Iz Agencije za sigurnost hrane za Marx.ba: Kontrolira se sve ono što bh. građani jedu
N. D. Bosna i Hercegovina bi po prorodnim bogatstvima trebala biti zemlja čiji se građani hrane zdravo, obzirom da može ostvriti svoju proizvodnju zdrave hrane. Da li je to tako pitali smo nadležne u Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine. Osim toga zanimalo nas je i kakve resurse imamo za praćenje kvaliteta hrane, kao i to šta donosi odluka da se na doniranu hranu ne plaća PDV. Koliko se pažnje polaže na kontrolu kvaliteta hrane i kakvi su naši resursi? – U skladu sa Zakonom o hrani, kvalitete hrane su sveukupna svojstva hrane koja pridonose njenoj sposobnosti da zadovolji potrebe krajnjeg potrošača. Kvaliteta hrane je određena, prije svega, sadržajem nutrijenata po jedinici težine (kemijski sastav), biološkoj vrijednosti, ali i drugim značajkama (npr. izgled, boja, miris, okus, tekstura…). Kvalitetu hrane potrebno je razlikovati od zdravstvene ispravnosti hrane koja prema Zakonu, podrazumijeva sigurnost da hrana neće prouzročiti štetne utjecaje na zdravlje ljudi ako je pripremljena i konzumirana sukladno njenoj namjeni. Zahvaljujući angažmanu i suradnji nadležnih institucija na razini države, entiteta i Brčko distrikta BiH, u Bosni i Hercegovinije uspostavljen pravni osnov za osiguranje zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane. Na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je u proteklom razdoblju donijelo više od 170 propisa o hrani kojima su definirani parametri zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane. Agencija također konstantno radi na jačanju kapaciteta svih nadležnih institucija u sustavu sigurnosti hrane, uključujući inspekcijske službe i laboratorije. Hrana u Bosni i Hercegovini podliježe procesu samokontrole u okviru koga su subjekti u poslovanju s hranom dužni uspostaviti i provoditi redovite kontrole higijenskih i zdravstveno-tehničkih uvjeta proizvodnje u svakom objektu pod njihovom kontrolom. Pored toga, hrana iz uvoza koja se stavlja na tržište Bosne i Hercegovine podliježe službenim kontrolama zdravstvene ispravnosti i higijene, koje provode nadležna inspekcijska tijela na granici prilikom uvoza, a sva hrana na tržištu, bez obzira je li domaća ili uvozna, također podliježe službenim kontrolama koje obavljaju nadležna inspekcijska tijela. Dodatno, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u suradnji s nadležnim inspekcijskim tijelima, svake godine provodi specijalizirane monitoringe hrane na prisustvo ostataka pesticida. U proteklom razdoblju radili smo i monitoringe kvalitete meda i kvalitete soli na našem tržištu, a i druge državne institucije, poput Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, također redovito, u skladu sa svojim nadležnostima, provode npr. monitoringe salmoneloze kod peradi, monitoring ostataka veterinarskih lijekova, itd. Dakle, cjelokupan proces službenih kontrola hrane u našoj zemlji slijedi načela i prakse zemalja u našem okružju i zemalja EU-a jer smo se kroz preuzimanje propisa EU-a o službenim kontrolama hrane na to obavezali. U skladu s Izvješćem Europske komisije o Bosni i Hercegovini za 2022. godinu, potrebno jeojačati administrativne kapacitete laboratorija, kao i službene kontrole. Značajan dio tihaktivnosti u segmentu sigurnosti hrane nastojali smo realizirati kroz nedavno završenitrogodišnji IPA Twinning projekt „Podrška EU izgradnji kapaciteta i postupnom usklađivanjuu sektoru sigurnosti hrane u Bosni i Hercegovini s pravnom stečevinom EU” koji je financiransredstvima Europske unije u iznosu od 1,5 milion eura, a provodio ga je konzorcij institucijaiz Litvanije, Italije i Mađarske. Može li se reći da jedemo kvalitetnu hranu, iz domena koji praćenja Agencije? – Prema podacima o rezultatima laboratorijskih analiza hrane dostavljenim Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, na fizičko-kemijske parametre koji su pokazatelj kvalitete hrane, ukupno je u 2022. godini uzorkovan i analiziran 6.161 uzorak hrane, od čega 1,36% nije bilo u skladu s važećim propisima. Kada usporedimo rezultate laboratorijskih analiza hrane na fizičko-kemijske parametre s podacima iz drugih zemalja, možemo reći da građani Bosne i Hercegovine konzumiraju hranu približno jednake kvalitete kao i građani zemalja u našem okruženju. Koliko ste zadovoljni “pobjedom” da se na doniranu hranu ne plaća PDV i koliko će to pomoći građanima? – Pored provedbe svakodnevnih aktivnosti propisanih Zakonom o hrani, Agencija za sigurnost hrane nastoji razvijati suradnju s nevladinim organizacijama i pružiti potporu njihovim projektima, osobito onim koji su usmjereni na najranjivije kategorije našeg društva. Jedan od takvih projekata je kampanja „Niko gladan. Niko sam.“ koju je pokrenula Fondacija Mozaik s ciljem oslobađanja donacija hrane od plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Izuzetno nam je zadovoljstvo što smo, u skladu s našim mogućnostima i nadležnostima, sudjelovali uprocesu osolobađanja donacija hrane od PDV-a što je omogućilo da hrana koja je predmet donacija dođe do naših sugrađana u stanju potrebe, a da kompanije koje su donatori pritom ne budu izloženi troškovima plaćanja PDV-a
Generacija Z otkrila za njih revolucionaran trend: Tiha šetnja kao zamjena za trening
Marx.ba Na TikToku generacija Z često postavlja trendove, ali ovaj trenutno ne čini se inovativnim. Naime, najnoviji trend koji vlada među mladima je „tiho hodanje2 koje podrazumjeva odlazak u šetnju bez tehnološke distrakcije”. Iako se to čini kao nešto što su starije generacije radile svakodnevno, ako je suditi prema iskustvima na društvenim mrežama, generaciji Z takvo nešto je otkriće. Ovaj trend je proslavila Medi Majo, voditeljka podcasta koja za ovaj trend obećava da će „promijeniti vaš život.” Navodi kako joj je nutricionista savjetovao 30 minuta šetnje dnevno umjesto intenzivnih kardio vježbi koje je inače radila. Krenula je u svoju prvu 30-minutnu šetnju, a njen dečko izazvao je da prošeta bez distrakcija – bez slušanja muzike ili gledanja u ekran. – Nema slušalica, nema podcasta, nema muzike. Samo ja, ja i ja, kaže u TikTok videu o izazovu pa dodaje kako je mislila da joj je to nemoguće zbog anksioznosti. Ipak, pokušala je i prva dva minuta bila su joj najgora, a potom se smirila i sve je utihnulo, prenosi Jutranji list. – Odjednom možeš čuti sebe. Svemir i tvoja intuicija mogu doći do tebe šapatom. Zato, ako nikad nisi sam i ne utišaš se, propustićeš taj šapat, poručuje. Nakon 30 minuta tihog hoda, kaže, imala je jasnoću koju je oduvijek tražila. – Dobijam nove ideje jer im je šetnja u tišini dala mjesta da dođu do mene. Savjetujem svima da pokušaju bar sa pet minuta, pa da produžavaju vrijeme tihog hodanja do 30 minuta, kaže ona. Iako je Majo ovaj trend „tihog hodanja“ učinila viralnim, ovaj izraz je kreirala njujorška influenserka Ariel Lore u januaru, kada je u svom podcastu otkrila kako njoj pomaže ovaj trend. Hiljade pripadnika generacije Z isprobava „tiho hodanje“ i svoja iskustva dijele na društvenim mrežama, ali mnogi u komentarima su šokirani što je mlađoj generaciji hodanje bez mobilnog telefona otkriće.
Koncept koji plijeni pažnju: Po danu vježbaona, navečer afterwork destinacija
Marx.ba La Montgolfiere je prvi društveni sportski klub u Parizu, koji je po otvorenju prije nekoliko godina vrlo brzo pustio svoje korijene, dokazavši da je francuskoj metropoli ovakav koncept bio itekako potreban. Te 2018. godine, kada se otvorio, La Montgolfiere u četvrti Canal Saint-Martin prozvan je novim trendi mjestom za vježbanje, koje je k tome mnogo više od jednostavne teretane. Dvojica prijatelja koji su ga otvorili, Basile i Ruben, definirali su koncept društvenog sportskog kluba: ovdje se dolazi vježbati, naravno, ali se isto tako može raditi u coworking zonama, popiti piće u baru, ručati ili večerati u restoranu, opuštati u spa centru. Klub je otvoren sedam dana u sedmici, a nastao je kada su Basile i Ruben shvatili da Pariz nema niti jedno mjesto koje bi ponudilo dodatne aktivnosti osim sporta – i gdje se vježbanje ne poistovjećuje nužno sa poštovanjem tijela i rigidnom disciplinom. Basile je prije toga radio u finansijama, a Ruben je duži niz godina bio trener. Upoznali su se u teretani i zaključili kako nedostaje interakcije među ljudima koji dolaze vježbati onde. Poželjeli su stvoriti mjesto koje će u jedno spojiti sport i druge sadržaje kojima će razbiti uvriježene klišeje. Ovo je na prvom mjestu teretana i vježbaona, u kojoj se mogu dizati tegovi, trenirati boks, prakticirati yoga i stoj na rukama, opuštati i zabavljati uz afrički ples, ali je isto tako i dnevni boravak u kojem se živi, radi i druži. Prostor stare tvornice balona na vrući zrak transformiran je u klub koji u svojoj ponudi ima i kulturne programe, pa se ovdje u pravom smislu riječi slavi umjetnost svakodnevnog život. Basile i Ruben svojim korisnicima poručuju da je sasvim ok baviti se sportom o svom tempu, a zatim i naručiti čašu vina, podružiti se s prijateljima, uživati u suvremenoj umjetnosti. I sve to na jednom mjestu. Sama zgrada vrlo je moćna, pa su željeli sačuvati što je više moguće, dodajući dašak modernosti. Tu su viseća neonska svjetla, čisti bijeli materijali, mramorni šank… Dvije godine je trebalo da urede staru tvornicu i na tom su projektu radili s arhitektonskim uredom Mur.Mur (Lucie Lepage-Depreux i Benoît Huen), koji u svom radu naginje berlinskom stilu. – Od početaka nam je cilj s ovim klubom stvoriti dojam drugog doma. Jednom kada postanete član, ovdje možete provoditi svoje poslovno i privatno vrijeme. Mnogi ljudi dolaze u La Montgolfiere ujutro raditi, zatim odlaze u spa ili na yoga seansu, zatim ručaju i vraćaju se natrag navečer, na piće s prijateljima ili otvorenje izložbe. S ovim smo projektom htjeli biti sušta suprotnost drugim teretanama, u kojima se gleda na sat i razmišlja kako ćete što prije iz njih izaći, izjavili su Basile i Ruben. Mjesečna članarina u klubu iznosi 185 eura i sasvim sigurno nije najpristupačnija.
Stručnjaci su otkrili novu blagodat kafe: Ljubitelji ovog napitka će se ugodno iznenaditi
Marx.ba Novo istraživanje pokazalo je da umjerena konzumacija kafe može imati skromnu vezu s kontrolom tjelesne težine. Istraživači su analizirali podatke iz tri velike studije provedene u Sjedinjenim Državama od 1986. do 2014. godine, u kojima su sudjelovali naučni radnici. Sudionici su redovito popunjavali upitnike o unosu hrane i pića svake četiri godine, a istraživači su pratili promjene u unosu kafe i težini tokom vremena. Rezultati su pokazali da je povećanje unosa jedne dodatne šoljice kafe dnevno povezano s manjim debljanjem od očekivanog – prosječno 0,12 kg manje tokom četiri godine. Dodavanje šećera kafi, međutim, dovelo je do povećanja tjelesne težine – prosječno 0,09 kg više od očekivanog tokom istog razdoblja. Važno je napomenuti da dodatak vrhnja ili nemliječnih alternativa kafi nije značajno utjecao na težinu. Kofein, glavni sastojak kafe, djeluje kao privremeni stimulans, smanjujući apetit i povećavajući budnost. To može rezultirati privremenim smanjenjem unosa energije. Također, neki ljudi koriste kafu kao stimulans prije vježbanja, poboljšavajući učinak vježbanja i potrošnju više energije. Međutim, ovi učinci su obično kratkotrajni, a ne dugoročna rješenja za kontrolu tjelesne težine. Kafa također ubrzava metabolizam, što znači da tijelo troši više energije čak i dok miruje. Unatoč tome, taj učinak je relativno mali i nije zamjena za redovnu tjelesnu aktivnost i zdravu prehranu. Osim toga, kafa ima blagi diuretski učinak, što može uzrokovati privremeni gubitak težine zbog gubitka vode, ali ta težina se brzo vraća nakon hidratacije.
Znate li za kajeput? Posebna biljka od koje se pravi eterično ulje brojnih blagotvornih svojstava
Marx.ba Eterično ulje dobiva se iz listova i mlađih grana biljke, a između ostalog, koristi se za tjeranje insekata. Također ima važno dezinfekcijsko i antimikrobno djelovanje, toliko da pomaže u liječenju infekcija, poput cistitisa. Balzamična svojstva čine ga valjanim prirodnim lijekom kod upale disajnih puteva. Valja istaći i dobru učinkovitost kao lijek protiv bolova kod reume, bolova u zglobovima, upala uha ili zubobolje. Kao i druga eterična ulja, i ovo zahtijeva mjere opreza pri upotrebi. Osobito treba izbjegavati unutrašnju upotrebu bez ljekarskog savjeta. Kao insekticid može se prskati kako bi se insekti i paraziti držali podalje od kućnog okruženja. Razrjeđivanjem nekoliko kapi ulja, otopina se može koristiti utrljavanjem na tijelo kako bi se izbjegli ubodi insekata. Za unutrašnju upotrebu poželjno je 4-5 kapi razrijediti u biljnom čaju i uzimati kako bi se iskoristila njegova antiseptička svojstva. Kao analgetik, međutim, može se primjenjivati izvana kod upale uha, zubobolje i bolova u zglobovima. U svakom slučaju preporučljivo je izbjegavati korištenje ulja u visokim dozama. Mogu se pojaviti nuspojave, kao što su mučnina, povraćanje, gastritis, poremećaji stanja svijesti. Nadalje, ne preporuča se da ga koriste trudnice i djeca mlađa od 3 godine, kako bi se izbjegao rizik od bilo kakvih alergijskih reakcija.
Znate li šta je “jesenji blues”: Postoje načini kako ga izbjeći
Marx.ba Kada su dani kraći, temperature niže, a otpalog je lišća sve više, osjećamo se sve tužnije, umornije i sjetnije. Vjerovali ili ne, ali godišnja doba značajno utječu na većinu nas. Evo zašto je to tako i što nam tačno donosi jesen. Jesenji blues ili jesenja anksioznost rezultat je fizičkih promjena koje utječu na mozak i okolišnih, koje se odražavaju na svakodnevni život. Premda se simptomi mogu razlikovati od osobe do osobe, obično je riječ o osjećajima tuge ili tjeskobe, lošoj koncentraciji, razdražljivosti, pospanosti ili umoru te gubitku interesa za svakodnevne aktivnosti. Mogući su i tjelesni simptomi, poput debljanja, izmijenjenog apetita, gladi, napetosti mišića, probavnih problema i smanjenog seksualnog nagona. Riječ je zapravo o sezonskom afektivnom poremećaju (SAD), obliku depresije koji se obično javlja tokom jesenjih i zimskih mjeseci, kad ima manje sunčeve svjetlosti, a dani postaju kraći. Zašto se to nekima događa, nije u potpunosti poznato, ali dio naučnika smatra da se promjenom vremena remeti naš biološki ritam, koji je povezan s količinom dnevnog svjetla koju primamo ili ne. Niže nivoe dnevnog svjetla uzrokuju i pojavu nižih razina serotonina, hormona koji je zaslužan za regulaciju raspoloženja, te veću proizvodnju melatonina, hormona koji pomaže kontrolirati ciklus spavanja. Da bi se uspostavila dijagnoza, SAD se mora javljati najmanje dvije uzastopne godine. Također, iako je mnogo češći na jesen, mogući su slučajevi ovog oblika depresije i ljeti. U Americi se čak 5% ljudi bori s ovim poremećajem, a među njima su i J. K. Rowling, Gwyneth Paltrow te Brad Pitt, koji su otvoreno govorili o svojoj borbi s njim. A kod nas od 2 do 8 posto odraslih Evropljana pati od tog stanja, s tim da su u većem riziku žene. Ako mislite da je jesenji blues uhvatio i vas, istražili smo kako možete sebi pomoći jer SAD može biti samo privremena nuspojava suočavanja s promjenom godišnjih doba, piše miss7. Međutim, ako osjećate da se ne možete samostalno nositi s tim, razmislite o tome da potražite profesionalnu pomoć. 1. Provodite više vremena izvan kuće Provođenje vremena na svježem zraku može ojačati imunološki sustav, smanjiti razinu stresa i pomoći kod psihičkih problema kao što su anksioznost i depresija. Utvrđeno je i da boravak u prirodi izoštrava kognitivne sposobnosti te poboljšava mentalno zdravlje. Dakle, odmaknite se od ekrana koji vas svakodnevno okružuju i uživajte u prirodi jer već samo i 20 minuta na otvorenome može značajno smanjiti razinu stresa, pa čak i ako samo mirno sjedite na travi i gledate u krošnje drveća ili na ste plaži i gledate u more. A s obzirom na to da svjetlost ima tako dubok utjecaj na mozak, ključno je svakodnevno se izlagati svjetlu. 2. Pokrenite se Iako postaje hladnije, nemojte zanemariti važnost pokreta jer je vježbanje najučinkovitiji način smanjenja razine stresa, a time i SAD-a. Čak i ako ne možete izaći, jednostavno hodanje gore-dolje po stepenicama ili vježbanje kod kuće može vam pomoći da malo smanjite napetost. Osim toga, studije su pokazale da su aktivni ljudi obično boljeg raspoloženja i u manjem riziku od prehlada nego neaktivni. 3. Vodite dnevnik Uzmite bilježnicu ili otvorite bilješke na mobitelu te se na kraju dana ušuškajte u krevet i počnite pisati jer vođenje dnevnika može pomoći u smanjenju simptoma tjeskobe i depresije, poboljšati pamćenje i čak ojačati imunitet. Ova aktivnost, kako prenosi Healthline, također poboljšava mentalno zdravlje i snižava stres jer pruža siguran prostor za oslobađanje suzdržanih misli i osjećaja. Pritom ne morate voditi dnevnik “po školski”, tako da zapisujete sve što vam se događa u danu, od jutra do večeri, nego, primjerice, napišite tri stvari na kojima ste zahvalni, priču svog života u šest riječi, tri želje koje želite ostvariti i slično. 4. Male promjene, veliki rezultati Uvedite u život jednostavne i male životne promjene kojima je lako upravljati. Recimo, promijenite namještaj u domu, očistite automobil, svaku nedjelju pripremite neko novo jelo za obiteljski ručak i slično. Ova strategija aktivira kreativne sokove i povećava šanse za veći osjećaj svrhe i vrijednosti u životu. 5. Prioritet dajte aktivnostima koje vas vesele Brinuti se o sebi znači raditi ono što vas čini sretnima. Bilo da je riječ o gledanju serija, svakodnevnom odlasku na kafu u obližnji kafić ili igranju društvenih igara s obitelji, važno je da što više radite ono što vas veseli – i to po mogućnosti bez osjećaja krivnje. Uzmemo li za primjer shopping, pokazalo se da ta aktivnost u nekima pobuđuje osjećaj kontrole i autonomije nad svojim izborima i preferencijama, što se može pretvoriti u poboljšano samopouzdanje i pozitivniji pogled na život. A kad se ta aktivnost prakticira na otvorenome, učinci na mentalno zdravlje sigurno su još bolji.
Svaki dan 50 stepenica za 20 posto manji rizik od srčanih bolesti
Marx.ba Svakodnevno penjanje uz 50 stepenica, otprilike na peti sprat zgrade, povezano je s 20 posto manjim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti, pokazalo je novo istraživanje međunarodnog tima naučnika, koji su rezultate studije objavili u časopisu Atherosclerosis. Otkriće je utemeljeno na proučavanju životnih navika 458.860 odraslih osoba iz UK Biobank, koja sadrži važne zdravstvene podatke, poput porodične historije bolesti, genetskih rizika i podataka o krvnom tlaku, a naučnici su ih sve uključili u svoju analizu, prenosi 24sata. Istraživanje je pokazalo da je uspinjanje uz stepenice smanjilo rizik kod svih ispitanika, osobito u onih koji nisu spadali u visokorizičnugrupu osoba sklonijih razvoju srčanih bolesti. Prednosti ove fizičke aktivnosti su sljedeće – besplatno je, ne zahtijeva odlazak u teretanu niti posjedovanje bilo kakve posebne sportske opreme, može se izvoditi neovisno o vremenskim uvjetima, a i nešto je što nas većina obično radi u sklopu svakodnevne rutine. Naučnici su podsjetili da je penjanje po stepenicama oblik intenzivne fizičke vježbe. Vrijedno je spomenuti i to da je u osoba koje su se prestale redovito penjati stepenicama tokom razdoblja istraživanja, a ono je trajalo u prosjeku 12,5 godina, zamijećen 32 posto veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti u odnosu na one koji se nikada nisu penjali stepenicama. Naučnici su posebno pratili osobe koje su bolovale od aterosklerotične kardiovaskularne bolesti (ASCVD). Karakteriziraju je stanja poput bolesti koronarnih arterija i ishemijskog moždanog udara, čestih uzroka smrti u cijelom svijetu. Tjelesna aktivnost odavno se promiče kao način smanjenja rizika od razvoja ASCVD-a, premda se ranije nije previše detaljno proučavala povezanost između penjanja uz stepenice i zdravlja srca. Ojačan srčani mišić pridonosi regulaciji krvnog pritiska i jačanju samog organa, održavajući ga zdravijim i duže zaštićenim od bolesti. Ovo nije prva studija koja promiče dobrobiti penjanja i spuštanja niz stepenice. Ta se fizička aktivnost ranije povezivala sa smanjenim rizikom od razvoja raka i poboljšanjem kardiorespiratorne kondicije, pa se sljedeći put, imate li priliku, radije odlučite za stepenice umjesto za lift. – Studija nam je ponudila nove dokaze o zaštitnim učincima penjanja stepenicama kada je posrijedi rizik od razvoja ASCVD-a, posebno za pojedince s višestrukim faktorima rizika od razvoja ASCVD, istakao je epidemiolog Lu Qi s američkog Univerziteta Tulane. Informacije su prenijeli brojni naučni portali poput Medical News Today i Science Alert.
Dajana Švraka Milutinović za Marx.ba: Utjecaj ishrane na nivo folikulostimulirajućeg hormona
Marx.ba Mnogi su izazovi koji nas prate na putu začeća, ali jedan od najčešćih je neuravnoteženost folikulostimulirajućeg hormona (FSH), koji nam često odlučuje da li će uopšte doći do željene trudnoće. Poznato nam je da kvalitet jajnih ćelija odlučujući faktor u postizanju trudnoće, a upravo nam to zavisi od uravnoteženosti FSH. Kada smo u postupku pripreme za trudnoću, nivo vašeg folikulostimulirajućeg hormona mora biti ispod 10 mIU/ml. Kada je nivo FSH previsok ili prenizak, postizanje trudnoće može postati mnogo teže jer utječe na vaš menstrualni ciklus i ovulaciju. Kako se kvalitet i količina jajnih ćelija smanjuju vaše tijelo će pokušati da to nadoknadi tako što će proizvoditi više FSH kako bi stimulisalo funkciju jajnika. Ovo se obično vidi kod žena koje doživljavaju preuranjenu menopauzu. Vrlo je važno da u ovom postupku slušate savjete endokrinologa, ginekologa, ali i da uz ishranu pomognete regulaciji nivoa FSH kao i drugih poremećaja hormona. Kako je ovo jedan od čestih izazova u postizanju trudnoće, podijeliću sa vama nekoliko savjeta kako ishranom da pomognete u regulaciji FSH. Moram da naglasim da određeni hranljivi sastojci i faktori u ishrani imaju ulogu u opštem hormonalnom zdravlju, što indirektno utječe i na nivoe FSH. Ovo su neki od hranljivih sastojaka i namirnica koje mogu podržati balans hormona: Omega-3 masne kiseline: Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama, poput masnih riba (losos, sardine, pastrmke), oraha, lanenog sjemena i sjemena chia, poznata je po svojim protivupalnim svojstvima i podršci opštem hormonalnom zdravlju. Iako je potrebno više istraživanja da bi se uspostavile definitivne veze, omega-3 masne kiseline mogu pomoći u proizvodnji i ravnoteži hormona, uključujući one koji su uključeni u menstrualni ciklus i ovulaciju. Poboljšanje kvaliteta jajne ćelije, posebno DHA, može doprinijeti poboljšanju kvaliteta jajne ćelije, što je ključno za uspješno oplođenje i implantaciju. Omega-3 masne kiseline imaju svojstva protiv upala. Smanjenje hronične inflamacije u reproduktivnom sistemu može pozitivno utjecati na plodnost stvarajući povoljnije okruženje za začeće. Ako je teško unijeti dovoljno omega-3 masnih kiselina samo putem ishrane, možete razmotriti dodatke omega-3 masnih kiselina kao suplementa, ali uvijek savjetujem prethodnu konsultaciju sa stručnim licima. Uključite u ishranu mnogo voća i povrća, jer su bogati antioksidansima. Borovnice, lisnato povrće, citrusno voće i krstašasto povrće poput brokolija i karfiola pružaju esencijalne vitamine i minerale koji podržavaju balans hormona. Zdrave masti poput avokada, maslinovog ulja, kokosovog ulja i orašastih plodova (bademi, pistacije), jer su uključeni u proizvodnju i regulaciju hormona. Hrana bogata vlaknima pomaže regulaciju nivoa šećera u krvi i promoviše opšti balans hormona. Birajte integralne žitarice (ovas, smeđu rižu, kinoa), mahunarke (pasulj, leća) i povrće bogato vlaknima. Namirnice bogate fitoestrogenima: Neke biljne namirnice sadrže jedinjenja nazvana fitoestrogeni, koja imaju blago estrogeno dejstvo u organizmu. Sojini proizvodi (tofu, tempeh, edamame), laneno sjeme, slanutak i leća su primjeri namirnica koje sadrže fitoestrogene. Vitamin D je doživio svoju ekspanziju u istraživanju uloge u začeću. Istraživanja su pokazala da žene koje su imale normalan nivo vitamina D sui male mnogo veći uspjeh u VTO ili u željenoj trudnoći prirodnim putem. Namirnice bogate vitaminom D, poput masnih riba, obogaćenih mliječnih proizvoda i žumanaca, mogu imati pozitivan utjecaj na balans hormona. Vrlo je važno da spomenem, da vitamin D nikad ne uzimate kao suplement na svoju ruku, odnosno ako nemate nalaz koji pokazuje deficit. Mnogo slučajeva iz prakse pokazalo mi je da zbog viška vitamina D imali smo neuspjeh zbog različitih komplikacija. U ovim sunčanim danima, rijetkost je da imamo deficit, zato ga unosite samo kroz hranu. Uključite namirnice bogate cinkom, kao što su meso, perad, morski plodovi, mahunarke (pasulj, leća), orašaste plodove (bademi, indijski orasi) i sjemenke (bučine sjemenke, sjeme susama), jer cink ima ulogu u proizvodnji i regulaciji hormona, u regulisanju ovulacije ali i imunološke funkcije. Za ukupan balans hormona i pripremu za željenu trudnoću važna je cjelokupna uravnotežena ishrana i odgovarajući balans nutrijenata. Moj prvi savjet svakoj ženi je uvijek da vodite računa da unosite dovoljno proteina i masti, a ugljene hidrate uvijek svodite na manje količine i birajte one složene i kvalitetne. Uvijek se konsultujte sa stručnim licima i pratite njihove savjete kako biste postigli najbolje rezultate. U međuvremenu, uživajte u zdravoj ishrani i vjerujte u lijepe vijesti koje dolaze. Dajana Švraka Milutinović: Magistar farmacije, master ishrane i suplementacije @dashinasuperhrana
Psihologinja Alma Mahmutović Katica za Marx.ba: Za bolju produktivnost, oslobodite svoje resurse
N. D. Kako biti produktivan, bolje se organizirati i posložiti prioritete neka su od pitanja koja nas muče gotovo svakodnevno. Kad bih barem bio produktivniji. Kad bi barem više učio. Kad bi barem poduzimao stvari. Kad bih barem prestao odugovlačiti. Samo su neke dileme koje vam sigurno zvuče poznato. Ugledna psihologinja Alma Mahmutović Katica je za Marx.ba iznijela svoje viđenje na ovu temu i dala određene savjete koji vam svakako mogu biti od koristi. – Svaka ličnost posjeduje svoje resurse i potencijale koji su dovoljni za njeno funkcioniranje kako privatno, tako i socijalno, i u suštini ako je taj neki krug ravnoteže zadovoljen osoba će jednostavno biti samosvjesna, samoostvarena, samoaktuelizirana i na taj način će ustvari pronaći neke resurse i alate kojima će u suštini doprinijeti boljoj društvenoj zajednici, odnosno boljem društvenom stanju. Naime kada je osoba često izazvana negativnim reakcijama, odnosno nema dovoljno samopouzdanja u sebe, često se osjeća i neadekvatnom odgovoriti na neke radne zadatke i zahtjeve i ne mora se produktivnost odnositi samo na poslovnog. Produktivnost dakle može biti i na profesionalnom i na privatnom planu naravno, jer sam produktivan osjećaj u kući, kada se osjećamo vrijedno, kad osjećamo neku motivaciju i to znači da imamo definitivno energije, života i elana, kaže Mahmutović Katica. Prema njenim riječima, u životu svaka osoba apsolutno zavrijeđuje da sve svoje resurse i potencijale i one skrivene i otkrivene otkrije na vrijeme i da jednostavno pokuša da sve te svoje resurse ispolji u vidu svoje kreativnosti kojom će se osjećati vrijedno. – Samo na taj način, samovrijednovanje i potvrda drugih ljudi doprinijet će da jedinka bude zaista kvalitetna, svjesna sebe i da nastavi dalje. U slučaju da se nekada desi da imamo ponižavanje, mobing od strane nadređenih, dešava se da jedinka ne povjeruje u svoje potencijale više ili tu zablokira i na neki način postane kontraproduktivna. Tako da moj savjet jeste da se bavimo ljudima. Prije svega da se bavimo sobom, da proučimo sebe, da zavolimo sebe, da volimo svaki dio sebe. Samim tim kada budemo voljeli sebe, nećemo biti zavidni drugim ljudima, šta i koje oni potencijale posjeduju, odnosno koje resurse. Poticat ćemo druge ljude na bolje, poticat ćemo ljude da ne budu ograničeni u svojim resursima, nego da budu onako zaista sretni u tome, a prije svega moramo krenuti od sebe, naglašava psihologinja.
Koliko bi dnevno trebalo prehodati: Nova analiza kaže da priča o 10.000 koraka baš i nije tačna
Marx.ba Mnogo je onih koji su mjerili koliko im dnevno fali koraka do “čarobnih”’ 10.000. To zvuči puno. Prosječnoj osobi treba između 80 i 150 minuta kako bi dosegla taj prag, što zahtijeva podosta napora. Ipak, trebamo li uistinu toliko koračati kako bi pospješili zdravlje? Na temelju nove meta-analize koja sadrži 17 različitih istraživanja u kojima je sudjelovalo čak 227.000 ispitanika, odgovor je ne. Međunarodni tim naučnika objavio je u Evropskom časopisu za preventivnu kardiologiju potvrdu onoga u šta su mnogi sumnjali ili čemu su se nadali – zdravstvene koristi mogu se ostvariti s izrazito manjim brojem koraka. Analiza otkriva da je 4.000 koraka dnevno dovoljno da smanji prosječnu smrtnost, a samo 2.400 koraka je dovoljno da smanji rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima. Naravno, što više koraka, to bolje. Doktorica Christine Joisten, voditeljica Zavoda za tjelesnu aktivnost i promicanje zdravlja na njemačkom sportskom univerzitetu (DSHS) sa sjedištem u Kolnu, odgovara na neka od bitnih pitanja vezana za hodanje, tjelovježbu i zdravlje. – Zapravo i nije zato što postoji više analiza koje pokazuju da je cilj od 10.000 koraka bitan preduvjet za uspjeh posebno za sniženje krvnog pritiska i indeksa tjelesne mase (BMI), kazala je Joisten. Također, Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) trenutno preporučuje većini odraslih da teže cilju od 10.000 koraka zbog općeg zdravlja. – Ustvari, tih 10.000 koraka dolazi iz japanske marketinške kampanje za pedometar prije Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine, tvrdi Joisten. Naime, japanski simbol za broj 10.000 liči osobi koja hoda. Kako kaže, čak i mali napredak se mora uzeti u obzir. – Mala povećanja od 500 do 1.000 koraka dnevno ili 5 do 10 minuta hodanja više lako se mogu realizirati, kaže Joisten. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ljudima od 18 do 64 godine preporučuje minimalno 150 do 300 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično ili 75 do 150 minuta intenzivnije aerobne fizičke aktivnosti, uz vježbe jačanja velikih skupina mišića dvaput sedmično ili više. Isto vrijedi i za starije od 65 godina kojima se posebno preporučuju vježbe ravnoteže i koordinacije.