Koliko ste ovisni o internetu: Ovaj test signalizira kada se treba početi brinuti
Marx.ba Sada više nije moguće zamisliti svoj život bez interneta i bez društvenih mreža – posao, komunikacija, zabava, društveni odnosi – sve prolazi kroz internet i sve smo više zapetljani u njegove mreže. Ali koliko smo ovisni o webu i društvenim mrežama? Nova studija koju su proveli istraživači sa Univerziteta Surrey pokušala je odgovoriti na to pitanje, razvijajući pravi spektar ovisnosti o internetu podijeljen u pet kategorija. Prema podacima, prosječno vrijeme provedeno na internetu je četiri i po sata dnevno za odrasle (starije od 24 godine) i šest sati dnevno za mlade (ispod 24 godine). Ove su vrijednosti, međutim, generičke procjene, koje ne uzimaju u obzir različite svrhe vezane uz korištenje interneta (posao, učenje, zabava…) niti moguću prisutnost simptoma stvarne ovisnosti. Engleski su istraživači uključili gotovo 800 ljudi različite dobi i društvenog podrijekla te su kroz intervjue uspjeli definirati pet profila korisnika interneta. 1. Povremeni korisnik Internet koristi uglavnom za specifične aktivnosti, bilo da se radi o studiju ili poslu, i prekida vezu bez gubljenja vremena, nije zainteresiran za istraživanje novih stranica ili aplikacija i ne pokazuje znakove ovisnosti. Povremeni korisnik ima prosječnu dob od 33,4 godine i čini 14,86 posto uzorka ispitanika. 2. Početni korisnik Osim što internet koristi u obrazovne ili profesionalne svrhe, nalazi se na mreži duže nego što se očekuje i ponekad zanemaruje obavljanje kućanskih poslova ili posla, ali se ne smatra ovisnim. Umjereno zainteresiran za korištenje novih aplikacija, ovaj korisnik ima prosječnu dob od 26,1 godina, te predstavlja 22,86 posto uzorka ispitanika. 3. Eksperimentator Počinjete se osjećati nelagodno ili tjeskobno ako se ne možete spojiti na internet – možda zato što nema pokrivenosti mrežom ili zato što je vaš telefon prazan, tjeskoba nestaje kada se vratite na internet. Voli eksperimentirati s novim aplikacijama i novim tehnologijama, a prosječna mu je dob između 22,8 i 24,3 godine. Eksperimentator predstavlja 21,98 posto uzorka ispitanika. 4. Ovisnik u poricanju Iako jasno pokazuje simptome ovisnosti o internetu (ne zanima ga stvaranje novih odnosa u stvarnom svijetu, zanemaruje svoje obveze…), ovaj korisnik negira svoju moguću ovisnost i ne priznaje nelagodu koju osjeća kada je nije spojen na internet. Pokazuje se kao vrlo zainteresiran za tehnologiju i korištenje aplikacija za pametne telefone te predstavlja 17,96 posto ispitanika. 5. Ovisnik Posljednji profil je profil ovisnika o internetu: on otvoreno prepoznaje svoju ovisnost o internetu i negativan utjecaj te ovisnosti na njegov život. Vrijeme provedeno online značajno je veće od onog koje provode povremeni korisnici (prvi profil). Ukupno 22,36 posto ispitanih definiralo se kao ovisnici. Zaključci Tehnologija povezana s korištenjem interneta dragocjena je i omogućuje nam mnoge stvari koje bi u prošlosti bile nemoguće (ili bi nam trebalo puno više vremena). Međutim, rizik od ovisnosti ne može se podcijeniti – osobito kada je riječ o mladim ili vrlo mladim korisnicima. – Naša studija naglašava potrebu za prilagođenim intervencijama i podrškom za ljude u različitim fazama ovisnosti o internetu, objasnio je dr. Stangl, autor studije. Nalazi će zasigurno utjecati na dizajn i razvoj digitalnih usluga i aplikacija kako bi se zadovoljile različite potrebe korisnika u današnjem digitalnom okruženju.
Kako biti pozitivniji: Tri stvari koje svakodnevno prakticiraju optimisti
Marx.ba Zaista je moguće promijeniti svoje razmišljanje. Isplati se uložiti trud i posvetiti nekoliko minuta na dan praksama koje će vam vratiti radost i vedrinu u život. Biti pozitivan znači imati optimističan pogled na život. Biti vedar i pun nade, čak i kad se suočavate s izazovima. Pozitivni ljudi traže dobro u svakoj situaciji i zahvalni su na onome što imaju. Skloni su vidjeti čašu kao polupunu umjesto polupraznu, piše Ljepota i zdravlje. No biti pozitivan ne znači da nikad ne osjećate negativne emocije ili se ne borite s pesimističnim mislima. Svako ima dane kad se osjeća potišteno ili obeshrabreno. Razlika je u tome što oni koji pozitivno razmišljaju ne dopuštaju da ih negativne emocije kontroliraju. Ne kukaju unedogled o svojim problemima, već se usredotočuju na pronalaženje rješenja. Ne padaju u kovitlac negativnih emocija već uvijek pokušavaju gledati vedriju stranu života. Srećom, postoje strategije koje možete poduzeti kako biste krenuli putem njegovanja sreće u svom svakodnevnom životu. Ako želite biti pozitivniji, postoji nekoliko stvari koje možete učiniti. 1. Ne silite sreću Umjesto da se osjećate frustrirano ako niste onako dobro kako što biste željeli, isplanirajte dane tako da potiču pozitivne emocije. Prema američkoj psihologinji Barbari Fredrickson, to znači da biste trebali isplanirati život i donositi odluke koje će rezultirati pozitivnim iskustvima. Psiholozi su otkrili da oni koji tako žive imaju veću dobrobit od onih koji se forsiraju da budu sretni ili onih koji čekaju da ih sreća pronađe. Dakle, nemojte se siliti da budete sretni. Istraživanja pokazuju da vam se to može obiti u glavu pa da se, u konačnici, možete osjećate lošije. Radije razmislite o tome koje vam aktivnosti i iskustva donose sreću i zadovoljstvo. Ko su ljudi koji vas inspiriraju i podižu vam raspoloženje? Svaki dan uzmite par trenutaka da biste napravili mjesta u svom rasporedu za te pozitivne aktivnosti i druženje s ljudima koji vas potiču da budete bolja osoba. 2. Trenirajte pozitivnost Kaže se da je dobro uvijek razmišljati pozitivno, čak i u izazovnim i problematičnim situacijama, ali to je katkad lakše reći nego učiniti. Jenetta Haim, australska blogerica i autorica knjige “Stress-Free Health Management” kaže da je pozitivan pogled na život potrebno trenirati. Prema njenom savjetu, jedna od metoda vježbanja “ružičastijeg“ razmišljanja jest sjetiti se nečega što smatramo da ne možemo pa da razmotrimo to svoje uvjerenje – zašto mislimo da nešto ne možemo. Postupno će vam ovakav način razmišljanja preći u naviku, kako tvrdi Haim. Pojašnjava da, usprkos strahovima i negativnostima, u svima nama postoje i pozitivni elementi i inspiracija koji nam mogu promijeniti život samo ako po njima malo dublje zagrebemo. 3. Pišite dnevnik zahvalnosti Jedan jednostavan način vježbanja pozitivnosti jest redovito vođenje dnevnika zahvalnosti. Držite blok za pisanje blizu sebe i barem jednom dnevno zapišite pet stvari koje su se dogodile na kojima ste zahvalni. Možda se čini neobičnim, ali ako vam ovo postane redovna navika, možete pomaknuti fokus svoje pažnje s nedostataka i negativnih stvari na one pozitivne. Aktivno nastojanje da budete zahvalni za stvari koje imate može biti moćan alat za izlazak iz začaranog kruga negativnih misli.
Ovo je najskuplja kutija tjestenine na svijetu: Vrijedi li toliko para?
Marx.ba Tjesteninu mnogi svrstavaju u omiljenu hranu. Bilo bi zaista teško prebrojati sve oblike tjestenine koje postoje širom svijeta, ali nam je pažnju privukao jedan homemade proizvođač veoma zanimljivog dizajna tjestenine. Predstavljamo vam Fionu Afshar iz Kalifornije i njenu Gucci pastu, tjestininu koju smatraju najskupljom na svijetu. Fiona Afshar je amaterska kuharica iz Malibua. Karijeru je započela kao programerka, zatim se okušala u cvjećarstvu, a nakon toga je odlučila ostvariti svoj san i postati kuharica. Usporedno, svoju je kreativnost odlučila usmjeriti i na osnivanje vlastitog biznisa. Kulinarstvo je zavoljela još kao djevojčica, no tek je 2019. godine započela snimati video tutorijale o kuhanju, s naglaskom na tjesteninu, za Youtube kanal Cooking with Fiona. Željela je motivirati ljude da se i sami okušaju u ručnom rađenju tjestenine, dočaravši im jednostavnost ovog procesa. Upravo zahvaljujući YouTube tutorijalima i sama je postala stručnjak u ovom području, a omiljeni dio ovog procesa joj je da tjestenina koju sprema za svoje najbliže. Prema vlastitim riječima, Fiona inspiraciju za dizajn nalazi u šetnji po lokalnoj tržnici ili na društvenim mrežama. Svaki dizajn tjestenine koji napravi, djeluje kao pravo malo umjetničko djelo. Kako bi obojila tijesto u jarke boje, eksperimentira s različitim namirnicama, poput pečenog povrća, voća, začinskog bilja i algi. Tako su sve boje koje koristi prirodnog porijekla i trudi se da što više iskoristi sastojke koje već ima kod kuće. Iako je odustala od cvjećarstva kao profesije, ona koristi jestivo cvijeće u svojim kreacijama. Njezin najpoznatiji proizvod zasigurno šarena kutija tjestenine inspirirana Gucci brendom, koja je slavu stekla na društvenim mrežama. U pojedinačne komade tjestenine, utisnut je Gucci logo, a boje tjesta su usklađene sa vizualnim identitetom brenda. Na službenoj stranici Fiona’s pasta, naveden je spisak namirnica koje su korištene za bojanje Gucci paste. Također, navode da sve sastojke nabavljaju s lokalnih organskih farmi, a brašno i maslinovo ulje uvoze iz Italije. Uz pasta box dolaze i instrukcije o pripremi i skladištenju tjestenine, a jedan box dovoljan je za pet osoba. Paketi se šalju uz suhi led, kako bi tjestenina ostala svježa, a cijena jedne kutije je 240 dolara (230 eura). Fiona koristi ove namirnice u obliku paste, soka, ili suhog praha, a zatim ih kao pigment, pomješa u tijesto i sve sjedini dok ne dobije željenu boju, a boje ujedno tijestu daju i aromu. A evo i liste sastojaka koje koristi za Gucci pastu: Žuta – kurkumaZelena – peršun i špinatPlava – čaj od plavog graškaLjubičasta – hibiskus i cveklaCrvena – cveklaCrna – aktivni ugljenNarančasta – harisa
Prelazak u novu vremensku zonu nikada nije lak: Evo kako smanjiti učinak jet laga
Marx.ba Jet lag nastaje kada naš untrašnji tjelesni sat nije usklađen s našom okolinom. Naše tijelo radi na nizu različitih unutarnjih satova koji su kalibrirani različitim vanjskim i unutarnjim čimbenicima. Kad putujemo u drugu vremensku zonu, ovaj poremećaj postaje još gori i može proći nekoliko dana dok se naš tjelesni sat ponovno ne uskladi. Jet lag nije samo smetnja, već može imati i dugoročne zdravstvene posljedice, a neki ga zaista teško podnose. Prethodna istraživanja su ga, naime, povezivale s probavnim problemima, kardiovaskularnim bolestima pa čak i ubrzanim starenjem. Međutim, naučnici s Univerziteta Northwestern i Instituta Santa Fe otkrili su novu metodu za smanjenje učinaka jet laga i ubrzavanje oporavka. – Konzumiranje obilnijeg obroka rano ujutro u vašoj novoj vremenskoj zoni može vam pomoći u prevladavanju jet laga. Međutim, ne preporučuje se stalno pomicanje vremena obroka ili jedenje obroka navečer jer može dovesti do neusklađenosti unutarnjih satova, ističu naučnici.
Neverbalno se obavlja 65 posto komunikacije: Šta o tebi kaže govor tijela
Marx.ba Većina ljudi smatra da je govor glavni oblik ljudske komunikacije. Zbog toga smo uglavnom usredotočeni na ono izgovoreno te tako nehotično zanemarujemo ono što se nalazi u pozadini. No, govor se kao oblik ljudske komunikacije vjerovatno pojavio prije dva i pol miliona godina. Do tada su govor tijela i grleni zvukovi bili osnovni način saopćavanja osjećaja i misli. Da je tako i danas potvrđuju različita istraživanja koja su pokazala kako se 65 posto komunikacije odvija neverbalno. Dakle, riječi zauzimaju svega 35 posto. Većina istraživača danas smatra da se riječi koriste za prenošenje informacija, dok se raspoloženja među ljudima prenose govorom tijela. Allan i Barbara Pease u svom djelu ”Velika škola govora tijela” donose dublji uvid u komunikaciju s drugima za bolje razumijevanje stavova i osjećaja ljudi oko nas, ali i za bolje razumijevanje samih sebe. Kroz analiziranje različitih gesti, kretnji i izraza otkrivaju kako možemo ispravno procijeniti nečiji stav, mišljenje ili raspoloženje te u skladu s tim postupati. Također, otkrivaju zašto neki ljudi bolje prolaze u društvu dok drugi ostanu neprimijećeni ili pak ostavljaju negativan dojam. Vrlo je važno znati vlastite pokrete, geste i izraze uskladiti s riječima kako bi naša poruka bila adekvatno prenesena i doprla do sagovornika. Kakva se poruka šalje Tu su neke geste i izrazi koje autori analiziraju u knjizi. Većinu tih gesti svakodnevno koristimo, a možda nismo dovoljno svjesni kakvu poruku time šaljemo. Gesta stavljanja ruku iza glave, križanja nogu te naslona na stolicu je upravo gesta kojom osoba šalje signal kako sve zna, ima visoko mišljenje o sebi i svojim sposobnostima, izražava svoj nadmoćan stav. Kako bi muškarci u društvu žena pokazali agresivan dominantan muški stav posežu za stavljanjem ruku na bokove. Ovaj je pokret nazvan stavom prema cilju jer odaje da je osoba spremna za suočavanje s izazovima pobjede. Obrambenim stavom, prekriženim rukama preko prsa, također mogu pokušati osvojiti djevojku, no u većini su slučajeva ljutiti ili nezainteresirani. Allan Pease smatra da su žene svjesne svojih udvaračkih kretnji, a da muškarci imaju smanjenu sposobnost opažanja, slijepi su na signale koje im one upućuju. Ako muškarac tokom komunikacije stoji i pritom se na nešto oslanja, njegove se noge šire čime naglašava svoje prepone. S druge strane, žene su kreativnije u zavođenju. Navodno su sklone pokazivati svoja zapešća koja prema nekim stručnjacima pripadaju u vrlo erotične dijelove tijela, a najerotičniji pokret im je sjedenje s prekriženim nogama. Pri susretu i mimoilaženju suprotnih spolova dolazi do uspravljanja tijela, uvlačenja trbuha i izbacivanja prsa te napinjanja mišića i, nećete vjerovati, smanjivanja podočnjaka. Nadmoćna i sigurna osoba Osoba koja nosi naočale nerijetko sagovornike promatra iznad okvira, a u tom se trenutku stvara dojam o snažnoj, pametnoj i autoritativnoj osobi, ali i osjećaj kritičkog ocjenjivanja te je sagovornikova automatska reakcija križanje ruku preko prsa u znak obrane. Karakter pušača može se lako odrediti po načinu na koji otpuhuje dim. Nadmoćna i sigurna osoba dim otpuhuje prema gore, dok ona manje samouvjerena i nepovjerljiva osoba dim otpuhuje prema dolje. Igrajući se naušnicom i/ili ušnom resicom osoba se smiruje, a istodobno izgleda nervozno. Ovu kretnju koriste i žene pri zavođenju. Kaže se da su oči ogledalo duše. Mnogi teoretičari smatraju da je upravo vid najvažniji i najtačniji signal u komunikaciji. Pri uzbuđenju zjenice se mogu raširiti i četiri puta više od normalne veličine. Suprotno tome, ljutito i negativno raspoloženje rezultirat će sužavanjem zjenica, piše Žena.hr.
Pretjerano izvinjavanje na poslu: Postoje i drugi načini
Marx.ba Za mnoge ljude izgovaranje riječi „Izvini“ nakon određenih situacija, čak i onih koje ne zahtjevaju izvinjenje, predstavlja njihovu drugu prirodu. Pretjerano izvinjavanje može da ima suprotne rezultate, posebno na radnom mjestu – može da natjera druge da manje misle o vama, da vam snizi samopoštovanje i ublaži utjecaj budućih izvinjenja. Ta navika može da proizađe iz nesigurnosti, a može da bude posebno česta među ženama, istakla je Patrice Williams Lindo, izvršni direktor Career Nomad, konsultantske firme za karijeru. – Naučeni smo da budemo super skromni i da umanjujemo svoje pobjede. Tako sam odgajana. Bio je problem biti ponosan na način na koji govoriš o sebi i svojim dostignućima. Tako da se osjećamo neadekvatno i nesigurno, dodala je ona, piše CNBC. – Potreba za pretjeranim izvinjavanjem se rađa iz obrasca sumnje u sebe. Prepoznavanje situacija kada treba i ne treba da kažete „izvini“ je jedan od prvih koraka ka pronalaženju boljih fraza koje ćete da koristite umesto toga, objasnila je Lindo. Ona je iznijela tri uobičajena scenarija u kojima biste mogli da budete u iskušenju da se pretjerano izvinjavate. Ako imate tehničkih poteškoća Hibridni i rad na daljinu su postali popularni u posljednjih nekoliko godina, što je dovelo do toga da ljudi koriste svoje elektronske uređaje više nego ikada. Nažalost, bez obzira koliko ste tehnički potkovani, poteškoće će se sigurno pojaviti. I obično nisu vaša krivica. Zamislite, na primjer, video poziv sa greškom. Možda ćete se osjećati primoranim da se izvinite ako je potrebno mnogo vremena da se prezentacija učita, ako dugmad ne funkcioniše ili ako postoji još jedno tehničko kašnjenje. – Žao mi je često je fraza koju ljudi koriste kada treba da popune prostor. Nije im prijatna šutnja, kazala je Lindo. Umjesto da se izvinjavate za stvari koje su van vaše kontrole, koristite fraze kao što su – Cijenim vaše strpljenje“ i „Hvala vam što radite sa mnom“, da biste prevazišli nespretnost i vratili samopouzdanje. Ako treba da se pridružite sastanku Pretpostavimo da prisustvujete sastanku koji vodi kolega. Neko iznese tačku sa kojom ste saglasni ili ne, a vi želite da podijelite svoje gledište. Možda ćete odlučiti da se ubacite tako što ćete reći: „Izvinite, ali želio bih da se izjasnim“. Ova situacija ne zahtjeva izvinjenje, napomenula je Lindo. – Ako imate informacije koje treba da dodate ili suprotnu tačku gledišta, to je sasvim u redu. Ljudi koriste “žao mi je” u ovim situacijama da bi ušli u razgovor, objasnila je. Umjesto da se izvinjavate, koristite fraze poput “Voleo bih da dodam“, “Mislim da to“ ili “Ovo je drugačija perspektiva“. One vam pomažu da doprinesete, a da ne zvučite uplašeno da to učinite. – Procijenite situaciju prije nego što progovorite pomoću metode STAR (Situacija, zadatak, akcija i rezultat), koja može da ublaži potrebu za izvinjenjem, navela je Lindo. Recimo da želite da predstavite suprotno gledište. Prvo razmislite o situaciji i zapitajte se: „Da li je ovo pravo vrijeme?“ Ako nije, razmislite o tome koji zadatak možete da uradite. – Možda je potrebno da se prethodno obratite menadžeru, prije nego što kažete nešto za šta ćete možda morati da se izvinite, objasnila je. Odlučite koju akciju želite da preduzmete i zapitajte se: „Kakav rezultat tražim nakon ovog razgovora?“ Ako ste napravili grešku Svi pravimo greške, posebno na poslu. Ako ste pogrešno uradili zadatak ili ste nekoga slučajno uvrijedili, riječ “izvini“ ne bi nužno bila pogrešan odgovor, ali ne bi bila ni najsnažniji odgovor. – Kada uradite nešto pogrešno, odgovor ne mora da bude “žao mi je”’”. Možete da razgovarate o radnji koju ćete da preduzmete da biste istražili ili rešili problem, rekla je ona. Druge fraze mogu bolje da pokažu da ste spremni da učinite sve što je potrebno da ispravite situaciju. To može da uključuje rečenice poput: “Hvala na povratnim informacijama“, “„”Preuzimam punu odgovornost“ i “Cijenim što ste mi skrenuli pažnju na to – kako da se popravim?“ Iskreno izvinjenje nije loše, napomenula je Lindo, ali idealno je reći “izvini“ samo kada to zaista mislite.
Šta je „burnout sindrom“ i kako ga izbjeći: Pomoću ovog pravila posao vas neće potpuno izmoriti
Marx.ba Bez obzira kakav posao obavljate, bio on manje ili više zahtjevan, kad tad ćete doći do stepena kada se osjećate u potpunosti iznemoglo i izmoreno. Ovakva pojava još se naziva i burnout sindrom ili sindrom izgaranja na poslu. On nije „rezerviran“ samo za korporativne poslove, već ga na svojoj koži može osjetiti gotovo svako ko se, ponekad i previše, posvećuje svom poslu. Možda upravo ovo čitate i shvatate da ste i sami prošli takav period ili ga upravo prolazite, ali bez brige! Uz primjenu pravila 85:15 osjećat ćete se odmornije, a posao ćete odraditi s lakoćom. Ova teorija tvrdi da je ulaganje 85 posto truda u zadatke, umjesto maksimalnih 100, ključ za dugoročnu sreću i optimalnu produktivnost na poslu te izbjegavanje problema kao što su izgaranje ili nizak nivo motivacije. Ako se svaki dan iz petnih žila truditi obaviti svoje zadatke, to bi vas moglo koštati. „Dati 100 posto“ svaki dan iscrpilo bi i najveće radoholičare. Ne treba raditi nešto bez da to bude kvalitetno ili bez da te potrudite, ali dugoročno ćete postati produktivniji. Čak se i cijenjeni poduzetnici, poput Tima Martina, osnivača JD Wetherspoona, slažu da je ovakav pristup radnom danu optimalan, prenosi Gaziadaily. Tim navodi kako je zaposlenje maratonska utrka, a ne sprint, zbog čega je uvijek dobro razmišljati o dugoročnoj izvedbi na poslu. – Na zidu našeg ureda nalazi se slika Sizifa, kojeg su bogovi osudili da zauvijek gura gromadu uzbrdo. Vođenje preduzeća je takvo. Morate imati nešto u rezervi jer je zadatak neprestan, poručuju. Prema Anji McGrandles, stručnjakinji za mentalno zdravlje na radnom mjestu, funkcioniranje po ovom pravilu ne znači da ljenčarite. – Neuroznanstvene studije sugeriraju da mozak najbolje funkcionira kada ulažemo 85 posto našeg truda. U vaš radni dan morate ugraditi malo brige o sebi. Šefovi bi trebali shvatiti kako izvući najbolje iz svog tima i pomoći im da rade pametnije, a ne više. Kad vam je um opušten, produktivniji ste i postižete bolje rezultate, kaže ona. McGrandles također ističe važnost uzimanja potrebnih pauza, postavljanja granica i dnevnog planiranja obaveza.
Ugledni stručnjak dao korisne savjete: Kako da budete sretni na poslu
Marx.ba Srikumar Rao je proveo svoju karijeru podučavajući direktore Fortune 500 i studente u vodećim svjetskim poslovnim školama kako da budu sretniji na poslu. Otkrio je da veliki deo stresa i frustracije koje ljudi doživljavaju na svom radnom mjestu dolazi iz istog izvora – ometanja. – Ljudi me stalno pitaju, koji je savjet broj jedan koji mi možete dati da budem sretniji na poslu ili u životu? I uvijek kažem: “Šta god da radiš, uradi to. Samo budi prisutan”, kazao je Rao za CNBC Make It. Rao, koji ima doktorat na Columbia Business School, predavao je u London Business School, Haas School of Business na Univerzitetu Kalifornije, u Columbia Business School i drugde. Također je uradio pionirsko istraživanje motivacije na radnom mjestu i vodio radionice za zaposlene u Googleu, Microsoftu i Merill Lynchu. Stalna ometanja – Bilo da ste student ili izvršni direktor, „suočavanje sa stalnim ometanjima na poslu doprinosi nesreći u vašem životu“, objasnio je on. Uzmite tehnologiju, na primjer – imamo sve ove aplikacije koje bi trebalo da nam olakšaju živote, ali umjesto toga, one skreću pažnju na različite izvore, iscrpljuju i čine nas nesretnim. Uklanjanje ometanja je također istraživački poduhvat za sreću. Nekoliko studija je pokazalo da je sposobnost osobe da se fokusira i bude prisutna povezana sa brojnim zdravstvenim prednostima, uključujući niži nivo stresa, poboljšanu kognitivnu fleksibilnost i veće zadovoljstvo. – Povećanje vaše sreće je od suštinskog značaja za sve aspekte života, ali je posebno važno na poslu, primjećuje Rao, jer „tamo provodimo mnogo vremena“. Ako ste nesretni na poslu, to se može preliti na druge sfere života, povrediti vaše odnose, vaš san i opšte mentalno zdravlje. Rao preporučuje dvije taktike kako biste smanjili ometanja i postali sreniji na poslu. Prva se zove „prekidanje vašeg mentalnog brbljanja“. Posmatrajte koje god misli i osjećanja doživljavate, prepoznajte negativne i nametljive misli kao ometanja i ponovo fokusirajte svoju pažnju na aktivnosti koje obavljate u sadašnjem trenutku. – Zamislite da sjedite za svojim stolom i odgovarate na e-poruke, možda ćete otkriti da vam um ide u milion različitih pravaca, razmišljajući o sastanku koji je upravo dodat u vaš kalendar ili o tekstualnom obavještenju na vašem telefonu. Odjednom ćete možda pomisliti: “O moj Bože, toliko toga moram da uradim, ne mogu sve ovo da uradim za 24 sata”. Različite misli Kada vas preplave različite misli na poslu, zastanite, duboko udahnite i pokušajte da vratite pažnju na zadatak koji je pred vama, prenosi CNBC. – Ako postanete dobri u posmatranju svog mentalnog brbljanja, stvarate distancu između sebe i negativnih misli, dajući tom brbljanju mnogo manje moći da vas učini nesretnim i da vas mentalno odvede na mjesta na koja ne želite da idete. Pomaže vam da izgradite svoju samosvijest i povratite samopouzdanje, rekao je Rao. Ne možete uvijek da izbegnete sukobe i stresna radnom mjestu – možda imate toksičnog šefa ili raspored koji zahtijeva smjene od 12 sati. Međutim, fokusiranje na smanjenje ometanja i stresova koji su pod vašom kontrolom također vam može pomoći da se osjećate sretnije i smirenije na poslu. – Možda ne možete da kažete “ne” svom šefu, ali možete da podesite vremenske blokove u svom kalendaru tako da imate pauze između sastanaka ili da isključite privatni telefon tokom radnog vremena, naveo je on. Jednom kada uvježbate ove dvije navike, „brzo ćete otkriti da svaki zadatak koji radite postaje mnogo manje neprijatan, a u nekim slučajevima zapravo postaje prijatan“.
Ništa ne treba prepustiti slučaju: I mozak trenirajte svakodnevno
Marx.ba Mozak nas čini onim što jesmo, primarni je pokretač naših misli i naših akcija, a s vremenom postaje jedinstvena arhiva iskustava. Ali, ipak, mozak nije ništa drugačiji od ostalih organa u fizičkom smislu. Stanice u mozgu stare podjednako kao na bilo kojem drugom dijelu tijela, na srcu ili kukovima. – Kada govorimo o starenju mozga, ne prihvatamo to toliko teško kao na primjer bore. Zreli mozak je poželjna stvar, kaže Susan Greenfield, jedna od vodećih britanskih naučnica iz područja neurologije. Najučestalija indikacija starenja mozga je gubitak pamćenja, a što osobe žive duže senilnost je sve uobičajenija. Ipak, mozak se može zaštiti i procesi starenja se mogu usporiti. Oko 20 posto ljudi nosi u sebi gen koji značajno povećava rizik od oboljevanja od Alchajmerove bolesti, ali kod ostalih razvoj te bolesti zavisi od načina na koji su proveli život. Mnogi procesi mogu doprineti gubitku pamćenja. Krvne žile u mozgu postaju uže, a to usporava protok krvi u mozgu i otežava snabdijevanje kiseonikom. Drugi proces, iako još uvijek nije potpuno istražen, govori o neproporcionalnom nakupljanju amiloida u moždanim stanicama. Također, postoje neki dokazi kako su osobe oboljele od Alchajmerove bolesti imale kroz život manji moždani udar, koji nije morao da bude primjećen. Ponekad dođe do manjeg izliva krvi u mozak, a da osoba uopšte ne primijeti to stanje. Iako se senilnost pojavljuje najčešće kod ljudi starijih od 80 godina, naučnici vjeruju kako taj proces počinje puno ranije, u četrdesetim. A tada je i potrebno započeti s prevencijom. Kako starimo naš sastav slabi pa je potrebno pomoći mu ishranom. Važno je uključiti u ishranu mnogo namirnica koji sadrže antioksidante poput šumskog voća i svih drugih koje sadrže vitamin C i vitamin E. Dodaci ishrani s ribljim uljem bogatim omega-3 masnim kiselinama također pomažu jer smanjuju rizike kardiovaskularnih oboljenja. Ne smije se podcijeniti ni važnost vježbanja. Postoje dokazi kako vježbanje ojačava mozak, jer do njega u tim trenucima dopire više krvi. Ali najvažnije od svega je vježbati sam mozak. Mozak je kao bilo koji drugi mišić, što ga više trenirate to će on biti jači. Trebali bi stalno da učite nove stvari, jezike, igrate šah… Važno je da izaberete aktivnost u kojoj uživate, ali koja i povoljno djeluje. Važno je da ne zapustite i ne ulijenjite mozak.
Imati previše slobodnog vremena jednako je loše kao i nemati ga nikako
Marx.ba (Izvor: Pixels) Svi čeznemo za tim da pobjegnemo od posla ili od hiljadu aktivnosti koje nas svakodnevno opterećuju kako bismo si konačno priuštili nekoliko sati zasluženog besposličarenja ili se posvetili svojim omiljenim hobijima bez pritiska rokova. Ipak, usprkos onome što mislimo, previše odmora šteti našem zdravlju – ako je naše blagostanje isprva osnaženo odmorom i mogućnošću bavljenja razigranim aktivnostima, taj trend opada ako se previše opuštamo. Tajna je u tome da si s vremena na vrijeme dopustite umjereni odmor, tvrde autori istraživanja koje je proveo Univerzitet Pennsylvania, a koje je saželo prethodna dva u kojima je učestvovalo više od 35.000 volontera. Istraživači su istraživali kako ljudi provode svoj tipičan dan. Nakon što su podijelili vrijeme provedeno na korisne aktivnosti i slobodno vrijeme, pokazalo se da, dok se sve veći osjećaj ugode osjećao u prva dva sata slobodnog vremena, on se drastično smanjio ako je vrijeme posvećeno besposličarenju premašilo pet sati. Nije samo količina provedenog slobodnog vremena ono što čini razliku, već i način na koji se to vrijeme koristi. Provođenje slobodnog vremena nasamo u aktivnostima koje nisu nimalo produktivne (kao što je biti satima na društvenim mrežama) proizvodi lošiji učinak od aktivnosti koje su produktivnije ili na drugi način zahtijevaju interakciju s drugim ljudima. Tim istraživača također je proveo online intervjue, tražeći od sudionika da zamisle određenu količinu slobodnog vremena dnevno i da razmisle o tome što bi s tim radili – posebno navodeći jesu li to korisne aktivnosti ili puko izgubljeno vrijeme. Na više slobodnog vremena nije se nužno gledalo pozitivnije, naprotiv, većina ljudi odabire male količine vremena za slobodno vrijeme. Stoga bi bilo dobro svaki dan pronaći nekoliko sati koje biste posvetili slobodnom vremenu i aktivnostima koje najviše volite, umjesto da svo svoje slobodno vrijeme koncentrirate u jedan dan. Na kraju bi vam bilo dosadno, bili biste potišteniji i gubili bi vrijeme. Ako imate jedan ili dva potpuno slobodna dana, provedite ih u dobrom društvu, posvetite se aktivnostima koje su također korisne i produktivne. Tako se nećete osjećati kao da ste uzalud izgubili vrijeme, a odmor će ispuniti svoju dragocjenu funkciju.