biti dovoljno da se smanje neugodni simptomi.
Četiri večernje navike koje kardiolozi preporučuju za zdravlje srca
Marx.ba Večernje navike i aktivnosti ključan su dio očuvanja snažnog i zdravog srca. Iako se često fokusiramo na prehranu i vježbanje tokom dana, ono što radimo u satima prije spavanja može značajno utjecati na smanjenje rizika od srčanih bolesti. Dobra je vijest da većina večernjih aktivnosti koje pogoduju zdravlju srca nije ni komplicirana ni dugotrajna, a s njima se može započeti u bilo kojoj dobi, piše EatingWell. Nikada niste premladi ili previše zdravi da biste usvojili večernju rutinu koja čuva srce, jer bolesti srca pogađaju različite dobne grupe. Kardiolog dr. Ramy S. Doss ističe da čak i male promjene mogu donijeti veliku razliku. “Čak i sitna poboljšanja u vašim večernjim navikama, ako ih se pridržavate većinu dana u sedmici, mogu učiniti veliku razliku za zdravlje vašeg srca”, kaže Doss. Evo četiri stvari koje kardiolozi preporučuju svake večeri za zdravo srce. Ranija večera Iako ono što jedete ima značajan utjecaj na zdravlje srca, važno je i kada jedete, podebno kada je riječ o posljednjem obroku u danu. Velika studija koja je obuhvatila više od 100.000 odraslih osoba otkrila je da je konzumacija posljednjeg obroka nakon 21 sat povezana sa znatno većim rizikom od srčanih bolesti u usporedbi s obrokom prije 20 sati. Šetnja nakon večere Iako naporna tjelovježba kasno navečer može otežati opuštanje, vrijeme nakon večere idealno je za šetnju. “Lagano kretanje pomaže u regulaciji šećera u krvi i podupire cirkulaciju, istovremeno šaljući signal vašem tijelu da se dan bliži kraju”, kaže dr. Christopher Davis. Održavanje zdravog nivoa glukoze u krvi jedna je od najboljih stvari koje možete učiniti za svoje srce, jer visok šećer u krvi s vremenom može oštetiti krvne žile i snažno je povezan s kardiovaskularnim bolestima. Brojne studije pokazale su da šetnja nakon obroka pomaže smanjiti nivo glukoze u krvi. Ako navečer nemate puno vremena, čak i desetominutna šetnja može napraviti razliku. Stoga, umjesto da se nakon večere zavalite na kauč, razmislite o brzoj šetnji po komšiluku. Vježbe disanja za opuštanje Nakon dana ispunjenog rokovima, obavezama i drugim stresorima, ključno je navečer odvojiti vrijeme za opuštanje. “Čak i nekoliko minuta svjesnosti ili meditacije može sniziti kortizol, usporiti otkucaje srca i prebaciti tijelo iz stanja ‘borbe ili bijega’”, kaže Davis. On preporučuje da u večernju rutinu uključite nekoliko minuta vježbi dubokog disanja, poput metode 4-7-8 ili takozvanog “kvadratnog disanja”. Nekoliko minuta usredotočenog disanja ne samo da će aktivirati vaš parasimpatički nervni sistem pomažući vam da se osjećate opuštenije i manje tjeskobno, već može poboljšati i vaš san. “To podupire dublji, okrepljujući san, što je ključno za regulaciju krvnog pritiska”, dodaje Davis. Držite se dosljednog vremena spavanja San je prilika tijela da se oporavi od dnevnih stresova, što ga čini ključnim dijelom zdravog načina života. Iako su količina i kvaliteta sna važni, odlazak na spavanje u isto vrijeme svake večeri mogao bi prepoloviti rizik od srčanog ili moždanog udara. Studija iz marta 2026. provedena na više od 3.000 odraslih osoba srednje dobi otkrila je da su oni s neredovnim vremenom spavanja imali dvostruko veću vjerovatnost da će doživjeti ozbiljan srčani događaj.
Istraživanje srušilo mit o 10.000 koraka dnevno
Marx.ba Mnogi i dalje vjeruju da je 10.000 koraka dnevno idealan cilj za zdravlje i održavanje forme, no novo istraživanje sugerira da bi znatno manji broj mogao biti sasvim dovoljan za održavanje tjelesne težine nakon dijete. Naučnici sada ističu da je oko 8.500 koraka dnevno dovoljno za sprječavanje ponovnog debljanja, piše LADbible. Istraživanje predstavljeno na Evropskom kongresu o pretilosti u Istanbulu, a objavljeno i u International Journal of Environmental Research and Public Health, pokazalo je da povećanje broja koraka nije nužno povezano s većim gubitkom kilograma tokom dijete. Umjesto toga, pokazalo se važnim za održavanje postignute težine i sprječavanje povratka kilograma nakon mršanja. Istraživači iz Italije i Libanona analizirali su podatke više od 3.700 ljudi uključenih u programe promjene životnog stila ili kontrolne grupe. Učesnici koji su povećali dnevni broj koraka na prosječno 8.454 izgubili su značajnu količinu kilograma i uspješnije održavali težinu od onih koji nisu povećali aktivnost. Kontrolna grupa nije povećala broj koraka i nije izgubila na težini. “Najveći i najvažniji izazov u liječenju pretilosti je sprječavanje povratka kilograma”, objasnio je profesor Marwan El Ghoch. Dodao je da se ljudima tijekom mršanja preporučuje povećati broj koraka na oko 8.500 dnevno i zadržati tu razinu aktivnosti i kasnije. “Povećanje broja koraka na 8.500 dnevno jednostavna je i dostupna strategija za sprječavanje povratka kilograma”, zaključio je.