Tehnologija i zdravlje: Ova aplikacija će vas pitati zašto palite mobitel
Marx.ba Ponekad nesvjesno otključavate pametni telefon, bez jasne svrhe i namjere? Ukrajinskom programeru Jaroslavu Neznaradku to je dozlogrdilo, pa je napravio aplikaciju za operativni sistem Android Intenty, kojoj morate dati razlog zašto aktivirate mobitel ili vas tjera na radnje poput istezanja ili dubljeg disanja svaki put kad ga otključate. O tom je problemu počeo razmišljati još 2019. godine, nakon što je shvatio kako puno vremena visi na mobitelu. Isprobao je ograničenja vremena korištenja, alate za fokusiranje i blokiranje, ali nije to bilo ono što mu je trebalo. Tako je došao na ideju koju je razvio za Intenty. Prvo izdanje iz 2020. bilo je ograničeno samo na jednokratno pitanje. U to vrijeme je nastalo i izdanje za iOS, ali je projekt završio na čekanju sve do prošle godine. Tad se usredotočio na Android. Iskušao je pristup sličan ChatGPT-jevom, ali korisnicima se to nije svidjelo. Nakon istraživanja interakcije između ljudi i računara, Neznaradko je ovo ljeto objavio redizajniranu verziju koja korisnicima omogućuje prilagodbu upita koji će im biti postavljeni. Sad je moguće odabrati ih iz nekoliko kategorija, kao što su Intention, Necessity, Grounding, Posture i Minimalism. Sve imaju različite brojeve upita, a možete dodati i novu kategoriju ili upit. Unos razloga možete izbjeći potezom prsta izvan zaslona, ali to poništava svrhu korištenja aplikacije. Možete postaviti vrijeme hlađenja, tako da se upit ne pojavljuje odmah nakon što zaključate telefon, u slučaju da čekate nečiji odgovor. Možete i postaviti intenzitet skočnih prozora za pomicanje postavljanjem, pa će se pojavljivati pri svakom drugom, trećem, petom ili desetom otključavanju. Aplikacija također prikazuje historiju vaših zapisa odgovora i koliko ste puta otključali telefon tokom vremena. Intenty je besplatan. Platite li 1,99 američkih dolara mjesečno, otključat ćete dodatne funkcionalnosti kao što su zakazivanje upita, način rada u kojem ne možete iznjeći upit i dugme za zaključavanje telefona. Postoje i druge aplikacije koje vam pomažu smanjiti vrijeme pred ekranom: One Sec, koja prikazuje vježbu ili radnju kada otvorite društvenu mrežu, i Minimalist Screen Time, koja vaš telefon pretvara u uređaj s ograničenom funkcionalnošću, piše Tech Crunch, prenosi Tportal. VEZANO Navika koju stručnjaci preporučuju za bolju jutarnju koncentraciju
Navika koju stručnjaci preporučuju za bolju jutarnju koncentraciju
Marx.ba Mnogi ljudi ujutro imaju problema s koncentracijom, što stručnjaci povezuju sa stanjem poznatim kao “inercija spavanja”. Psihologinja Rachel Goldman za Parade objašnjava da je to “pospano stanje u kojem se mozak još uvijek prilagođava prelasku iz sna u budnost, što usporava procesiranje i otežava koncentraciju”. Ovo stanje može utjecati na cijeli dan, uzrokujući poteškoće u donošenju odluka te osjećaj neorganiziranosti i dezorijentiranosti. Terapeutkinja Joelle Moray ističe da postoji jedna navika koja može poboljšati jutarnji fokus, a započinje jednostavnom večernjom rutinom. – Večernja rutina, koja uključuje smirujuće aktivnosti poput pripreme hrane ili odjeće za sutrašnji dan, može pomoći u stvaranju stabilne jutarnje rutine. Time smanjujemo stres i omogućujemo bolji početak dana, objašnjava Moray. Psihologinja Raquel Martin također naglašava važnost smanjenja upotrebe ekrana prije spavanja. – Izbjegavajte listanje po društvenim mrežama dok ste u krevetu i smanjite osvjetljenje ekrana sat vremena prije spavanja. Osim toga, mobitel punite s druge strane sobe kako biste smanjili iskušenje i omogućili kvalitetniji san, kaže ona. Kvalitetan san ključan je za jutarnju koncentraciju, objašnjava psihologinja Supatra Tovar. – Kvalitetan san omogućuje mozgu da obradi informacije, napuni energiju i podrži mentalno zdravlje. Večernje rutine, poput izbjegavanja ekrana i opuštajućih aktivnosti, šalju tijelu signal da se pripremi za odmor, ističe. Razumijevanje uzroka smanjenog jutarnjeg fokusa prvi je korak prema promjeni. Uvođenje navika, poput smanjenja upotrebe tehnologije i održavanja dosljednog rasporeda spavanja, može značajno poboljšati koncentraciju i mentalnu jasnoću, piše Indexfit. VEZANO Trener objasnio šta se događa tijelu ako svaki dan radite kardio trening
Trener objasnio šta se događa tijelu ako svaki dan radite kardio trening
Marx.ba Kardio trening jedan je od najpoznatijih vrsta fitness treninga, a izvrstan je način za poboljšavanje zdravlja srca, sagorijevanje kalorija i postizanje vitke figure. Međutim, kao i sa svime u životu, kardio trening nije potrebno raditi svaki dan. Učinci kardio treninga na tijelo mogu biti različiti, ovisno o trajanju i intenzitetu vježbanja te o vrsti aktivnosti koju izvodite. Za Eat This, Not That, trener Seth Forman objasnio je koje su moguće prednosti, a koji nedostaci kardio treninga te koje fizičke promjene možete očekivati ako svaki dan radite ovu vrstu treninga. Kardio trening najbolje je raditi svega nekoliko puta sedmično, a nakon svakog treninga uzeti pauzu od dana ili dva. U toj pauzi od kardio treninga možete biti aktivni i raditi neku drugu vrstu aktivnosti, ali dopustiti tijelu da se odmori od napora od prethodnog treninga. Ako ste početnik u kardio treningu, a trčanje vam je glavna aktivnost te trening započinjete s pet do 15 minuta trčanja, Forman ističe kako možete očekivati ove promjene na tijelu: bolni mišići rebara i bol u prednjem dijelu potkoljenica. – Razlog bolova u rebrima je povećana potreba pluća za širenjem i kontrakcijom izvan kapaciteta koji je potreban u stanju mirovanja, pojašnjava on i dodaje: – Ta bol je sasvim normalna i dio je procesa prilagodbe na novu vrstu vježbe. Ako vas sve jako boli, Forman ne preporučuje da pretjerujete s trčanjem, već da odaberete neki drugi način kretanja, poput hodanja. Bilo koja vrsta kretanja može smanjiti bolove, tvrdi on, te ističe kako je vrlo moguće da ćete bol osjetiti i u prednjem dijelu potkoljenica. – Kada stopalo dotakne tlo, najčešće to čini udarcem petom. Mišići na prednjem dijelu potkoljenice moraju apsorbirati dva do tri puta više sile prilikom trčanja nego prilikom hodanja. To uzrokuje bol, pojašnjava Froman. Ističe da je hodanje izvrstan oblik vježbanja koji može pomoći u procesu oporavka kad vas bole potkoljenice. Trener tvrdi da biste unutar dva mjeseca izvođenja kardio treninga (koji ne radite svaki dan) mogli primijetiti ove promjene: – Ove prednosti zabilježene su kod svih dobnih skupina, kod muškaraca i kod žena, bilo da se radi o trčanju, biciklizmu ili nekoj drugoj vrsti kardio treninga, pojasnio je za Eat This, Not That. Kada je u pitanju izvođenje kardio treninga svaki dan, trener savjetuje da budete oprezni. – Ne trebaju se sve rutine izvoditi svakodnevno. Aerobne vježbe spadaju u tu kategoriju. Primjerice, kod grupa koje su nove u kardio ili aerobnim vježbama, nije zabilježen veći benefit za zdravlje srca ako se vježba više od tri dana sedmjično, pojašnjava on. Što se tiče tjelesne kompozicije, postoje prednosti povezane s dnevnim aerobnim vježbanjem, ali do određene mjere. – Ljudsko tijelo postaje jako učinkovito u prilagodbi na zahtjeve koji se stavljaju pred njega, što znači da će se, ako trčite svaki dan, tijelo riješiti svega što smatra nepotrebnim za izvođenje te aktivnosti, dodaje Forman. Sve to u nekim slučajevima može loše utjecati na tijelo. – U ovom slučaju gubite masnoću, ali i mišiće. Uz značajno smanjenje mišićne mase, trošit ćete manje kalorija u mirovanju, postat ćete slabiji, povećat ćete rizik od ozljeda i oštetiti srce, zaključuje trener. Važno je imati na umu da kardio donosi velike koristi za vaša pluća, srce, mišiće, mozak i fizički izgled. Međutim, previše bilo čega nije dobro, pa tako ni kardio-treninga, piše Indexfit. VEZANO Tražite zdraviju alternativu šećeru: Isprobajte ovaj začin
Tražite zdraviju alternativu šećeru: Isprobajte ovaj začin
Marx.ba Riječ je o uobičajenoj namirnici koji mnogi imaju kod kuće, a idealna je za one koji žele smanjiti konzumaciju šećera. Cimet je popularan začin koji izaziva osjećaj topline i ugode. Od peciva do kafe s cimetom, toliko je načina da uživate u ovom toplom, drvenastom začinu. A ako uzmete u obzir da ovim aromatičnim začinom možete smanjiti želju za slatkim ili čak potpuno izgubiti želju za slatkim, vjerovatno ćete ga voljeti još više. Riječ je o začinu koji se dobiva iz unutrašnje kore stabla cimeta. Obično se koristi kao aromatičan začin i dodatak slatkim i slanim jelima, te toplim i hladnim napicima. No, osim prekrasnog okusa i nevjerovatne arome, ovaj svestrani začin može nam ponuditi puno više, piše Elle.si. Cimet sadrži mnoge antioksidativne polifenole i ima protivpalna svojstva. Antioksidansi mogu smanjiti rizik od bolesti štiteći stanice od slobodnih radikala. Osim toga, idealan je način da smanjite upotrebu šećera u prehrani. Dostupan u obliku štapića ili praha, ovaj začin ima prirodno sladak okus, što ga čini idealnom zamjenom. Osim toga, daje poseban okus voćnim i čokoladnim desertima. Također se može dodati slanim jelima kao što su umaci, pa čak i salate, ili ga možete jednostavno posipati po kriškama narezanih jabuka. Osim prekrasnog okusa, cimet ima i brojne druge zdravstvene prednosti. Ne samo da sprječava osjećaj gladi, već i drastično snižava razinu kolesterola i šećera u krvi. Jedno od ljekovitih svojstava cimeta je da može spriječiti zgrušavanje krvi inhibiranjem otpuštanja upalne masne kiseline koja se zove arahidonska kiselina. Zbog tog svojstva prirodno je protivpalno sredstvo. Osim toga, cimet ima vrlo učinkovita antimikrobna svojstva koja mogu zaustaviti rast gljivica i bakterija, a poznato je i da cimet olakšava probavu. Vlakna i kalcij pomažu u uklanjanju žučnih soli iz tijela, pa cimet pomaže u zaštiti debelog crijeva i probavnog sistema. Osim toga, cimet je čak koristan i za rad mozga – njegov jak miris može potaknuti aktivnost mozga i poboljšati kognitivne procese poput pažnje, pamćenja i još mnogo toga. VEZANO Crumb: Aplikacija koja će generirati recepte za jela na osnovu dostupnih sastojaka
Crumb: Aplikacija koja će generirati recepte za jela na osnovu dostupnih sastojaka
Marx.ba Svako ko redovno priprema obroke dobro zna koliko je teško katkada biti inspiriran, pogotovo onda kada se zaviri u ostavu i na temelju dostupnih sastojaka treba osmisliti neko jelo. Upravo u tome želi pomoći Crumb uz malenu pomoći umjetne inteligencije. Naime, omogućava da se vrlo jednostavno izdiktira ono što se sve u ostavi ili frižideru čuva ili trenutno ima (sastojke je moguće i upisivati), a onda će aplikacija generirati potencijalne recepte (na engleskom jeziku) za raznovrsna koje je onda moguće i doraditi ili prilagoditi. Prije toga je omogućeno da se podesu određeni parametri kojih će se Crumb pridržavati pri generiranu recepata, pa je tako moguće definirati specifične prehrambene potrebe i tako, na primjer, odrediti da se žele dobivati recepti samo za veganska jela ili ona bez glutena. Osim toga, moguće je birati i neku od svjetskih kuhinja, definirati koliko se vremena ima za pripremu jela te za koliko se osoba jelo planira oripremati. Tu su i neke druge stvarčice, pa je ovo još jedna od aplikacija koju vrijedi isprobati onda kada se želi na brzinu pronaći recept za neko ukusno jelo, a na temelju dostupnih sastojaka, piše Bug. VEZANO Ljekari tvrde da su ovo tri najzdravije namirnice za mozak
Ljekari tvrde da su ovo tri najzdravije namirnice za mozak
Marx.ba Mnogima je cilj ne samo preživjeti do starije dobi već i uživati u životu, uključujući očuvanje mentalne oštrine. Prehrana igra ključnu ulogu u tome, a ljekari specijalizirani za integrativno zdravlje ističu kako određeni načini prehrane mogu značajno podržati zdravlje mozga. Naturopatski ljekar dr. David M. Brady preporučuje mediteransku, DASH i MIND dijetu koje su naučno povezane s očuvanjem kognitivnih funkcija i smanjenjem rizika od kognitivnog pada. Ove vrste prehrane naglašavaju unos cjelovitih namirnica bogatih hranjivim tvarima, poput masne ribe, raznobojnog povrća i voća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova, sjemenki i maslinovog ulja. – Te su namirnice bogate antioksidansima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima te pomažu smanjiti upalu i poboljšati funkciju mozga, ističe dr. Brady za Parade. Osim toga, osteopatski ljekar dr. Joseph Mercola upozorava na važnost izbjegavanja prerađene hrane, uključujući brzu hranu i industrijske proizvode bogate biljnim uljima. Umjesto toga, savjetuje izbor cjelovitih i neprerađenih namirnica. Također ističe da ugljikohidrati, koji su često nepravedno stigmatizirani, igraju ključnu ulogu u zdravlju mozga. – Dobro kuhana bijela riža i zrelo voće moji su favoriti jer osiguravaju optimalno gorivo za mozak, rekao je. Kada je riječ o specifičnim namirnicama za zdravlje mozga, jaja zauzimaju prvo mjesto na popisu. – Žumanjci su bogati kolinom, hranjivom tvari ključnom za stvaranje acetilkolina, neurotransmitera koji je važan za pamćenje, objašnjava dr. Mercola. Uz to, jaja sadrže proteine, zdrave masti, željezo, vitamine B i D, što ih čini jako korisnim. Masna riba, poput lososa i skuše, druga je preporuka, a dr. Brady ističe njen visoki nivo omega-3 masnih kiselina koje poboljšavaju neuroplastičnost i smanjuju rizik od demencije. Treća preporuka jest lisnato povrće, poput špinata i kelja, koje je bogato mikronutrijentima koji dokazano pružaju kognitivne benefite. – Jedna studija pokazala je da osobe koje redovno jedu lisnato povrće doživljavaju kognitivno starenje sporije za čak 11 godina, napominje dr. Brady. Osim pravilne prehrane, stručnjaci naglašavaju i važnost redovne tjelesne aktivnosti za zdravlje mozga. Navike koje podržavaju kognitivno zdravlje često su istovremeno korisne za srce, što dodatno naglašava važnost njihove primjene. Jedna mala promjena, poput uključivanja jaja, masne ribe ili lisnatog povrća u prehranu, može biti prvi korak prema očuvanju zdravlja mozga. No, kako ističu stručnjaci, ključ je u dosljednosti, prenosi Indexfit. VEZANO Ovo je najzdravije vrijeme za večeru: Omogućuje bolji san i probavu, a brže “topite” kalorije
Ovo je najzdravije vrijeme za večeru: Omogućuje bolji san i probavu, a brže “topite” kalorije
Marx.ba Istraživanja sve više potvrđuju kako vrijeme u koje jedemo, a ne samo šta jedemo, ima veliki utjecaj na naše zdravlje. Prema nedavnom istraživanju Brigham and Women’s Hospital (BWH), koje je objavljeno u časopisu Cell Metabolism u oktobru 2022. godine, ranija večera, nekoliko sati prije spavanja, može donijeti brojne zdravstvene prednosti. Glavni autor istraživanja, Frank A. J. L. Scheer, profesor na BWH-u, objasnio je kako su željeli istražiti mehanizme koji objašnjavaju zašto kasna večera može povećati rizik od pretilosti. Istraživanje je pokazalo da večera, koja je 3-4 sata prije spavanja, bolje usklađuje unos hrane s prirodnim ritmovima našeg tijela, što omogućuje bolju probavu, lakše sagorijevanje kalorija i bolji san. Istraživanje je pokazalo značajne razlike u metabolizmu ljudi koji jedu rano i kasno. Oni koji su večerali ranije imali su niže nivoe glukoze u krvi, bolju sposobnost sagorijevanja masti, bolji san i više energije. S druge strane, kasne večere povezane su s većim osjećajem gladi, sporijim sagorijevanjem kalorija i većim nakupljanjem masti, što povećava rizik od bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularnih problema. Također, sistemski pregled studija objavljen u Obesity Reviews potvrdio je da ranija konzumacija obroka doprinosi većem gubitku kilograma, poboljšanoj inzulinskoj osjetljivosti, nižim nivoima glukoze u krvi i zdravijem kolesterolu. Iako su rezultati istraživanja jasni, stručnjaci upozoravaju da nije uvijek moguće pridržavati se rigidnog vremena za večeru. Prehrambena savjetnica Maya Feller ističe da svako treba prilagoditi vrijeme obroka vlastitim obavezama i rasporedu. Ako zbog posla ili drugih obaveza ne možete večerati rano, stručnjaci savjetuju redovne obroke svakih 3-5 sati kako bi se održao stabilan nivo šećera u krvi i izbjegli napadi gladi. Dr. Wendy Bazilian preporučuje ostavljanje razmaka od dva do tri sata između večere i spavanja kako bi tijelo imalo dovoljno vremena za probavu, što također poboljšava kvalitetu sna. VEZANO Kardiolozi tvrde da jedno voće može poboljšati zdravlje srca
Kardiolozi tvrde da jedno voće može poboljšati zdravlje srca
Marx.ba Svako voće je dobro za zdravlje srca, ali istraživanja ističu avokado kao posebno korisnu namirnicu. Studija objavljena prošle godine pokazala je da osobe koje redovno jedu avokado, imaju niže nivoe holesterola i manji rizik od kardiovaskularnih bolesti. – Ljudi koji jedu bar dva obroka s avokadom sedmično, što je otprilike jedan cijeli avokado, imaju smanjeni rizik od kardiovaskularnih bolesti za 16 posto i koronarne bolesti srca za 21 posto, objašnjava kardiolog dr. Anthony Altobelli III za Parade. Jedan od razloga zašto je avokado tako koristan za srce, jest visok udio nezasićenih masti. – Nezasićene masti, uključujući mono i polinezasićene, mogu poboljšati nivo holesterola i smanjiti upale, kaže dijetetičarka Michelle Routhenstein. Za razliku od zasićenih masti, koje povećavaju LDL (“loš”) holesterol, nezasićene masti pomažu u održavanju zdravlja krvnih sudova, smanjujući rizik od srčanog i moždanog udara. Avokado je također bogat vlaknima, što je još jedan razlog njegovog pozitivnog učinka na zdravlje srca. Kardiologinja dr. Sharayne Mark objašnjava da avokado sadrži oko 80 posto vlakana, koja ne samo da poboljšavaju zdravlje crijeva, već i smanjuju nivo holesterola. – Topiva vlakna vežu se za kolesterol u probavnom sistemu, sprječavajući njegov ulazak u krvotok, dodaje dr. Altobelli, ističući kako vlakna također pomažu u regulaciji šećera u krvi i održavanju zdrave tjelesne težine. Treći ključni razlog su antioksidansi. Avokado sadrži antioksidanse koji pomažu u smanjenju upala, što dodatno smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. – Uz antioksidanse, avokado sadrži lutein i kalij koji također pridonose zdravlju srca, napominje dr. Altobelli. Dodavanje avokada u svakodnevnu prehranu ili barem nekoliko puta sedmično može značajno poboljšati zdravlje srca. Iako je avokado jako zdrav, stručnjaci naglašavaju važnost raznolike prehrane. – Uz avokado, orasi, maslinovo ulje i masna riba poput lososa također sadrže korisne nezasićene masti i hranjive tvari, ističe Routhenstein. Dodavanje avokada u prehranu može biti odličan početak, ali ključno je kombinirati ga s drugim hranjivim namirnicama za optimalno zdravlje srca. VEZANO Međunarodni dan cjelovitih žitarica: Bogatstvo hranjivih sastojaka i doprinos održivosti
Međunarodni dan cjelovitih žitarica: Bogatstvo hranjivih sastojaka i doprinos održivosti
Marx.ba Međunarodni dan cjelovitih žitarica, koji se obilježava 19. novembra, podsjeća nas na važnost unosa integralnih žitarica u svakodnevnu prehranu. Njegov cilj je osvijestiti ljude o bogatim nutritivnim vrijednostima koje ove žitarice nude i potaknuti njihovu širu upotrebu. Integralne žitarice koriste cijelo zrno, uključujući tri osnovna dijela – klicu, endosperm i vanjsku ljusku. U odnosu na rafinirane žitarice, koje gube većinu svojih hranjivih sastojaka tokom prerade, integralne žitarice zadržavaju svoje hranjive komponente. Ova cjelovita zrna izvor su vlakana, vitamina i minerala kao što su magnezij, željezo i vitamini B grupe. Ova kombinacija hranjivih tvari pomaže u održavanju stabilne razine šećera u krvi, doprinosi zdravlju srca i podržava probavu. Redovno konzumiranje integralnih žitarica povezano je s mnogim zdravstvenim koristima. Istraživanja pokazuju da osobe koje redovno konzumiraju cijelo zrno imaju manji rizik od hroničnih oboljenja poput dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i određenih vrsta raka. Vlakna u integralnim žitaricama također doprinose osjećaju sitosti, pomažući pri održavanju zdrave tjelesne težine. Koraljka Novina-Brkić, regionalna nutricionistkinja kompanije Nestlé poručuje da nije teško uključiti integralne žitarice u svakodnevne obroke. – Zamijeniti bijeli hljeb integralnim, bijelu rižu smeđom, odabrati proizvode koji kao svoj sastojak broj 1 imaju cjelovite žitarice, poput zobi, samo su neki od jednostavnih koraka. Osim toga, kvinoja, bulgur i ječam predstavljaju ukusne alternative koje se lako uklapaju u salate, supe i priloge, ističe Koraljka Novina-Brkić. Konzumacija cjelovitog zrna ne donosi samo nutritivne prednosti već doprinosi i održivosti. Naime, kada biramo cjelovite žitarice, potičemo smanjenje obrade hrane, što zauzvrat smanjuje potrošnju energije, vode i drugih resursa potrebnih za proizvodnju čime doprinosimo očuvanju okoliša na globalnom nivou. Svjesna ovih prednosti, kompanija Nestlé kontinuirano razvija proizvode koji sadrže cjelovite žitarice. Stoga je od najveće važnosti poticanje široke potrošnje proizvoda od cjelovitog zrna. Nestlé i CPW igraju ključnu ulogu u omogućavanju većeg unosa cjelovitih žitarica osiguravajući raznolik asortiman proizvoda, uključujući žitarice za doručak od cjelovitog zrna. Ovi proizvodi su skrojeni da zadovolje preferencije potrošača i prehrambene zahtjeve, a prikladni su za integraciju u njihovu svakodnevnu prehranu. Zato kada vidite Nestlé Green Banner sa oznakom cjelovitog zrna, znajte da svaka porcija sadrži najmanje osam grama cjelovitih žitarica koje donose bogatstvo hranjivih sastojaka za vaše zdravlje i podržavaju održiviji način prehrane. VEZANOIstraživanje: Koji je pristup bolji, pesimizam ili optimizam
Psihologija i posao: Generativna AI možda nije pojačivač efikasnosti za koji se nadate da će biti
N. D. Da li ste ikada osjetili da vaš tim ne ostvaruje svoj puni potencijal? Možda su vremena odgovora neznatno sporija nego što ste se nadali? Ili se generiranje grupnih ideja osjeća malo pješakom? Ako je tako, nemojte ih kriviti, to je prirodna ljudska pojava koja se zove društveno bezveze. I važno je imati na umu kada je u pitanju AI. U psihologiji postoji dugotrajno zapažanje da grupe ljudi često imaju lošije rezultate od zbira njihovih dijelova. Klasični eksperiment koji to pokazuje, i jednu od najstarijih studija socijalne psihologije, sproveo je Max Ringelmann 1913. godine. On je bio poljoprivredni inženjer i želio je da testira šta se dešava kada ljudi rade zajedno u odnosu na rad sami. Postavio je konopac i zamolio ljude da ga povuku što jače mogu, u stilu potezanja konopa. On je mjerio snagu napora dok su ljudi radili ili samostalno ili u grupama. I brzo je otkrio da ljudi u grupama ne ulažu toliko posla kao kada su sami. Jedna osoba može povući 85 kilograma. U grupi od 7, očekivali biste da ukupna sila bude 595 ,ali, u stvari, povukli su 455 kilograma. Samo 65 kilograma svaki. Također je primijetio da što je više ljudi u grupi, to svaki ulaže manje truda u zadatak. Na primjer, 14 ljudi je izvuklo samo 854 kilograma, daleko od njihovog potencijala od 1.190 kilograma. To je fenomen poznat kao društveno bezveze, ili tendencija smanjenja individualne produktivnosti kako se veličina grupe povećava. Bilo je nekoliko teorija zašto se to događa. Možda svaka osoba osjeća manji pritisak da nastupi, tako da ne pojača. Ili se možda s većim grupama pojedinci osjećaju manje povezanim s nagradom povezanom s dovršenjem zadatka, ili se manje prepoznaju, pa je motivacija niža. Možda samo misle da će se tim dobro snaći i bez njih, pa zašto se mučiti. Bez obzira na razlog, društveno bezveze je stvarno i ima značajan uticaj, pa se danas ostavlja pitanje, može li umjetna inteligencija povući svoju težinu? Očigledno je da svako preduzeće želi maksimizirati produktivnost. Stoga je važno biti svjestan mogućnosti društvenog bezveze, posebno kada počnemo da se okrećemo AI. AI nudi primamljivu priliku za sve nas da se oslobodimo malo teškog dizanja. Obećavajući da ćete preuzeti naporan posao od bilo čega, od usluga korisnicima do kreativnih ideja, mogućnost da se AI ugradi kao vaš najnoviji član tima je izuzetno primamljiva. Ali treba da uzmete u obzir društveno bezveze. eć smo skloni da smanjimo napore kada bi neko drugi mogao povući za nas, a ako je to neko kompjuterski sistem, to dolazi sa rizicima bez obzira na to koliko je AI partner precizan. Sve je veći broj upozoravajućih priča koje sugeriraju da AI nije srebrni metak. Primjer dolazi iz studije iz 2022. koju je proveo Fabrizio Dell’Acqua na Harvard Business School, koji se bavio upotrebom AI u zapošljavanju. Zamolio je 181 regrutatora da procijene ukupno 7.964 CV-a za ulogu softverskog inženjeringa, sa užim izborom isključivo na osnovu matematičkih vještina kandidata, objektivna metrika koja je omogućila jasno poređenje tačnosti regrutera. Svaki regruter imao je pomoćnika AI koji je pomogao u zadatku. Međutim, neki su dobili AI alat niske kvalitete, s preciznošću od 75 posto u predviđanju da li bi kandidat trebao biti u užem izboru. Drugi regruteri su koristili visokokvalitetnog AI asistenta, sa stopom preciznosti od 85%. Svako je znao koji sistem koristi. Pored njihove satnice, regruteri su bili stimulisani bonusom do 20 dolara u zavisnosti od njihove tačnosti. Dell’Acqua je mjerio brzinu, trud, tačnost i samopouzdanje svakog regrutera. Naravno, očekivali biste da korisnici alata visoke preciznosti ovdje budu pobjednici. Ali rezultati su bili iznenađujući. Regruteri koji su koristili visokokvalitetni AI alat bili su manje precizni i uložili su manje vremena i truda, jednostavno se oslanjajući na prijedloge algoritma. Međutim, oni koji koriste AI alat niske kvalitete pokazali su kritičniji pristup, što je na kraju dovelo do preciznijih odluka. Ono što se ovdje događa povezano je sa efektom društvenog bezveze. Prilično smo sretni što se povlačimo i puštamo AI da preuzme posao. A ovi nalazi sugeriraju da je vjerovatnije da će radnici biti slobodni kada je kvalitet algoritamskih savjeta naizgled visok. Ali ovo se može vratiti. Dell’Acqua je to lijepo izrazio naslovom rada “Zaspati za volanom”, govoreći da postoji rizik da se previše oslanjamo na AI koja je dobra, ali ne tako dobra kao ljudska prosudba. Umjesto da procjenjujemo umjetnu inteligenciju na osnovu njenih objektivnih tehnoloških vrijednosti, trebali bismo je ocijeniti na osnovu rezultata kombinacije korisnika i AI. Dakle, ako planirate da iskoristite ogromnu moć AI, imajte na umu da bi vaš tim mogao biti u iskušenju da se previše oslanja na tehnologiju. Od vitalnog je značaja uspostaviti procese za praćenje i prilagođavanje kada je to potrebno. Jer, iako mašinsko učenje svakako može ponuditi vrhunske prednosti, rezultati farmerske studije od prije više od 100 godina i dalje vrijede. VEZANO 5 korisnih načina kako se nositi sa stresom na radnom mjestu