Svaka karijera ima svojih pozitivnih i negativnih strana: Neki su poslovi zdraviji od drugih
Marx.ba Dugo radno vrijeme, manjak odmora, sjedilački tip posla, stres, duga putovanja na posao… Ovo su samo neki od faktora koji loše utječu na vaše fizičko i psihičko stanje. Svaka karijera ima svojih pozitivnih i negativnih strana, ali postoje i poslovi koji su ipak zdraviji od drugih. 1. Fitness trener U ovom ćete poslu sigurno odvojiti više vremena na zdrav način života nego osoba koja radi u primjerice računovodstvu – redovita tjelovježba i zdrava prehrana postat će vaša svakodnevica. Upravo zbog toga posao fitness trenera jedan je od “zdravijih” poslova kojima se možete baviti. 2. Softverski inženjer Iako se na prvu možda čini kao dosta nezdrava profesija jer iziskuje puno vremena provedenog pred računarom te malo fizičke aktivnosti, upravo ga njegova fleksibilnost čini poželjnim poslom. Imate veću slobodu kreiranja svojeg slobodnog vremena, posao možete raditi od kuće, iz parka ili s plaže, a mnoge IT firme imaju i teretane ili sobe za opuštanje. 3. Poštar Poštari dnevno prijeđu i po nekoliko kilometara, stoga ne čudi zašto je njihov posao pripao kategoriji zdravih poslova. U ovoj je profesiji svaki dan novi izazov, a izravan kontakt s ljudima posao poštara čini još zanimljivijim. 4. Nutricionist Kao što je već poznato, hrana je gorivo, ali ujedno i najbolji lijek koji čovjek ima, a upravo su nutricionisti ti koji proučavaju njene blagodati i učinke na organizam. Prednost je ove profesije ta što znate na koji način hrana djeluje unutar tijela te s lakoćom možete pripremati zdrave obroke za sebe i svoju porodicu. 5. Vrtlarstvo Može se reći kako su osobe koje se bave ovom profesijom pravi sretnici! Oni svoj posao obavljaju u prirodi, a jasno je koje dobrobiti ona ima na čovjekovo zdravlje, poput smanjenja stresa, krvnog pritiska, rizika od pojedinih bolesti i slično. 6. Kiropraktičar Kiropraktičari ne sjede cijeli dan za radnim stolom, nego se neprestanu kreću i ostaju aktivni dok rade. Isto tako, imaju holistički pristup medicini u odnosu na kolege iz sličnih profesija te medicinskim stanjima pristupaju na prirodniji način. Skloniji su samozapošljavanju te su kao takvi pod manjim stresom, a upravo se zbog toga mogu više posvetiti porodici i prijateljima. 7. Instruktor joge Joga je zasigurno jedan od rijetkih poslova u kojima je “radna” atmosfera opuštajuća i umirujuća. Osim toga, instruktori joge moraju biti usredotočeni na smirivanje uma i poboljšavanje psihičkog, ali i fizičkog zdravlja drugih. Ovaj posao zahtijeva i dobru kondiciju, tako da je joga idealan posao jer uključuje fizičku aktivnost, ali i nizak nivo stresa.
Prehrana i stres: Klasičnim zamkama dođite do željenog stanja
Marx.ba Postoji li prehrambeni obrazac, prakticiran uz sve ostale modifikacije životnog stila, od kojeg mogu očekivati bolje nošenje sa stresom ili barem ne pogoršavanje trenutne razine stresa? Odgovor je – da. Prije svega, treba istaći nekoliko ne nutritivnih faktora koji će svakako pomoći u pripremi za uspješnu primjenu bilo koje od nutritivnih strategija. Važnost sna Naspavajte se. Osim što ćete učiniti uslugu vašim razinama stresa, itekako ćete si učiniti uslugu u kuhinji. Jasno, uz današnji dinamičan način života lakše je reći nego učiniti, no prioritizirajte san. Naime, kad smo neispavani i iscrpljeni, organizam ima tendenciju podići razine hormona gladi. To nas pak potiče na odabir hiperkalorične hrane kako bismo imali energiju za sve što nas taj dan čeka. Kratkoročno će nam možda dati zamah u izvršavanju nekog zadatka, no dugoročno možemo očekivati probleme s viškom kilograma. Ako je vaš stres kroničan i nije kratkotrajne prirode, te se uz sve moguće alate ne možete nositi sa svakodnevicom, a da pri tome ne žrtvujete ne samo fizičko, već i psihološko zdravlje, preporuka je posjeta psihologu. Nutritivne strategije Jedna od stvari koju ljudi često rade dok su pod stresom jest grickanje. Iako je ono vjerovatno rezultat psihološke navike za vrijeme stresnih situacija, nije isključeno da je jednim dijelom i stvarna fiziološka potreba zbog osjećaja gladi. Ovo zadnje se može spriječiti adekvatnim obrokom. Ako govorimo o doručku, preporuka je organizirati ga oko kvalitetnih izvora proteina s prisutnom dozom cjelovitih ugljikohidrata. Naime, proteini i vlakna imaju izraziti utjecaj na prolongiranje sitosti i mogu spriječiti brzu pojavu gladi pa time i grickanja. Dobri primjeri su kajgana s nemasnom salamom uz dodatak povrća i raženog kruha ili primjerice proteinski smoothie sa sjemenkama i zobenim pahuljicama. Suprotno svemu navedenome stoje pekarski proizvodi i nekakvi slatki doručci koji nipošto nisu zabranjeni, no kao takvi ne nude visoku nutritivnu vrijednost, a štoviše otvaraju vrata skorom grickanju. I to identičnih visokokaloričnih, a nutritivno siromašnih namirnica. Međutim, grickanje nije uvijek samo po sebi loše. Slobodni ste za vrijeme radnog vremena “grickati” voćku, pola šake orašastih plodova ili primjerice proteinsku pločicu unaprijed isjeckanu na kockice kako biste imali osjećaj da ste si priuštili puno kockica čokolada. Međuobrok kupuje vrijeme Međuobrok će vam pomoći do ručka i potencijalno smanjiti stres koji je povezan s gladi kako biste na miru izvršili sve zadatke i isto tako u miru ručali. To nas dovodi do novog glavnog obroka odnosno ručka. Pronađite vrijeme za ručak i odvojite ga kako biste jeli u miru. Nerijetko imate ograničeno vrijeme za obrok, no ako je moguće, oduzmite sebi vrijeme od nečeg drugog i posvetite ga ručku. Polaganim i svjesnim jedenjem, u opuštenijoj atmosferi umjesto s nogu, postoji šansa i da ćete pojesti manje što će se dugoročno pozitivno odraziti i na vašu tjelesnu masu. Kvalitetni proteini kao baza Što se konkretnih preporuka tiče, slične su kao i kod doručka. Izgradite obrok oko kvalitetnih proteina i obilja lisnatog povrća. Ne zaboravite na sedmičnoj bazi uključiti i masnu ribu, no ako vam ona baš ne odgovara, preporučuje se svakako suplementirati omega 3 masne kiseline. Omega 3 masne kiseline igraju ulogu regulacije dopamina i serotonina koji ipak imaju umirujuće djelovanje. Slična je priča i s magnezijem čiji deficiti koreliraju s kroničnim stresom, a naći ćete ga upravo u gore spomenutom lisnatom povrću, ali i sjemenkama i orašastim plodovima. Slatki trikovi i “comfort food“ Nakon ručka većina nas ima želju za slatkim. Postoje šanse da ako je ručak dobro izbalansiran, ta želja će biti manje izražena. Dajte priliku tamnoj čokoladi čiji antioksidansi djeluju na sličan način kao i prethodno spomenute omege, a naći ćemo u njoj i nešto magnezija. Isto tako, popodnevnu kafu zamijenite s biljnim čajem. Zeleni ili crni će također imati blaga stimulativna svojstva, no pružit će svojevrsno osvježenje, dok će za primjer kamilica imati nešto umirujuća svojstva. Kofein, u vidu kafe, svakako izbjegavajte u kasnim popodnevnim satima jer će vam umanjiti kvalitetu i trajanje sna. Isto vrijedi i za alkohol. Koliko god nakon napornog radnog dana zvuči primamljivo sjesti na kauč, otvoriti limenku piva i prepustiti se grickalicama i hrani koja donosi zadovoljstvo (comfort food), tako ulazite u kolotečinu iscrpljenosti i novog stresa koji će vas dočekati sutradan. Izaberite drugačije Pojedite večeru sastavom sličnu ručku i to u opuštajućoj atmosferi bez ekrana. Odaberite običnu vodu ili neki od biljnih čajeva, a alkohol ostavite za posebne prigode. Naspavajte se i učinili ste veliki korak ka promjenama, piše nutricionizam.hr.
Zašto uspješni ljudi postavljaju nove ciljeve u septembru, a ne u januaru
Marx.ba Bilo da ste odlučili krenuti na dijetu, trčati prije odlaska na posao ili pokrenuti vlastiti posao, septembar je idealan mjesec za ispisivanje prve stranice vašeg novog životnog poglavlja. No, da ne biste odustali pri prvom spoticanju, tu je nekoliko savjeta. Nije samo januar rezerviran za nove početke. Odmalena septembar doživljavamo kao friški start. Djeca i mladi vraćaju se u školske klupe. Život se vraća u poslovno-porodičnu u rutinu. Takvo emocionalno programiranje čini ovaj mjesec izvrsnim trenutkom da se usredotočite na nove projekte, odvažne korake i zdrave navike. Iskoristite ljetni elan i postanite svoja najbolja verzija još ove godine. Kako ostvariti svoje ciljeve Ako smatrate kako je vrijeme da se distancirate od svojih prošlih verzija i usredotočite na svoje sadašnje “ja“, pomoću sljedećih koraka možete uspješno izgraditi temelje za svoje novo, buduće “ja“ i postići sve što želite. Razmislite gdje ste griješili Kad se prihvatite neke obveze ili projekta bilo kojeg razmjera, neuspjeh je uvijek moguć. Da biste u budućnosti preskočili pitanje: “Gdje je greška?”, u samom startu budite iskreni sami prema sebi pa prvo preispitajte svoje pogreške u prošlosti. Vraćanjem na početak, gradite nove temelje za budućnost. Preispitajte svoje ciljeve Zbog loše odabranog cilja, trećina planova pada u vodu do kraja mjeseca. Stoga se pobrinite za to da je vaš realan, s jasno i precizno definiranim koracima izvedbe. Budite sigurni i da je vaš cilj u skladu s vašim vrijednostima i istinskim željama, a ne samo aktuelna opsesija. Skupite hrabrost Kad želite učiniti promjenu, u redu je osjećati nelagodu i strah jer izlazite iz zone komfora. Sve što trebate učiniti jest naučiti se osjećati ugodno u nepoznatom situacijama. Razmišljajte (realno) pozitivno te vjerujte u sebe i svoje sposobnosti. Pogledajte izazovu u oči Na putu do cilja, sigurno je da ćete se u jednom trenutku naći u izazovnoj situaciji. Neuspjeh, umor, dosada, tračevi, nedostatak novca samo su neke od prepreka zbog kojih vaša motivacija može opasti. Tada je vrijeme da procijenite novonastalu situaciju, podignete se, obrišete koljena, i krenete dalje. Jedini neuspjeh jest odustajanje, sve ostalo su lekcije. Uklonite prepreke Kada ste dijagnosticirali što ometa i blokira vaš napredak, vaš sljedeći korak je uklanjanje prepreke s vašeg puta do cilja. Znači li to da trebate zatražiti dodatnu pomoć, eliminirati nešto ili nekoga iz vašeg života, promjeniti svoju dnevnu rutinu? Pobijedite strah od pogrešaka Donijeli ste krivu odluku i opasno ste se opekli. Sada se bojite da ćete ponovno pogriješiti, sumnjate u sebe i “smrznuti” ste. Ljudsko ste biće, a ljudi griješe. Prepustili se strahu ili ne, pogreške se neće prestati pojavljivati. Pitajte se biste li radije kročili za svojim snom unatoč mogućnosti pogreške. Pronađite mentora Kad pokušavate usvojiti nove navike ili izgraditi nove temelje za svoj novi život, trebat će vam sva moguća pomoć i podrška, a ona najbolja dolazi u obliku ljudi koji su već bili na vašem putu. Čitajte knjige o ljudima koji vas inspiriraju, okružite se ljudima koji vas nadahnjuju, pronađite mentora…
Svi traže pravi odgovor: Kako biti produktivan
Marx.ba Na Googleu ćete sigurno pronaći gomilu tekstova na ovu temu. Na kursevima ličnog razvoja još i više, a korisne savjete čut ćete i od mnogih uspješnih ljudi… I svi su važni i značajni. Svaki savjet koji dobijete, a koji dolazi iz bogato proživljenog iskustva ili od osobe širokog uma, treba barem uzeti u obzir, ako ne i primijeniti, pa čak i usvojiti. Međutim, ono što jednu osobu čini produktivnom nužno ne pridonosi rezultatu druge osobe. Zvuči kao klišej, možda i jest, ali je jednostavno – istina. Točan odgovor nalazi se u tački koja poput klackalice balansira naša iskustva, odnosno broj pokušaja i pogrešaka, s jedne strane, i naše znanje o vlastitom biću s druge strane. Ako nešto od toga prevlada, nećemo doći do točnog odgovora, ići ćemo u krajnost, a evo i zašto. Kada se vodimo samo vlastitim iskustvima, nemamo objektivnu sliku, jer iznova i iznova ponavljamo proživljene metode i vjerujemo ako jednom ili dvaput uspijemo na jedan način, da će nas isti način dovesti do uspjeha i u novoj situaciji. A što se ovdje događa – vezali smo se za određenu metodu, usvojili smo uvjerenje da nas je ona dovela do cilja i uvjereni smo da je to istina za nas. To je možda istina, ali ne znači da je konačna ili jedina moguća. Pred nama je uvijek izobilje mogućnosti i beskonačni niz načina kako možemo nešto učiniti i pri tome biti uspješni. Iskustva su važna jer donose i razvijaju samopouzdanje, ali ponekad mogu biti jako ograničavajuća, ako vjerujemo da su jedina relevantna. Tako da, prva strana koja balansira našu produktivnost je ona koja poštuje iskustva, ali shvata da ona nisu ni konačna ni zacrtana. S druge strane imamo osobni razvoj. Kad sebi neko postavi pitanje – kako biti produktivniji, već znamo da je to osoba koja je sama sebi važna. Osoba je to koja želi biti bolja verzija sebe i koja ne želi biti kamen spoticanja na putu napretka. Tada nam je fokus razumjeti sebe, sagledati se sa strane i vidjeti odakle dolaze naše riječi, djela i iskustva. Da znamo zašto reagiramo na određene načine, što nas inspirira, što nas pokreće i što nas tjera da ustanemo ranije, ostanemo sat duže na poslu, odemo na trening, jedemo zdravije, pomažemo drugima, razumijevamo gdje griješimo i zašto se držimo ponavljanja ovih pogrešaka iako smo ih svjesni. A kada sve to uvažimo, možemo bolje upravljati vlastitom energijom, vremenom i resursima, što svakako pridonosi našoj produktivnosti. Međutim, i ova strana može ići u krajnost. Ako se samo i isključivo posvetimo osobnom razvoju ne ulazeći u iskustva i odnose s drugima, počinjemo živjeti život koji nije toliko obojen stvarnošću. Takav nas život čini pomalo usamljenima jer se sužava krug onih koji nas mogu pratiti i razumjeti. Tako da, osobni razvoj je vrlo poželjna stavka na putu do veće produktivnosti, ali treba imati na umu da je to i segment našeg života koji nije konačan i da njemu također trebaju iskustva. Zdrava produktivnost je upravo ona koja uravnotežuje naša proživljena iskustva i rad na sebi. Ona je oslobođena ambicije i dolazi iz srži naše ličnosti. Ona nas ne može umoriti, od nje se ne možemo osjećati loše, može nas samo voditi u smjeru napretka.
Zbog posla trenirate samo vikendom: Nema razloga za brigu jer i to donosi benefite
Marx.ba Fizička aktivnost bez sumnje je korisna za dobrobit kardiovaskularnog sistema, ali s obzirom na današnji ubrzani način života i okupiranost poslom pojedincima je često teško redovno se baviti nekom aktivnošću tokom radne sedmice. Istraživači su podsjetili da preporuka za fizičku aktivnost iznosi oko 150 minuta umjerene do žešće tjelesne aktivnosti sedmično. Željeli su ustanoviti ima li razlika u zdravstvenoj dobrobiti kod dvije grupe vježbača – osoba koje su umjerenu do žestoku fizičku aktivnost sažele u dva dana u sedmici (takozvani vikend vježbači) i onih koji su ravnomjernije rasporedili svoju fizičku aktivnost kroz sedmicu. Da bi napravili preciznu usporedbu u studiju su uključili i grupu vježbača čija je fizička aktivnost iznosila manje od 150 minuta sedmično. Ova grupa nije dosegla prag preporučene sedmične tjelovježbe i stoga se smatrala neaktivnom. U studiji je učestvovalo gotovo 90.000 ljudi od prosječno 63 godine života. Svi su učesnici sedam dana nosili akcelerometre na ruci da bi se evidentirao nivo njihove fizičke aktivnosti. Istraživači su, na temelju nivoa aktivnosti sudionike klasificirali kao vikend vježbače, one koji redovno vježbaju pod sedmicom ili neaktivne. Grupu vikend vježbača činilo je oko 42 posto ispitanika, 24 posto ih je bilo u grupi koja redovno vježba, a 33,7 posto ih je ocijenjeno neaktivnima. Naučnici su pri analizi podataka uzeli u obzir faktore poput životne dobi, stepena obrazovanja i pušenje. Nakon šestogodišjeg praćenja sudionika studije pokazalo se da je rizik za razvoj srčanog infarkta, u odnosu na fizički neaktivne osobe bio za 35 posto manji kod svakodnevno aktivnih, a 27 posto manji u vikend vježbača. Rizik od razvoja fibrilacije atrija i zatajenja srca u objema grupama bio je isti – 20 do 27 posto manji. Slični su rezultati otkriveni i u osoba koje su sedmično prosječno vježbale oko 230 minuta. Autor studije dr. Shaan Khurshid iz Demoulas centra za srčane aritmije u Općoj bolnici Massachusetts za Medical News Today je pojasnio da rezultati upućuju na to kako su “i obrazac aktivnosti vikend vježbača i ujednačeniji obrazac sedmične aktivnosti povezani sa sličnim smanjenjem rizika od srčanog udara, zatajenja srca, fibrilacije atrija i moždanog udara u usporedbi s neaktivnim pojedincima”. Kako je rekao “čini se da je za poboljšanje zdravlja krvotoka važna ukupna aktivnost, a ne njezin raspored”. Dr. John Bahadorani, interventni kardiolog u Institutu za kardiovaskularno zdravlje Medicinskog centra Saddleback u kalifornijskom Laguna Hillsu, koji nije učestvovao u studiji, za MNT je istakao ključne prednosti vježbanja i fizičke aktivnosti. – Vježbanje je ključno za zdravlje kardiovaskularnog sistema jer pozitivno utječe na srce i krvne žile. Redovna tjelesna aktivnost jača srčani mišić, snižava krvni pritisak, smanjuje loš kolesterol (LDL), a povećava dobar kolesterol (HDL). Istodobno pomaže u održavanju zdrave težine, poboljšava cirkulaciju krvi i sposobnost organizma da učinkovito koristi kisik, naglasio je.
Zapanujući rezultat istraživanja: Uskoro bismo mogli snimiti melodije koje čujemo u snovima
Melodije koje čujemo u snovima uskoro bismo mogli i snimiti, i to zahvaljujući sistemu na kojem stručnjaci trenutno rade. Tim iz startupa REMspace, koji je dio centra Phase Research u Rusiji, osmislio je kombinaciju hardvera i softvera koja može snimiti melodiju koju ljudi čuju u snu Sistem se oslanja na lucidne snove – kada ste svjesni da sanjate. Naučnici već desetljećima pokušavaju dobiti informacije u mozgu i iz njega tokom lucidnih snova, kada ljudi “održavaju svijest” i mogu činiti unaprijed određene radnje dok spavaju. Dok lucidni sanjari ostaju zaključani normalnim gubitkom korištenja mišića tokom spavanja – što znači da fizičko udaranje po gitari ili tapkanju po tipkovnici nije moguće – spavači se mogu istrenirati da se pokušavaju kretati dok sanjaju, što se u jednom slučaju i dogodilo, piše Science Alert. – Četiri praktičara lucidnih snova trenirali su sviranje muzičkih ritmova naprežući mišiće ruku, na kojima su bili senzori za elektromiografiju (EMG)’, pišu istraživači u studiji objavljenoj u časopisu Dreaming. – Zatim su ti dobrovoljci zamoljeni da izazovu lucidne snove i ponove zadatak pod polisomnografskim promatranjem u laboratoriju, navode. Volonteri su trenirani da sviraju ritam kultne pjesme legendarnog benda Queen We Will Rock You pokretima ruku dok su još bili budni, a troje od četiri volontera uspjelo je prenijeti isti ritam tokom lucidnog sna. Ti su signali i obrasci zatim prošli kroz prilagođeni softverski program za interpretaciju ritma i ponovno stvaranje ritma pjesme. U nekim slučajevima pokreti ruke bili su preslabi da bi se registrirali, ali su napravljena tri uspješna snimanja. Iako je ovaj eksperiment uključivao samo ritam s dvije note, istraživači kažu da bi se ljudi s vremenom mogli naučiti svirati složenije pjesme – i s vremenom bi čak mogli svirati instrumente ili biti dio orkestra u svijetu snova. Međutim potrebni su lucidni snovi da bi sve to funkcioniralo. Unatoč određenom napretku posljednjih godina, i dalje ih je teško pokrenuti na pouzdan način, a studije pokazuju da gotovo polovica stanovništva nikada nije imala iskustvo lucidnog sna. Dok se ova tehnologija dalje ne razvije, ako želite pamtiti melodije iz snova, morat ćete pokušavati pjevušiti melodiju u aplikaciju za snimanje čim se probudite – ali ova studija pokazuje da ovdje postoji mnogo potencijala.
Dajana Švraka Milutinović za Marx.ba: Uloga proteina u ishrani u procesu pripreme za vantjelesnu oplodnju
Marx.ba Stiže nam jesen, a sa njom i nove odluke i novi procesi. Kako birati i šta izabrati od hrane kako bi se spremili za proces VTO, dijelim s vama u ovom tekstu. Prva stvar, uživajte u ovom suncu koje još traje, ljubavi, dobroj energiji, jer na kraju sve kreće i završava iz glave. Kupite vitamin D iz sunca jer nam je on jedan od odlučujućih faktora u uspjehu ovog procesa. Treće, birajte mudro hranu, posebno sad po povratku s odmora i obavezno primijenite savjete koje ću vam dati kroz ovaj tekst, jer vam je to korak bilže cilju. Balansirana ishrana igra ključnu ulogu u optimizaciji plodnosti, posebno kod osoba koje prolaze kroz vantjelesnu oplodnju. Dok su različiti nutrijenti važni, proteini imaju poseban značaj u ishrani i određene implikacije tokom pripreme za VTO. Ovaj put želim da vam istaknem važnost proteina u vašoj ishrani i zašto je važna prilikom procesa pripreme za vantjelesnu oplodnju. Zašto su nam proteini toliko važni? Protein je osnovni makronutrijent koji igra vitalnu ulogu u reproduktivnom zdravlju. On služi kao građevinski materijal za ćelije, tkiva i hormone, uključujući one koji su uključeni u reproduktivni sistem. Protein je neophodan za proizvodnju enzima, hormona i strukturnih komponenti koje su ključne za zdrave jajne ćelije, spermatozoide i razvoj embriona. Adekvatan unos proteina je važan za podršku optimalne plodnosti i uspješnih rezultata vantjelesne oplodnje, i to sve češće vidimo i čujemo kroz nove studije. Unos proteina povezan je sa poboljšanim kvalitetom jajnih ćelija i zdravljem spermatozoida. Proteini visokog kvaliteta pružaju esencijalne aminokiseline koje podržavaju rast i razvoj jajnih ćelija i spermatozoida. Ove aminokiseline učestvuju u sintezi i popravci DNK, što je ključno za očuvanje integriteta genetskog materijala. Unošenjem dovoljne količine proteina, osobe mogu poboljšati kvalitet i sposobnost svojih jajnih ćelija i spermatozoida, povećavajući šanse za uspješnu oplodnju i razvoj embriona. Protein ima značajnu ulogu u regulaciji nivoa hormona, koji su ključni za reproduktivnu funkciju. Hormoni poput folikulstimulišućeg hormona (FSH), luteinizirajućeg hormona (LH), estrogena i progesterona su važni za menstrualni ciklus i ovulaciju, kao i sam proces VTO. Hrana bogata proteinima pomaže održavanje stabilnih nivoa hormona i podržava njihovo pravilno funkcionisanje, što doprinosi reproduktivnom zdravlju i plodnosti. Pored svega navedenog hrana bogata proteinima često je bogata hranjivim sastojcima i pruža širok spektar esencijalnih vitamina i minerala koji su neophodni za ukupno zdravlje. Pored podrške plodnosti, adekvatan unos proteina doprinosi održavanju zdrave tjelesne težine, promoviše optimalnu metaboličku funkciju i podržava imuni sistem. Dobro nahranjen organizam je bolje opremljen da se nosi sa fizičkim i emocionalnim zahtjevima tretmana plodnosti, uključujući i sam process vantjelesne oplodnje. Zbog dovoljne količine protena nećemo imati one ispade prejedanja i nepotrebnog unosa slatkiša i hrane koja nam može samo odmoći u ovom procesu. Na taj način pozitivno utičemo i na prateća oboljenja koja su često uzrok steriliteta, kao što su insulinska rezistencija, PCOS i problem sa štitnom žlijezdom. Gdje u hrani možemo pronaći proteine i kroz koje namirnice da ga unosimo više? Da biste osigurali adekvatan unos proteina, važno je uključiti različite izvore u ishranu. Dobra hrana bogata proteinima uključuje nemasno meso, perad, ribu, jaja, mliječne proizvode poput grčkog jogurta, urde, mahunarke, orašaste plodove i sjemenke. Biljni izvori proteina, poput graha, leće, kinoe, mogu biti odličan izbor za osobe koje slijede vegetarijansku ili vegansku ishranu. Da bi vam sve ovo više približila dajem vam i primjer jednodnevnog jelovnika. Doručak:gluten free hljeb s avokadom i kuhanim jajima Užina:Šaka badema i bobičasto voće Ručak:Grilovana pileća prsa sa kinoom i pečenim povrćem, sa salatom rukola. Popodnevna užina:Štapići krastavca sa humusom. Večera:Pečeni losos sa šparglama i velika porcija salate sa maslinovim uljem. Ovo je sjajan period kad možemo više da se posvetimo sebi, ishrani i novim odlukama. Mediteranska ishrana je najviše istraživana ishrana kroz medicinske studije i pokazala je mnogo uspjeha za podsticanje plodnosti. Ono što želim na kraju da dodam da su i medicinske studije pokazale i znatno veći upjeh i vantjelesnoj trudnoći kao i trudnoće prirodnim putem ako se poveća unos proteina kroz hranu, a najbolji rezultati bili su kod žena koje su unosile više porcija ribe i kroz istu unosile najviše proteina u ishrani. Zato drage moje, u šoping po ribu i do slijedećeg teksta i malih tajni plodnosti, bacite se na posao, i da ste mi korak bliže vašem najvažnijem cilju. Dajana Švraka Milutinović, Magistar farmacije, master ishrane i suplementacije @dashinasuperhrana
Sedam rečenica koje emocionalno inteligentni ljudi nikad neće izgovoriti
Marx.ba Emocionalno inteligentni ljudi ne samo da paze šta govore, oni i osjećaju ono što govore. Svi smo mi skloni u afektu reći stvari koje mogu zvučati neprimjereno i krivo, ali pojedinci s natprosječnom emocionalnom inteligencijom uvijek promisle prije nego što nešto kažu. Emocionalna inteligencija postala je sve važnija i u poslovnom okruženju, naročito kod pojedinaca na vodećim pozicijama. Emocionalno inteligentni šefovi nikad neće imati ispade bijesa, koji nikako nisu primjereni u radnom okruženju (ili bilo gdje drugo). Isto tako neće imati napadački stav niti vrijeđati ljude kojima su nadređeni. U nastavku donosimo sedam rečenica koje prema mišljenju stručnjaka emocionalno inteligentni ljudi nikad neće izgovoriti. 1. To je tvoja greška Čak i da jest, nema potrebe da se izričito napominje i istakne. Ljudi s natprosječnom emocionalnom inteligencijom na svaljuju krivicu na druge, oni vjeruju drugim ljudima. Oni ne osuđuju, već skaču u obranu. Zamislite da vam neko kaže: “Ti si kriv.” Teško je u toj situaciji ne postati defanzivan. Emocionalna inteligencija ne podiže obrane, već ih spušta. Neko ko je emocionalno inteligentan neće vas tjerati da se morate braniti, već će vas razumjeti. 2. Nije me briga Ovo je u potpunoj suprotnosti sa srži emocionalne inteligencije. Tu se ne misli na ravnodušnost prema nečemu trivijalnom. To se odnosi na situacije kada osoba pokazuje da nije zainteresirana za nešto što je važno nekome drugome. Reagirati na to s “nije me briga” čista je definicija bešćutnosti. 3. Potpuno si u krivu Ova tvrdnja naročito je emocionalno uvredljiva kada se koristi bez stvarnog razumijevanja tuđe perspektive ili kada se koristi kako bi se brzinski odbacila tuđa tvrdnja i potvrdilo da smo mi u pravu.Postoji mnogo alternativa, poput “Razumijem i cijenim tvoj stav, ali ja smatram drugačije” ili čak “Možemo se složiti da se ne slažemo”. 4. To je tvoj problem, ne moj “Sam si u tome” ili “Dokuči sam” također ide uz ovu rečenicu. Biti emocionalno inteligentan znači imati empatije za tuđe probleme i aktivno željeti pomoći u njihovom rješavanju ili barem pokazati razumijevanje i suosjećanje za te probleme. 5. Ne trebam tvoju pomoć Biti emocionalno inteligentan također znači biti svjestan moći kada raširenih ruku prihvataš tuđu pomoć. Prihvatanje pomoći od drugih ne samo da pomaže vama i pokazuje da znate da ste nesavršeni, već pomaže i onima koji vama pomažu. Istraživanje objavljeno u časopisu International Journal of Behavioral Medicine pokazalo je da pomaganje drugima doprinosi većem prosperitetu, zdravlju i dugovječnosti. Zašto ne biste željeli potaknuti te dobrobiti za druge tako što ćete biti otvoreniji u prihvaćanju njihove dobre volje da vam pomognu? 6. Nisi uspio Ljudi s natprosječnom emocionalnom inteligencijom svjesni su da ako je neko pogriješio, ta osoba vjeroatno to zna i ne treba je na to podsjećati, pogotovo ne na tako grub način. Emocionalna inteligencija ne ruši, ona gradi. Emocionalno inteligentni pojedinci ne ističu neuspjehe, oni ulažu vrijeme u druge kako bi im pomogli učiti iz vlastitih neuspjeha, preoblikovali ih u privremene stanice na putu da postanu bolja verzija sebe i pomogli u tome da neuspjeh ne sruši njihovo samopouzdanje. 7. To nije pravedno Zbog ove izjava osoba koja ju je izgovorila može se doimati slabom. Emocionalna inteligencija uključuje prepoznavanje okolnosti i brzo odlučivanje da ih se promjeni ili barem svjesno odlučivanje da ih se vidi onakvima kakve jesu i da se ide naprijed. Tvrdnje poput ove pokazatelj su beskorisne frustracije, očaja, pa čak i nezrelosti, što svakako nisu obilježja vođe s natprosječnom emocionalnom inteligencijom.
Psihološki trik pisca Ernesta Hemingwaya: Garantira produktivnost na poslu
N. D. Ne ustaju svi svako jutro puni energije i spremni za novi radni dan sastavljen i od aktivnosti koje zahtijevaju maksimalnu koncentraciju. Da biste vratili izgubljenu motivaciju i svaki radni dan započeli s pravom odlučnošću, možete u praksi primijeniti psihološki trik kojim se služio i američki pisac Ernest Hemingway kako bi nastavio sa pisanjem svojih djela. Zamislite da ste toliko usredotočeni na posao da ste neosjetljivi na ometanja i obavijesti mobitela. Super, ovo je najbolje vrijeme da završite vaš radni dan. Dobro ste shvatili – trik za povećanje vaše produktivnosti je da stanete prije dovršetka zadatka, kada je vaš fokus na aktivnost maksimalan. Bilo da se radi o pisanju izvještaja, ispunjavanju proračunske tablice, postavljanju brošure ili drugoj intelektualnoj aktivnosti, zaustavite se je prije nego je završite, a zatim nastavite sljedeći dan, naravno ako vam to rokovi dozvoljavaju. Pomalo je kao da ste ostavili automobil s upaljenim motorom i izašli na trenutak – ponovno pokretanje bit će mnogo jednostavnije i brže nego da ste motor ostavili ugašen. Neki pisci, poput Hemingwaya, koristili su se ovom tehnikom kako bi na neki način već bili “uronjeni” u tok koncentracije pisanja ujutro, izbjegavajući na taj način sučeljavanje s strašnom praznom stranicom koja ubija kreativnost. I mi, ako na početku radnog dana moramo započeti s novim zadatkom, možda nismo dovoljno motivirani i nemamo dovoljno energije za početak aktivnosti. Naprotiv, ako je zadatak već započet prethodnog dana i prekinut u trenutku najveće fokusiranosti, to će djelovati kao “udica” da vas uvuče u pravu koncentraciju vezanu uz posao. Dakle, kada vam se radni dan bliži kraju, oduprite se iskušenju da obavite sve zadatke i namjerno ostavite nešto nedovršenim. Sutra ćete imati jako dobar razlog da se bacite na posao.
Utjecaj radne sedmice: Evropljani spavaju više i bolje od ostatka svijeta
Marx.ba Sada imamo širok raspon naučnih istraživanja o tome koliko je važno spavati u pravo vrijeme i dobro, ali sada je novo istraživanje analiziralo kvalitetu sna u različitim dijelovima svijeta, u jednom od najvećih istraživanja na svijetu. Prema ovom novom istraživanju, koje je procijenilo zdravstvene podatke više od 200.000 ljudi, Evropljani spavaju učinkovitije od svojih azijskih kolega. Istraživači su analizirali 50 millona noći i spavanje više od 220.000 korisnika, iz 35 zemalja, koristeći uređaj za praćenje spavanja Oura Ring. Istraživanje, nedavno objavljeno u časopisu Sleep Medicine, otkrilo je da ne samo da ljudi u Aziji kasnije odlaze spavati i imaju kraće spavanje, nego imaju nižu kvalitetu sna od Evropljana i populacije u drugim dijelovima svijeta. Naučnici su također otkrili da je spavanje Azijata tokom radne sedmice promjenjivije nego kod Evropljana, a također ne produžuju spavanje toliko preko vikenda kao Evropljani. U Evropi se vikendi općenito smatraju vremenom za opuštanje i bavljenje društvenim aktivnostima s prijateljima i porodicom. U Aziji, međutim, ljudi koriste vikende da nadoknade posao, rade stvari za koje nemaju vremena tokom sedmice ili da preuzmu više porodičnih obaveza. Istraživači su odvojeno analizirali spavanje tokom sedmice i vikenda kako bi procijenili utjecaj radne sedmice na obrasce spavanja. Utvrđeno je da Azijati imaju kraće obrasce spavanja i nižu učinkovitost spavanja, pokazujući veću varijabilnost u vremenu i trajanju radnim danima, te zaspu kasnije od onih koji žive u Evropi, Oceaniji i Sjevernoj Americi. Prijašnja istraživanja pokazala su da su posao i radna kultura najutjecajniji faktori na to kako spavamo. Istraživači stoga vjeruju da dulje radno vrijeme i razlika u radnoj kulturi u Aziji navode ljude da ne nadoknađuju zaostatak sna vikendom, već ga nadoknađuju kad god imaju priliku tokom sedmice.