Šta je “brain rot” i kako ga spriječiti
Marx.ba “Brain rot” opisuje kognitivne i emocionalne probleme povezane s provođenjem previše vremena ispred ekrana. Iako “truljenje mozga” ili “intelektualno propadanje” nije klinička dijagnoza, medicinski stručnjaci se slažu da je problem. Svima nam se čini da je nemoguće skrenuti pogled s ekrana, bilo da koristimo razne društvene mreže ili doomscrollamo kroz vijesti. Ova kompulzija može biti toliko intenzivna da ometa fokus i kognitivno zdravlje. Inače, “brain rot” se toliko često događa mnogima da je prema Oxfordskom rječniku to postalo riječ 2024. godine. Prema Oxfordskom rječniku “brain rot” je “navodno pogoršanje mentalnog ili intelektualnog stanja osobe, posebno gledano kao rezultat prekomjerne konzumacije sadržaja – sada posebno online – koji se smatra trivijalnim ili nezahvalnim”, piše Miss7. Upotreba izraza “brain rot” porasla je za 230 posto između 2023. i 2024. usred sve veće zabrinutosti oko toga koliko pretjerana konzumacija društvenih mreža i online sadržaja šteti raspoloženju i kognitivnom zdravlju, prema Oxfordu. Koristi se za opisivanje zatupljujućeg sadržaja koji se nalazi na društvenim mrežama i internetu, kao i naknadnog negativnog utjecaja koji to može imati na zdravlje mozga. Koji su simptomi intelektualnog propadanja? – “Brain rot” nije službena medicinska dijagnoza, ali provođenje previše vremena pred ekranom, koju sama riječ opisuje, definitivno može dovesti do širokog spektra kognitivnih i emocionalnih problema, kaže za Everyday Health dr. Laurie Ann Manwell, psihologinja i instruktorica na Univerzitetuu Wilfrid Laurier i Univerzitetu Guelph u Kanadi, koja proučava ovisnosti i mentalno zdravlje. – Pretjerano provođenje vremena ispred ekrana može negativno utjecati na pozornost, koncentraciju, učenje, pamćenje, emocionalnu regulaciju i društveno funkcioniranje. Znakovi koji ukazuju na intelektualno propadanje kod ljudi svih dobi mogu biti slični onome što se događa starijim osobama kod kojih se razvija kognitivno oštećenje, dodaje Manwell. Ona navodi sljedeće simptome intelektualnog propadanja: Stalni poremećaji koncentracije, lLaka ili česta dezorijentiranost, poteškoće sa stvaranjem i zadržavanjem novih sjećanja, posebno nedavnih događaja, problemi s fizičkom brigom o sebi, promjene u osobnosti i društvenosti, trajne promjene raspoloženja, rasuđivanja i sposobnosti donošenja odluka Kako nastaje intelektualno propadanje? – Do “kvarenja” mozga može doći jer buljenjem u ekrane zapravo ne radimo stvari koje su dobre za zdravlje mozga, poput tjelovježbe, spavanja, druženja u stvarnom životu i obavljanja aktivnosti koje su mentalno zahtjevne, kaže Manwell. “Brain rot” također može biti uzrokovan načinom na koji koristimo uređaje, dodaje Manwell. Prečesto pasivno “listamo” i brzo konzumiramo sadržaj dok obavljamo više zadataka istovremeno ili pokušavamo raditi ili učiti u isto vrijeme. – Korištenje uređaja na ove načine može rezultirati podijeljenim i smanjenim resursima za pažnju, što dovodi do slabijeg učenja i sposobnosti pamćenja, što može povećati stres i emocionalnu disregulaciju kada stalno moramo iznova učiti. Često postoje i odgovarajući učinci na mozak, poput smanjene sive i bijele tvari, što dovodi do smanjenog kapaciteta obrade i učinkovitosti., kaže Manwell. Ko je najviše izložen riziku od intelektualnog propadanja? – Jedan od razloga zašto “brain rot” može biti tako veliki problem je taj što može narušiti neuroplastičnost – koliko se lako mozak prilagođava i uspostavlja nove veze na temelju novih iskustava. Tokom života, bavljenje novim aktivnostima i učenje novih stvari može povećati neuroplastičnost, što nas zauzvrat štiti od kognitivnog pada kako starimo. Konzumiranje ponavljajućeg, besmislenog sadržaja na našim uređajima ima suprotan učinak, smanjujući sposobnost mozga da učinkovito upravlja kognitivnim i bihevioralnim funkcijama. Djeca i tinejdžeri su u najvećem riziku jer provode puno vremena ispred ekrana u ranoj dobi, dok se mozak još razvija, što može dovesti do doživotnog lošijeg kognitivnog i bihevioralnog zdravlja, napominje Manwell. – Djeca, koja razvijaju moždane puteve i vještine koje podržavaju stalnu pažnju, kontrolu impulsa i regulaciju raspoloženja, mogla bi biti osjetljivija na ove učinke. Moguće je da pretjerana upotreba digitalnih medija to ometa., kaže dr. Adam Leventhal, profesor i izvršni direktor Instituta za nauku o ovisnosti na Univerzitetu Južne Kalifornije u Los Angelesu. Šta učiniti u vezi s intelektualnim propadanjem? – Postoje neke stvari koje možete učiniti kako biste spriječili “brain rot” i pokušali poništiti dio njegovog utjecaja. Promjena navika u korištenju digitalnih medija može poboljšati dobrobit. Pauze od gledanja u ekran, vremenska ograničenja i ograničenja za korištenje određenih nezdravih aplikacija mogu biti korisni., kaže Leventhal. Prema riječima Manwealla, postoji mnogo aplikacija kojima možete pratiti koliko vremena provodite na mobitelu i kojima možete namjestiti razdoblja za “digitalnu detoksikaciju” kako biste se maknuli od ekrana i uključili u aktivnosti u stvarnom životu. Međutim, ovo je više kratkoročno rješenje pa obratite pažnju na svoje svakodnevne navike kako biste poboljšali svoje raspoloženje i kognitivne funkcije nakon što počne intelektualno propadanje. – Za stvarnu promjenu treba uključiti navike koje su dugoročno održive, poput zamjene provođenja vremena ispred ekrana drugim aktivnostima, poput meditacije, vježbanja, čitanja, učenja novih vještina (primjerice učenje novog jezika ili sviranje muzičkog instrumenta), igranje sa životinjama, boravka u prirodi i baviti se tim aktivnostima svakodnevno. Ako zbog posla morate provoditi puno vremena ispred ekrana, možda ćete morati biti kreativni kako biste pronašli načine da se odmaknete od svog računara i mobitela, kao obavljanje sastanaka uživo umjesto virtualno. Kada morate koristiti računar ili mobitel, trebali biste dati sve od sebe da vam to bude jedini fokus, tako da možete učinkovito izvršiti zadatak. Biti svjestan, aktivno angažiran i usredotočen na uređaj također može pomoći u neutraliziranju negativnih učinaka koji se javljaju i kod multitaskinga, kaže Manwell. VEZANOStručnjaci predlažu način rada pomoću kojeg ćete obaviti sve planirane zadatke na vrijeme
Stručnjaci predlažu način rada pomoću kojeg ćete obaviti sve planirane zadatke na vrijeme
Marx.ba Svakoga dana složite popis zadataka koje morate obaviti na poslu i svakog se dana ponovo borite s njegovom provedbom, a popis kao da se kroz dan uopće ne skraćuje. Razlog možda leži u tome što multitaskate, jer mislite da ćete tako obaviti više, ali istraživanja kontinuirano pokazuju da je žongliranje s više zadataka odjednom loša odluka budući da nas izlaže stresu, ubrzava srčani ritam i podiže krvni tlak. Možda vam se čini da si usitnjavanjem olakšavate posao, ali nije tako – obavljate li više zadataka istovremeno, treba vam više vremena da završite posao i pritom više griješite. Time, dakle, trošite i više vremena i više energije, piše Živim. Pomaže kod ADHD-a Dobar primjer lošeg postupanja daje klinička psihologinja Anne Welsh. Ona objašnjava kako ne bi trebalo raditi. – Prekidate, recimo, pisanje poslovnog izvještaja kako biste odgovorili na e-poštu. Kada ponovno otvorite izvještaj, prisjećate se gdje ste stali i što ste željeli napisati i time gubite energiju. Takvo prebacivanje zadataka iscrpljuje vaše izvršne funkcije neophodne za odlučivanje, planiranje i fokusiranje, rekla je psihologinja. Počnete li radni dan sa stavom „vidjet ćemo šta će se dogoditi” i bez plana, vjerovatno ćete biti razvučeni u više smjerova, osjećati se preopterećeno i biti razočarani svojom produktivnošću, smatra konsultant i stručnjak za ADHD Billy Roberts. On predlaže pristup kakav se prakticira u radu s osobama s ADHD-om, koji bi mogao doista pomoći u rješavanju ovakvih problema. To je podjela vremena u blokove (time blocking), metoda upravljanja vremenom koja stavlja određene zadatke u tačno planirane vremenske blokove, odnosno okvire. Primjerice, možete odrediti vrijeme od 9 do 10 sati za provjeru pristigle e-pošte i odgovaranje na nju. Zatim blok od 10 do 12 sati možete rezervirati za rad na prijedlozima klijenata, od 12 do 13 sati za ručak itd., ovisno, naravno, o vašim radnim obvezama. Prednosti metode – Ovakvo strukturiranje dana omogućuje vam da se usredotočite na jedan zadatak u određeno vrijeme i pomaže da ne gubite kognitivnu energiju na skakutanje između zadataka. Kada ga podijelite na isječke, postajete svjesniji koliko vam je vremena potrebno za različite zadatke, što će vam s vremenom dati bolju predodžbu o tome što možete postići svakoga dana, objašnjava psihologinja Welsh. S obzirom na to da podjela vremena u blokove omogućuje mozgu da se duboko usredotoči na jedan zadatak, ona ujedno potiče kreativno razmišljanje i sposobnost rješavanja problema. Uz takvu organizaciju rada manje je ometanja, manje se mentalno umaramo i lakše održavamo kognitivnu učinkovitost. Nadalje, takva podjela vremena eliminira „zamor od odlučivanja” oko toga što biste trebali učiniti i kada, a zadržavanjem pozornosti na jednom zadatku može se povećati i produktivnost. Nemojte biti kruti Postavljanje vremenskih blokova nije teško. Prvo popišite zadatke koje želite obaviti tijekom dana, ali neka podjela bude detaljnija. Primjerice, kaže Roberts, umjesto da navedete „napiši izvještaj”, zabilježite „napiši uvod za izvještaj”, „istraži podatke za izvještaj” itd. Zatim procijenite koliko će vam vremena biti potrebno da dovršite svaki zadatak – pola sata, jedan sat, dva… Poslije svakog zadatka predvidite i malu pauzu, barem 15 minuta. Neki stručnjaci preporučuju omjer rada i odmaranja 3:1, što bi značilo da nakon 90-minutnog rada uzmete pauzu od 30 minuta. Eksperimentirajte s različitim rutinama dok ne pronađete onu koja vam odgovara. – Najvažnije je ostati fleksibilan. Određivanje blokova ne bi trebalo biti previše kruto, a raspored biste trebali prilagoditi prema prioritetima i nivou energije. Naposljetku, cilj je osjećati se kao da upravljate svojim rasporedom, a ne obrnuto, kaže Roberts. VEZANO Jeste li čuli za fenomen “preciznog” buđenja: Stručnjak objasnio šta stoji iza toga
Žensko zdravlje: Kreirana REDm mobilna aplikacija
Marx.ba U okviru društveno odgovorne kampanje {ZAJEDNO} za bolje sutra 2024 – podrška projektima za unapređenje i očuvanje menstrualnog zdravlja žena, kompanija dm je podržala realizaciju 18 projekata s područja cijele BiH, s gotovo 60.000 KM. Podržani su projekti koji imaju za cilj podizanje razine znanja o menstrualnom zdravlju, doprinos smanjenu menstrualnog siromaštva te promjenu percepcije menstruacije u javnosti. Aktivnosti koje su obuhvaćene ovim projektima uključuju stručna predavanja, radionice, savjetovanja te izradu edukativnih priručnika i slično. Jedan od podržanih je i projekt „REDm“ u organizaciji Udruženja za razvoj obrazovanja, nauke i inovacija URONI iz Sarajeva, koji je između ostalog imao za cilj postavljanje menstrualnog kutka u prostorijama Homework HUB-a i Dječije kuće, ali i kreiranje mobilne aplikacije za praćenje menstrualnog ciklusa. Aplikacija REDm dostupna je na Google Play i App Store-u, a u narednom periodu Udruženje će nastaviti raditi na obrazovanju mladih ljudi u Kantonu Sarajevu u osnovnim i srednjim školama kroz edukativna predavanja i radionice o menstrualnom zdravlju. – dmBiH primjer je odgovorne kompanije koja kroz svoje djelovanje podržava lokalne projekte, koji itekako mogu imati pozitivan efekt, posebno za mlade djevojke. Zadovoljstvo nam je da smo i mi dio te priče i radujemo se ispunjavanju ciljeva predviđenih projektom, izjavila je Mirna Hozić, asistentica projekta. Podsjetimo, kompanija dm je već početkom drugog mjeseca 2024. snizila Jessa higijenske proizvode širom regije kao doprinos smanjenju menstrualnog siromaštva: U Bosni i Hercegovini higijenski i dnevni ulošci, tamponi i perive gaćice brenda Jessa sniženi su za 15%. Također je sprovedeno SPECTRA istraživanje na temu menstrualnog zdravlja koje je za područje BiH pokazalo da svaka osma žena u BiH nije posjetila ginekologa. Navedeno bilo je uvod u ovogodišnju kampanju koja za cilj ima unapređenje i očuvanje ženskog zdravlja. Ista je zaokružena nizom aktivnosti tokom ljeta, poput 7. dm ženske utrke – u okviru koje je dm donirao 3.000 komada Jessa higijenskih uložaka udruženju „Pomozi.ba“ – i druge dm stručne konferencije na teme fizičkog i mentalnog zdravlja žena u Banjoj Luci, Sarajevu i Mostaru. VEZANOJeste li čuli za fenomen “preciznog” buđenja: Stručnjak objasnio šta stoji iza toga
Jeste li čuli za fenomen “preciznog” buđenja: Stručnjak objasnio šta stoji iza toga
Marx.ba Neki ljudi mogu odmah zaspati čim legnu u krevet, dok drugi moraju proći kroz duži period okretanja i prevrtanja prije nego što konačno utonu u san. Također, postoji velika razlika u količini sna koju ljudi trebaju, kao i u vremenu kada se bude. Nekim ljudima je dovoljno manje sna da bi normalno funkcionirali, dok većini treba barem osam sati. No važno je znati kako su preporuke za odrasle osobe najmanje sedam sati, a samo spavanje jako je važno za naše zdravlje. Mnogi se bude uz glasni alarm koji im prekida san te ih podsjeća da moraju ustati i spremiti se za posao. No, neki ljudi imaju posebnu sposobnost probuditi se u pravo vrijeme, bez alarma, što je fenomen koji se zove “precizno buđenje”. Stručnjak za spavanje Robert Stickgold objasnio je da se ovo odnosi na ljude koji se probude minutu prije nego što im alarm zazvoni, a čak i ako pomaknu alarm na ranije vrijeme, oni se opet probude prije njega. Međutim, dodao je da, iako se ovo događa mnogim ljudima, stručnjaci za spavanje smatraju da je to istovremeno i “nemoguće”, ali i “naučna misterija”, prenosi Net. Iako se čini da tijelo može održavati relativno rutinski raspored spavanja, sposobnost nekih ljudi da se probude kad god žele, teško je objasniti. Jan Born, profesor bihevioralne neuronauke na Univerzitetu u Tübingenu, u Njemačkoj, proučavao je ovaj fenomen kako bi otkrio može li se demonstrirati, iako ga nije bilo moguće u potpunosti objasniti. U studiji je sudjelovalo 15 ljudi koji obično ustaju između 7 i 7.30 ujutro. Smjestili su ih u laboratorij za spavanje u dvije grupe. Jednoj je grupi rečeno da će se buditi u 6 ujutro, a drugoj u 9 ujutro. Prva grupa probudila se u 6, iako nisu bili pripremljeni za to. Istraživači su primijetili da su se hormoni koji pripremaju tijelo za buđenje počeli otpuštati oko 5 ujutro za prvu grupu, kao da su znali da će ustati za sat vremena i da proces treba početi. Iako su ti ljudi ustajali u vrijeme kad njihov biološki sat nije bio spreman, njihovo se tijelo počelo pripremati za buđenje jer su im rekli da će ustati u 6. – Poznato je da postoji mehanizam u mozgu koji možete koristiti voljom da biste utjecali na svoje tijelo i mozak dok spavate, rekao je profesor, piše LadBible. VEZANO Vlasnik RayBana lansirao revolucionarne pametne naočale koje imaju ugrađen slušni aparat
Vlasnik RayBana lansirao revolucionarne pametne naočale koje imaju ugrađen slušni aparat
Marx.ba EssilorLuxottica je danas objavila da je dobila odobrenje Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) za svoje Nuance Audio naočale koje se prodaju bez recepta (OTC). Istovremeno, kompanije je zaradila i CE oznaku u skladu s Uredbom o medicinskim proizvodima u Evropskoj uniji, uz razvoj certifikata za ISO sistem upravljanja kvalitetom posvećen slušnim pomagalima, što će omogućiti lansiranje Nuance Audio naočala i na evropskom tržištu. Ova inovacija koja dolazi od vlasnika RayBana donosi revolucionarno rješenje otvorenog tipa za poboljšanje sluha, savršeno integrirano u elegantan par pametnih naočala. Nakon desetljeća prepreka u prihvatanju slušnih pomagala, od problema s udobnošću do estetskih ograničenja, potrošači će konačno moći jasno vidjeti i čuti uz jedan proizvod koji spaja atraktivan dizajn s visokom funkcionalnošću. Nuance Audio bit će dostupan za kupovinu u SAD već tokom prvog kvartala. U prvoj polovici 2025. godine proizvod će biti dostupan u odabranim evropskim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo, s početkom prodaje u Italiji tokom prvog kvartala, paralelno s američkim tržištem. – Prije dvije godine postavili smo sebi cilj stvoriti jedinstven proizvod koji će promijeniti način na koji ljudi vide i čuju. Nismo htjeli samo spojiti dva medicinska uređaja – razvili smo potpuno novi oblik pametnih naočala koji podržava dva najvažnija ljudska osjetila. Ovo nije samo revolucionarno, već i izuzetno dostupno. Sada se s ponosom fokusiramo na to da ovu tehnologiju, koja mijenja živote, približimo ljudima širom svijeta kojima je zaista potrebna, izjavio je Francesco Milleri, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor EssilorLuxottice, prenosi Poslovni puls. Globalno tržište rješenja za poboljšanje sluha i dalje je nedovoljno razvijeno, slično kao što je to nekoć bio slučaj s tržištem optike, gdje su potrošači često oklijevali koristiti korektivna pomagala zbog stigme, neudobnosti, visoke cijene i ograničene dostupnosti. Nuance Audio želi prevladati te prepreke koje su usporavale širu prihvaćenost tradicionalnih slušnih pomagala. Uvođenjem Nuance Audio naočala, kompanija nastoji odgovoriti na potrebe otprilike 1,25 milijardi ljudi širom svijeta koji imaju blagi do umjereni gubitak sluha. VEZANO Odličan početak godine za Aerodrom Sarajevo: Broj putnika u januaru veći za 50 posto
Ljekari: Počnite raditi četiri navike ujutro za održavanje zdravih nivoa kortizola
Marx.ba Vjerovatno ste puno puta dosad čuli da dobra jutarnja rutina može pomoći da započnete dan na pravi način, ali jeste li znali da može utjecati i na zdravlje vaših hormona? Kortizol je hormon koji proizvode nadbubrežne žlijezde i pomaže u regulaciji cirkadijalnog ritma, odnosno unutrašnjeg tjelesnog sata. Obično doseže vrhunac ujutro, a zatim opada tokom dana. Kortizol utječe na vaš apetit, budnost, pospanost, probavu i još mnogo toga. Doktor Michael Chichak za Eating Well ističe da je “kortizol ključan za optimalno funkcioniranje, a neravnoteža može uzrokovati zdravstvene probleme”. Međutim, nekoliko promjena u vašoj jutarnjoj rutini može značajno poboljšati nivo kortizola. Ljekar dodaje da “anksioznost, debljanje, hipertenzija i poremećaji spavanja mogu biti posljedica hronično povišenih nivoa kortizola. S druge strane, nizak nivo kortizola mogu uzrokovati umor, nizak krvni pritisak i lošu otpornost na stres”. Dr. Chichak i dr. Michelle Dees su za Eating Well otkrili više o tome koje bismo jutarnje navike trebali usvojiti ako želimo brinuti o zdravlju i dobrim nivoima kortizola. Ustajte u isto vrijeme svaki dan Dovoljno sna pomaže u održavanju zdravih nivoa kortizola, ali mnogi se bore s postizanjem preporučenih sedam do devet sati sna po noći. Jedan od ključnih načina za održavanje zdravog cirkadijalnog ritma jest buđenje u otprilike isto vrijeme svaki dan, piše Indexfit. Iako može biti primamljivo odspavati duže vikendom nakon naporne sedmice, to može poremetiti vaš unutrašnji tjelesni sat. Stoga se potrudite održavati dosljedno vrijeme odlaska na spavanje i buđenja. Ova navika može pomoći u regulaciji kortizola, koji prirodno doseže vrhunac ujutro kako bi vam dao energiju, a zatim postupno opada tokom dana kako biste uvečer mogli lakše zaspati. Počnite jutro uz svjesno kretanje Tjelesna aktivnost je korisna u bilo koje doba dana, ali jutarnje vježbanje može biti posebno blagotvorno za nivo kortizola i kvalitetu sna. Naime, vježbanje ujutro usklađuje se s prirodnim vrhuncem kortizola, a istraživanja pokazuju da može smanjiti ukupan nivo kortizola, što dovodi do boljeg sna. To ne znači da odmah ujutro morate intenzivno vježbati ako to ne želite. – Jednostavne aktivnosti poput joge, istezanja ili lagane šetnje ujutro mogu pomoći u ublažavanju emocionalne napetosti i spriječiti nagli skok razine kortizola. Ove aktivnosti potiču opuštanje i osiguravaju zdravu dozu energije ujutro, kaže Chichak. Provedite vrijeme na svježem zraku Iako visok nivo kortizola može štetiti zdravlju, prirodno je da on bude najviši ujutro jer vam pomaže da se osjećate budno i spremno za dan. Ako se ujutro osjećate umorno, izlaganje sunčevoj svjetlosti može pomoći u povećanju energije. – Boravak na suncu 15 do 30 minuta pomaže postaviti vaš unutarnji sat, poznat kao cirkadijalni ritam. To također omogućuje pravilnu regulaciju kortizola, koji je ključan za energiju i budnost tokom dana, objašnjava Dees za Eating Well. Pojedite uravnotežen doručak Čak i ako nemate veliki apetit odmah nakon buđenja, važno je pojesti nešto za doručak. Preskakanje doručka može smanjiti jutarnje nivoe kortizola, što može ukazivati na poremećaje cirkadijalnog ritma. Istraživanja također pokazuju da preskakanje doručka može biti povezano s lošim kardiometaboličkim zdravljem. – Zdrav doručak bogat proteinima i zdravim mastima te složenim ugljikohidratima odličan je za nivo kortizola. Obilan doručak pomaže u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi tokom dana, istovremeno osiguravajući dovoljno energije. Osim toga, sprječava skokove hormona stresa koji se mogu dogoditi kada tijelo prepozna manjak goriva, kaže Chichak. Nastojte se buditi u približno isto vrijeme svako jutro i, nakon buđenja, pojedite uravnotežen doručak te provedite nekoliko minuta na otvorenom. Također, uključite neku vrstu tjelesne aktivnosti, bilo da je to šetnja sa psom ili joga. Ako su vam ove navike nove, pokušajte ih uvoditi jednu po jednu kako bi prijelaz bio lakši. S vremenom, one mogu postati prirodan dio vaše jutarnje rutine. VEZANO Često ste pod stresom: Počnite redovno piti jedan čaj
Često ste pod stresom: Počnite redovno piti jedan čaj
Marx.ba Većina ljudi često se nalazi pod stresom. Razlozi mogu biti drugačiji, a dugoročan stres i osjećaj pritiska mogu imati negativne posljedice za zdravlje. Ako ste pod stresom privremeno zbog situacija poput gužve ili nekog privremenog pritiska na poslu, to ne bi trebalo predstavljati prevelik problem. No, do istog dolazi kada stres postaje dio svakodnevice, čime se pojavljuje rizik od hronične anksioznosti. To može imati negativan utjecaj na tijelo, uzrokovati glavobolje, bolove u mišićima, nesanicu pa čak i visoki krvni pritisak. Dugotrajno, hronični stres i anksioznost mogu oslabiti imunološki sistem i negativno utjecati na zdravlje srca, prenosi Eating Well. Ako ne želite stalno biti pod stresom, postoji način kako si možete pomoći. Dijetetičarke su za Eating Well otkrile da se rješenje možda krije u ispijanju jednog popularnog toplog napitka – čaja od kamilice, a objasnile su i kako može pomoći kada je u pitanju stres. Kako prenosi Eating Well, čaj od kamilice je toliko učinkovit da je u devet od deset kliničkih studija potvrđeno da kamilica može pomoći u upravljanju anksioznošću. Iako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se precizno utvrdio njezin mehanizam djelovanja, dokazi upućuju na to da njena moć dolazi iz bogatstva antioksidansa, pioše Indexfit. Dijetetičarka Jenna Braddock ističe da se “koristi kamilice povezuju se s njezinim flavonoidima, posebno apigeninom, koji djeluje sedativno tako što regulira neurotransmitere u mozgu povezane s uzbuđenjem i opuštanjem”. Na osobe koje su pod stresom ili su anksiozne i sam proces pripreme čaja može učiniti promjenu. Tako barem smatra dijetetičarka Meme Inge, koja ističe da “sam proces pripreme čaja i izdvajanje vremena za sebe mogu pomoći u smanjenju stresa”. – Čak i petominutna pauza za pripremu i ispijanje čaja može pomoći u nošenju sa svakodnevnim stresom, kaže ona. Ako vam je stres ikada otežao san, znate koliko to može utjecati na cjelokupno zdravlje. Dugoročno, manjak kvalitetnog sna može samo povećati stres. Dobra vijest je da čaj od kamilice može pomoći da se opustite i lakše zaspite. Toliko je učinkovit da ga mnogi smatraju najboljim čajem za bolji san, prenosi Eating Well. VEZANO Pshiloginja: Jednominutna zabavna vježba pamćenja poboljšava zdravlje mozga
Pshiloginja: Jednominutna zabavna vježba pamćenja poboljšava zdravlje mozga
Marx.ba Kako starimo, naša sposobnost pamćenja i usvajanja novih informacija prirodno opada. No, prema psihologinji Lauri Veri, postoje jednostavne metode kojima možemo očuvati zdravlje mozga i smanjiti rizik od kognitivnog pada. Gostujući u radijskoj emisiji Poniendo las Calles, Vera je objasnila kako raznolike mentalne aktivnosti pomažu mozgu jednako kao što tjelesna aktivnost jača mišiće. – Ako uvijek radimo iste mentalne zadatke, poput rješavanja istih zagonetki, naš mozak prestaje se truditi. Zato je važno uvoditi nove izazove i vježbe koje zahtijevaju malo više napora, rekla je, prenosi Daily Express. Jedna od najjednostavnijih vježbi koje je preporučila je “jednominutno promatranje izloga”. Ova tehnika potiče fotografsku memoriju i može se raditi bilo kada. – Stanite pred izlog i zabilježite što više detalja – proizvode, raspored predmeta, cijene. Zatim se odmaknite i pokušajte se prisjetiti svih tih informacija, objasnila je. Ova metoda jednostavno i učinkovito stimulira mozak, piše Indexfit. Osim mentalnih izazova, ona naglašava važnost tjelesne aktivnosti za zdravlje mozga. – Tjelovježba povećava oksigenaciju mozga, što poboljšava njegovu funkciju. Svaki pokret daje mozgu poticaj, koji mu pomaže da ostane aktivan i spreman za učenje i pamćenje, istakla je. Dobar san također igra ključnu ulogu u očuvanju pamćenja. – Kad ne spavamo dobro, sljedeći dan imamo slabije pamćenje i postajemo zaboravniji, upozorila je. Uz ove metode, preporučuje se i uravnotežena prehranu, održavanje zdrave tjelesne težine, ograničavanje unosa alkohola, prestanak pušenja i održavanje društvenih odnosa kako bi se smanjio rizik od demencije. VEZANO Podrška Svjetske banke naporima BiH da unaprijedi kvalitet zdravstvenih usluga
Podrška Svjetske banke naporima BiH da unaprijedi kvalitet zdravstvenih usluga
Marx.ba Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je Drugi programski zajam za razvojnu politiku zdravstvenih sektora za Bosnu i Hercegovinu, vrijedan 75 miliona američkih dolara. Ovo je druga od dvije operacije osmišljene kao podrška naporima BiH da ojača finansijsku održivost sistema zdravstvene zaštite i unaprijedi kvalitet zdravstvenih usluga za građane. Kroz program se podržava donošenje politika usmjerenih na poboljšanje finansijske stabilnosti zdravstvenih ustanova putem pomoći u izmirenju postojećih dugovanja u zdravstvenom sektoru i kroz uspostavljanje mehanizama odgovornosti i upravljanja za sprečavanje novih dugovanja. Također, program obuhvata i mjere za poboljšanje pružanja zdravstvenih usluga i preventivne zaštite, uz reforme usmjerene ka boljem upravljanju okolišem i jačoj kontroli duhana. – Pošto se suočavamo sa starenjem stanovništva i rastućim fiskalnim pritiscima, ulaganje u dobrobit stanovništva ključno je za prosperitet cjelokupne ekonomije. Ovaj program je korak naprijed u pomoći Bosni i Hercegovini da razvije bolju zdravstvenu zaštitu za svoje građane. Također potvrđuje i našu predanost unapređenju kvaliteta života i ekonomske stabilnosti zemlje – rekao je Christopher Sheldon, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Program se nadovezuje na tekući Projekt unapređenja zdravstvenih sistema, koji finansira Svjetska banka, a nadopunjuje ga i tehnička pomoć za jačanje zdravstvenih sektora, koju pružaju Svjetska banka i drugi razvojni partneri. U portfoliju Svjetske banke u BiH osam je aktivnih projekata ukupne vrijednosti 475,30 miliona američkih dolara. Podrška se, osim u zdravstvu, pruža i u drugim oblastima, kao što su: zapošljavanje, poljoprivreda, lokalna infrastruktura i okoliš, saopćeno je iz Svjetske banke u BiH. VEZANO Ponovno uspostavljen teretni željeznički saobraćaj na relaciji Sarajevo – Ploče
Velika studija: Šta zanimanje otkriva o vašem psihološkom zdravlju
Marx.ba Jeste li znali da vaše mentalno stanje može biti povezano s izborom karijere? Prema podacima prikupljenim od preko 400.000 radnika iz SAD i Velike Britanije, postoji jasna veza između zanimanja i genetske predispozicije za određena psihijatrijska stanja i osobine. Istraživači sa Škole za medicinu Icahn na Mount Sinai otkrili su da psihološke karakteristike mogu barem djelomično utjecati na to koji posao ljudi biraju. Međutim, ove su korelacije daleko od determinističkih. – Neuropsihijatrijski poremećaji su i česti i visoko nasljedni, ali i dalje su snažno stigmatizirani. Željeli smo istražiti mogu li određene genetske varijante, koje povećavaju rizik od ovih poremećaja, također nuditi potencijalne prednosti u određenim profesijama, rekao je Georgios Voloudakis, glavni autor studije. Dodao je kako su istraživači htjeli istražiti ne samo prednosti već i prepreke s kojima se mogu suočiti osobe s većom genetskom predispozicijom za ove osobine. Analizirano je 20 različitih profesionalnih polja, a rezultati su pokazali: S druge strane, zanimanja poput arhitekture, inženjeringa, zdravstvene skrbi, poljoprivrede, finansija, uredske administracije, menadžmenta i prodaje pokazala su najmanju povezanost s mentalnim stanjima, što sugerira njihovu relativnu stabilnost, piše The Post, prenosi Indexfit. Premda su rezultati studije, objavljeni u časopisu Nature Human Behaviour, statistički značajni, istraživači naglašavaju da genetski markeri za mentalne bolesti čine samo 0,4% faktora koji određuju izbor karijere. Puno veći utjecaj imaju dob, spol te okolišni, socijalni i osobni faktori. – Ovi nalazi ne znače da možemo predvidjeti nečiji posao na temelju genetike. Oni samo ističu suptilne trendove na razini grupa. Ljudi s višim genetskim predispozicijama za određene osobine mogu biti tek neznatno skloniji određenim zanimanjima, objašnjava Voloudakis. Iako genetika može imati malu ulogu u oblikovanju naše karijere, ona nikako nije presudna. Puno važniji su osobni izbori, društveni uvjeti i prilike koje nam se pružaju. Ova studija podsjeća da mentalno zdravlje ne treba stigmatizirati. Ono može donijeti jedinstvene perspektive i vještine koje obogaćuju različite profesije. VEZANO Jedna navika može pridonijeti umoru i razdražljivosti