Kafa ne služi samo za razbuđivanje, može imati moćan učinak na zdravlje
Marx. Ako dan započinjete šoljicom kafe, vjerovatno biste rekli da je njena najveća prednost energija. No nova istraživanja otkrivaju da bi nam taj omiljeni napitak mogao pomoći da živimo duže. Prema riječima dr. Nathana Pricea, umjerena konzumacija kafe povezuje se s manjim rizikom od određenih vrsta raka te neuroloških, metaboličkih i jetrenih bolesti. Ključ je, kažu stručnjaci, u antioksidansima, piše Indexfit. – Kafa je prepuna polifenola, vrsta antioksidansa koji štite stanice od oštećenja i usporavaju starenje. Osim toga, sastojci iz kafe, uključujući kofein i polifenole, mogu ubrzati metabolizam i pomoći u razgradnji masti, objašnjava nutricionistica Kaytee Hadley. Još jedna velika prednost? Kafa pozitivno utječe na mozak. Istraživanja pokazuju da redovna konzumacija može smanjiti rizik od demencije, Alzheimera i Parkinsonove bolesti, prenosi Parade. Dobra vijest i za one koji izbjegavaju kofein, stručnjaci tvrde da i kafa bez kofeina ima slične prednosti, uključujući niži rizik od dijabetesa i bolesti srca. Ali pazite što stavljate u kafu. Šećeri i zaslađeni sirupi mogu umanjiti zdravstvene dobrobiti. Umjesto toga, dodajte malo cimeta koji je dobar za srce. VEZANO Hrana za miran san: Šta jesti prije spavanja
Hrana za miran san: Šta jesti prije spavanja
Marx.ba Kasnovečernja glad čest je gost mnogih. Taman kad se spremaš utonuti u san, želudac počinje kruliti, stavljajući te pred dilemu – ignorirati glad i riskirati nemirnu noć ili posegnuti za nečim iz frižidera i potencijalno poremetiti san? Pitanje šta jesti prije spavanja nije jednostavno, ali dobra vijest je da pravi odabir namirnica u pravo vrijeme može čak i poboljšati kvalitetu tvog sna. Dok teški, masni obroci ili slatkiši mogu uzrokovati probavne smetnje i držati te budnim, lagani, nutritivno bogati zalogaji mogu pomoći tijelu da se opusti i pripremi za odmor. Ključ leži u razumijevanju kako hrana utječe na naše tijelo prije spavanja. Mitovi i činjenice Dugo se vjerovalo da je jedenje prije spavanja siguran put do viška kilograma, uz objašnjenje da se metabolizam noću usporava. Iako naš bazalni metabolizam ostaje aktivan i tokom sna jer tijelo i tada treba energiju, istina je nešto kompleksnija. Problem često nije u samom činu jedenja, već u što i koliko jedemo. Kasnovečernji obroci često predstavljaju dodatne kalorije povrh dnevnog unosa, a nerijetko se radi o manje zdravim opcijama poput čipsa, sladoleda ili ostataka večere. Stres također može povećati nivo hormona gladi (grelina) navečer, vodeći prejedanju, piše portal Žena. S druge strane, odlazak u krevet ako ste izrazito gladni također može negativno utjecati na san. Nizak nivo šećera u krvi može uzrokovati nemir i buđenje tokom noći. Lagani, uravnoteženi obrok prije spavanja može pomoći u stabilizaciji šećera u krvi, spriječiti noćno buđenje zbog gladi te osigurati tijelu važne nutrijente poput triptofana, magnezija i melatonina, koji aktivno učestvuju u regulaciji sna. Za osobe s GERB-om (refluksnom bolešću), jedenje neposredno prije lijeganja može pogoršati simptome poput žgaravice, pa se njima preporučuje izbjegavanje hrane barem 2-3 sata prije spavanja. Kada je najbolje vrijeme Ako osjećaš glad prije spavanja, idealno vrijeme za lagani međuobrok je otprilike jedan do dva sata prije odlaska u krevet. Ovo daje tvom tijelu dovoljno vremena da započne probavu, smanjujući rizik od probavnih smetnji ili refluksa koji bi mogli ometati san. Jedenje tik prije lijeganja, čak i zdravih namirnica, može biti problematično za neke ljude. Važno je slušati svoje tijelo, no općenito pravilo je ostaviti barem 60 minuta između zadnjeg zalogaja i odlaska pod pokrivač. Najbolje namirnice Odabir pravih namirnica može značajno doprinijeti kvaliteti tvog sna. Evo nekoliko opcija bogatih nutrijentima koji potiču opuštanje i san: Šta izbjegavati Jednako važno kao znati što jesti, jest i znati što izbjegavati. Namirnice i pića koja mogu ometati san uključuju: VEZANO Stručnjaci kažu da dva dana vježbanja sedmično može biti dovoljno
Stručnjaci kažu da dva dana vježbanja sedmično može biti dovoljno
Marx.ba Prema pisanju na stranicama SciTechDaily koje prenose novo istraživanje objavljeno u Journal of the AeMerican Heart Association i oni koji samo tokom vikenda vježbaju mogu imati (pod)jednake zdravstvene koristi kao i oni koji vježbaju tokom cijele sedmice, pod uvjetom da dosegnu 150 minuta sedmično umjerene do intenzivne aktivnosti. Studija je analizirala podatke više od 93.000 ljudi iz britanske biomedicinske baze, koristeći akcelerometre za preciznije mjerenje aktivnosti. Učesnici su podijeljeni u tri skupine: “aktivni vikend ratnici”, “aktivni redovni vježbači” i “neaktivni”. Rezultati su pokazali da su, u usporedbi s neaktivnom grupom, obje aktivne grupe imale značajno niži rizik od smrti. Kod onih koji treniraju vikendom rizik od smrti iz svih uzroka bio je 32 posto niži, od kardiovaskularnih bolesti 31% niži, a od raka 21% niži. Kod redovnih vježbača rizik od smrti iz svih uzroka bio je 26% niži, od kardiovaskularnih bolesti 24% niži, a od raka 13% niži, prenosi Bug. Zaključak je da ne moramo vježbati svaki dan za zdraviji život – bitna je sedmična količina rekreativnog vježbanja koja bi trebala biti 150 minuta umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti – bilo koncentrirano u jedan do dva dana ili raspoređeno. U oba slučaja statistički značajno se smanjuje rizik od smrti.. Ova poruka je ohrabrujuća za ljude koji se bore s uklapanjem svakodnevnih treninga u raspored, ali valja imati na umu da uguravanje 150 minuta vježbanja u samo jedan ili dva dana može povećati rizik od mišićno-koštanih ozljeda, posebne kod neredovnih vježbača. Istraživanje naglašava da je ukupni volumen tjelesne aktivnosti ključni faktor za zdravstvene koristi, a ne kako je ona raspoređena tokom sedmice. Ovi nalazi potvrđuju trenutne smjernice Svjetske zdravstvene organizacije i Američke udruge za srce koje preporučuju 150-300 minuta umjerene ili 75-150 minuta intenzivne aerobne aktivnosti sedmično. VEZANO Istraživanje: Voće koje pomaže u borbi protiv visokog pritiska i upala
Traži se Zdravo! Baka/Nana: Tri pobjednice osvajaju po 1.000 KM!
Marx.ba Poznato je da bake/nane s puno ljubavi pripremaju domaća jela, uvijek se trudeći da na tanjiru bude dovoljno povrća, proteina i ugljikohidrata. Ako i vaša baka/nana sprema ukusna i nutritivno vrijedna tradicionalna jela, pravo je vrijeme da se samostalno, ili uz vašu pomoć, prijavi na konkurs „Nestlé Zdravo! Baka/Nana“. Naime, kompanija Nestlé i ove godine nagrađuje bake/nane koje svakodnevno, bez puno pompe i trvenja, pripremaju obroke na principima balansirane ishrane, prirodno primjenjujući smjernice Tanjira pravilne ishrane, odnosno Nestlé Zdravo! NutriPorcije. Cilj ovog nagradnog konkursa je podizanje svijesti o važnosti pravilne i uravnotežene ishrane, naročito kod djece. – Radujemo se nastavku aktivnosti Zdravo! Baka/Nana, jer smo proteklih godina otkrili brojne jednostavne recepte za zdrave i ukusne obroke koje samo bake/nane znaju pripremiti. Uz to, posebno nas raduje što smo čuli i priče o tome kako su, kroz svakodnevne primjere, uspjele motivisati svoje unuke da usvoje zdrave prehrambene navike i zavole domaću kuhinju. Zato i ove godine pozivamo bake/nane da podijele svoje kulinarske tajne, a za tri najbolje među njima osigurali smo i vrijedne novčane nagrade, rekla je Helena Radić Bosanac, menadžerica korporativnih poslova za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Za prijavu na konkurs, koju bake/nane mogu izvršiti samostalno ili uz vašu pomoć, treba da podijele recept koji promoviše zdravu ishranu, kao i savjete o tome kako su uspjele motivisati svoje unuke da se hrane zdravije. Tri dobitnice osvojit će po 1.000 KM, kao i titulu Nestlé Zdravo! Baka/Nana. Konkurs je otvoren do 15. maja 2025. godine, a prijave se vrše jednostavnim popunjavanjem formulara na zvaničnoj stranici kompanije Nestlé u Bosni i Hercegovini. Recepti i savjeti koje pošalju učesnice konkursa bit će objavljeni u posebnom izdanju Nestlé Zdravo! kuharice, koja će biti inspiracija svima za pripremu balansiranih i ukusnih jela. Projekat Zdravo! dio je globalne inicijative kompanije Nestlé for Healthier Kids, u okviru koje se kompanija obavezala da će do 2030. godine pomoći da 50 miliona djece vodi zdraviji život. Zdravo! Akademija stalni je savjetnik za stvaranje zdravijih životnih navika, koji nudi provjerene informacije o ishrani i nutricionizmu, kao i alate koji olakšavaju njihovu primjenu. Neki od njih su Zdravo! lista namirnica – vodič za kupovinu namirnica, NutriPorcija – jednostavna šema tanjira koji pomaže pri sastavljanju balansiranog obroka i kuharica Zdravo! Kuhaj koja vas može inspirisati za nove uravnotežene obroke. Istovremeno, platforma nudi i jednostavne savjete za uravnotežen razvoj djece, te ideje za poticanje djece na više fizičke aktivnosti. VEZANO Zavirite u kuharicu Zdravo! kuhaj i pronađite recepte za zdrave obroke VEZANO
Istraživanje: Voće koje pomaže u borbi protiv visokog pritiska i upala
Marx.ba Novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji otkriva da ekstrakt nara može značajno pridonijeti zdravlju srca, posebno kod starijih osoba. Studija objavljena u časopisu Nutrients sugerira da ovaj plod može smanjiti krvni pritisak i upalne procese, čime usporava starenje i smanjuje rizik od srčanih problema. Naučnici su istakli da ekstrakt nara može biti jednostavno i pristupačno rješenje za promicanje zdravog starenja. – Primijetili smo smanjenje upalnih markera i krvnog pritiska kod ispitanika, što je posebno važno za osobe starije od 55 godina, navode istraživači, prenosi Indexfit. U istraživanju je učestvovalo 86 zdravih osoba s različitim nivoima upalnih markera i faktora rizika za kardiovaskularne bolesti, poput povišenog holesterola ili pritiska. Učesnici su podijeljeni u dvije grupe – jedna je primala placebo, dok je druga svakodnevno uzimala dvije kapsule ekstrakta nara, što je iznosilo oko 740 miligrama dnevno. Nakon 12 sedmica, 76 učesnika završilo je studiju. Oni koji su uzimali ekstrakt nara zabilježili su značajno smanjenje krvnog pritiska, u prosjeku za 3 do 5,2 mm Hg. Iako se to možda ne čini velikom promjenom, stručnjaci napominju da smanjenje pritiska za 5 mm Hg može smanjiti rizik od ozbiljnih srčanih događaja za čak 10 posto. Nar je bogat polifenolima, spojevima poznatim po antioksidativnim i protivupalnim svojstvima. Ovi spojevi štite stanice od oštećenja uzrokovanih svakodnevnim stresom, čime usporavaju proces starenja. Osim toga, nar je ekološki prihvatljiv plod jer biljka zahtijeva malo vode, prilagođava se različitom tlu i ima nizak ugljični otisak. Iako rezultati obećavaju, naučnici upozoravaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se potvrdila veza između ekstrakta nara i zdravlja srca, posebno zbog ograničenog broja sudionika u ovoj studiji. Ipak, ovi nalazi ukazuju na mogućnost uvođenja novih preporuka za starije osobe s visokim krvnim pritiskom, uključujući promjene u životnom stilu. VEZANO Struka: Jedna navika smanjuje stres, a povećava nivo hormona sreće
Struka: Jedna navika smanjuje stres, a povećava nivo hormona sreće
Marx.ba U svijetu preopterećenom obavezama, stres postaje gotovo svakodnevna pojava. No, prema riječima stručnjaka, postoji jednostavna navika koja može značajno smanjiti nivo stresa i istovremeno povećati količinu hormona sreće – hodanje. Iako zvuči prejednostavno da bi bilo učinkovito, redovna šetnja ima snažan učinak na zdravlje mozga, raspoloženje i emocionalnu ravnotežu. Tjelesna aktivnost poput hodanja ne zahtijeva nikakvu opremu, planiranje ni posebne uvjete, a koristi su dokazane i kod kratkih šetnji. Prema riječima ljekara dr. Austina Perlmuttera, hodanje izravno utječe na hemijske procese u mozgu, potičući lučenje serotonina – neurotransmitera koji igra ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja, sna i apetita. On ističe kako čak i kratka šetnja može dovesti do mjerljivih promjena u moždanoj aktivnosti koje su povezane s boljim raspoloženjem i mentalnom jasnoćom. Redovno kretanje također pomaže u razbijanju ciklusa negativnih misli i preopterećenosti, što je čest problem kod ljudi koji se teško nose sa stresom, piše Indexfit. Hodanje je posebno učinkovito kada se izvodi u prirodi jer dodatni kontakt s okruženjem koje ne uključuje ekrane i gradski kaos dodatno doprinosi psihološkom opuštanju. Stručnjaci potvrđuju da već 20 minuta hoda dnevno može imati pozitivan učinak na raspoloženje. Uvođenje ove jednostavne navike u svakodnevni život ne zahtijeva mnogo truda, ali donosi višestruke koristi. Osim što pomaže u smanjenju tjeskobe i povećanju serotonina, hodanje poboljšava koncentraciju, kreativnost i kvalitetu sna. Stručnjaci ističu da nije važno koliko brzo hodate, već koliko redovno to činite. Ako tražimo prirodan način za borbu protiv stresa, bez lijekova ili skupih terapija, svakodnevna šetnja mogla bi biti upravo ono što nam treba. VEZANO Burnout sindrom: Kako ga pobijediti
Burnout sindrom: Kako ga pobijediti
Marx.ba Ako se zbog stalnog stresa osjećate bespomoćno, razočarano i potpuno iscrpljeno, možda imate burnout sindrom, odnosno sindrom izgaranja. Kada se to dogodi, problemi izgledaju nepremostivi, sve izgleda tmurno i negativno, a posebno je teško prikupiti snagu za nove izazove. Nezadovoljstvo uzrokovano izgaranjem može ugroziti vaš posao, odnose i zdravlje. No, prepoznavanjem ranih simptoma možete poduzeti korake kako biste to spriječili. Ako smatrate da ste već doživjeli burnout sindrom, postoji mnogo stvari koje možete učiniti kako biste ponovno uspostavili ravnotežu i vratili pozitivnost i nadu u bolje sutra. Što je burnout sindrom ili sindrom izgaranja? Burnout sindrom ili sindrom izgaranja je stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovane pretjeranim i dugotrajnim stresom. To se događa kada osoba osjeti preplavljenost, emocionalnu iscrpljenost i nesposobnost ispunjenja stalnih zahtjeva. Kako se stres nastavlja, osoba počinje gubiti interes i motivaciju koji su je doveli od preuzimanja određene uloge na samom početku. Burnout sindrom smanjuje produktivnost i iscrpljuje energiju te ostavlja osobi osjećaj bespomoćnosti, beznadnosti i ogorčenosti. Osoba se osjeća kao da nema više što dati te da više nema smisla truditi se kako bi napredovala. Negativni učinci izgaranja su prisutni u svakom području života osobe, uključuju ličnii, poslovni i socijalni aspekt. Također, može doći do trajnih promjena u tijelu zbog čega osoba postaje osjetljivija na bolesti poput prehlade i gripe, piše Kreni zdravo. Naime, stresne situacije aktiviraju kortizol (hormon stresa) koji utječe na stvaranje tzv. negativnog afekta koji uključuje uznemirenost i negativne emocije. Istovremeno, dolazi do promjena imunoloških funkcija te neuroendokrinih promjena koje mogu rezultirati različitim zdravstvenim ishodima. Zato je na sindrom izgaranja nužno reagirati odmah kako bi se negativne posljedice spriječile ili barem umanjile. Jeste li na putu prema burnout sindromu? Postavite sebi ova pitanja. *Osjećate da vam je svaki dan loš?*Briga o poslu i kući vas iscrpljuje i uzima vam mnogo energije?*Iscrpljeni ste cijelo vrijeme?*Većinu dana potrošite na zadatke koje smatrate dosadnim?*Osjećate da niko ne cijeni vaš trud? Burnout sindrom – simptomi Većina ljudi ima dane kada se osjeća bespomoćno, preopterećeno ili necijenjeno. To su obično dani kada nam je i ustajanje iz kreveta najveći uspjeh u danu. Međutim, ako se tako osjećate većinu vremena, moguće je da je u pitanju burnout sindrom. Burnout sindrom ili sindrom izgaranja je postupan proces. Ne događa se preko noći, a simptomi su u početku suptilni. S vremenom se simptomi počinju uočavati, ali ako na njih na vrijeme obratite pažnju i započnete s aktivnim smanjenjem stresa, možete izbjeći vrhunac izgaranja i veliki slom. Tjelesni simptomi sindroma izgaranja su: umor i iscrpljenost većinu vremena, smanjen imunitet i česte bolesti, česte glavobolje, bol u mišićima, gubitak apetita, poteškoće sa spavanjem. Kognitivni simptomi sindroma izgaranja su: poteškoće s koncentracijom, problemi s pamćenjem, smanjena pažnjakognitivne distorzije, negativna razmišljanja o sebi i trenutnoj situaciji. Emocionalni simptomi sindroma izgaranja su: osjećaj neuspjeha i sumnja u sebe, osjećaj bespomoćnosti i beznadnosti, manjak samopouzdanja i samoća, gubitak motivacije, manjak zadovoljstva i osjećaja postignuća. Bihevioralni simptomi sindroma izgaranja su: povlačenje iz posla i bijeg od odgovornosti, socijalna izolacija, odugovlačenje u obavljanju posla, zlouporaba hrane, lijekova i alkohola, iznošenje frustracija na ljude oko sebe, preskakanje posla i kašnjenje na posao,smanjena produktivnost i radna učinkovitost. Burnout sindrom i stres – razlike Burnout sindrom može biti rezultat neprestanog stresa, ali nije sinonim za hronični stres. Kada je u pitanju velika količina stresa, simptoma je puno više, a javlja se i previše fizičkog i psihičkog pritiska. Međutim, ljudi pod stresom još uvijek mogu zamisliti da će se, ako uspiju sve riješiti i držati pod kontrolom, osjećati bolje. Kod sindroma izgaranja to nije slučaj. Burnout znači osjećaj praznine i mentalne iscrpljenosti te nedostatak motivacije. Osobe koje prolaze kroz burnout sindrom često ne vide nikakvu nadu ni tračak pozitivnosti u svojoj situaciji. Usporedbu između stresa i izgaranja je najlakše predočiti kroz jednu rečenicu – ako previše stresa predstavlja osjećaj utapanja u vlastitim obvezama, onda je izgaranje osjećaj da ste već potpuno presušili. Osobe koje imaju problema sa stresom su obično svjesne toga te znaju da im stres stvara problem, ali osobe koje su pod sindromom izgaranja obično ne primjećuju kada se burnout dogodi. Zašto se javlja burnout sindrom? Uzroci izgaranja često proizlaze iz poslovnog područja života, stoga se ovaj sindrom najčešće veže uz poslovni aspekt te se nerijetko naziva i sindrom profesionalnog sagorijevanja. Međutim, važno je naglasiti da svatko ko se osjeća preopterećeno i podcijenjeno može biti u opasnosti od burnouta, neovisno o tome je li u pitanju uredski radnik koji nije imao godišnji odmor ili majka koja se brine za djecu, kućne poslove i starije roditelje. Važno je znati i da burnout nije uzrokovan isključivo stresnim poslom i prevelikom odgovornosti. Postoje i drugi faktori koji mogu utjecati na doživljavanje sindroma izgaranja, uključujući način života i osobine ličnosti. Način na koji osoba gleda na svijet također može igrati veliku ulogu u izazivanju burnouta. Burnout na poslu ili sindrom profesionalnog sagorijevanja može biti uzrokovan: osjećajem manjka kontrole nad svojim poslom, nedostatkom priznanja ili nagrade za dobar rad, nejasnim ili pretjeranim zahtjevima, nerealnim radnim očekivanjima, monotonim obavljanjem posla, radom u stresnom i nemotiviranom okruženju. Burnout ili sindrom izgaranja u svakodnevici može biti uzrokovan: manjkom vremena za druženje i opuštanje, nedostatkom bliskih i podržavajućih odnosa, prevelikom količinom svakodnevnih obaveza, prevelikom količinom odgovornosti, manjkom pomoći od drugih ljudi, nedostatkom sna. Burnout ili sindrom izgaranja može biti uzrokovan i osobinama ličnosti na način da osoba: ima perfekcionističke tendencije te za nju ništa nije dovoljno dobro, pesimistično gleda na sebe i svijet oko sebe, ima snažnu potrebu za kontrolom i upravljanjem drugima, neprestano teži za visokim postignućima bez obzira na posljediceima karakteristike osobnosti tipa A (preuzima previše odgovornosti, netolerantna je na pogreške, traži perfekcionizam u svim aspektima itd.). Burnout sindrom – liječenje Kako biste se mogli nositi sa sindromom izgaranja, okrenite svoj život prema drugim ljudima. S obzirom na to da se ljudi često osjećaju bespomoćno, nisu svjesni da imaju puno više kontrole nad situacijom nego što misle. Zato bi bilo dobro da oko sebe imate druge poticajne pojedince koji će vam pomoći u poduzimanju pozitivnih koraka kako biste svoj život vratili u ravnotežu. Sljedećih nekoliko
Radite u smjenama: Ova promjena u prehrani može zaštiti vaše srce
Marx.ba Naučnici s Univerziteta Southampton iz Ujedinjenog Kraljevstva i Univerziteta Mass General Brigham iz Sjedinjenih Država kažu kako su ranija istraživanja pokazala da rad u noćnim smjenama može rezultirati “ozbiljnim” zdravstvenim rizicima za kardiovaskularni sistem. Iznose dokaze po kojima njihova studija, objavljena u časopisu Nature Communications, upućuje na to da smjenski radnici mogu izbjeći neke zdravstvene rizike konzumiraju li hranu samo danju, prenosi Miss7zdrava. Tokom dvosedmičnog perioda tim je proučavao 20 zdravih i mladih učesnika istraživanja. U tom periodu ispitanici nisu imali pristup prozorima ni satovima koji bi im omogućili da saznaju kakav učinak ima cirkadijalna neusklađenost na njihove tjelesne funkcije. Za potrebe studije učesnici su morali ostati kontinuirano budni 32 sata u slabo osvijetljenom prostoru, održavajući identičan položaj tijela i svaki sat konzumirajući identičnu manju količinu hrane. A nakon učestvovanja u simuliranom noćnom radu od njih se tražilo da izaberu hoće li jesti tokom noći, kako to čini većina noćnih radnika, ili samo tokom dana. Istraživači su potom ispitali naknadan učinak vremenskog rasporeda konzumiranja hrane na faktore koji mogu utjecati na kardiovaskularni rizik u učesnika, među kojima su bili markeri autonomnog nervnog sistema, inhibitor aktivatora plazminogena-1 (koji može povećati opasnost od nastanka krvnih ugrušaka) i krvni pritisak. Ustanovili su da ovi faktori rizika nisu pogađali one učesnike istraživanja koji su hranu konzumirali tokom dana. – Naše prethodno istraživanje pokazalo je da cirkadijalna neusklađenost – nepravilna usklađenost ciklusa našeg ponašanja u odnosu na naš unutrašnji tjelesni sat – povećava kardiovaskularne faktore rizika. Željeli smo ustanoviti što bi se moglo poduzeti da se ovaj rizik smanji, a naše novo istraživanje ukazuje na to da bi taj cilj mogao biti tajming unošenja hrane u organizam, rekao je profesor Frank Scheer, direktor Programa medicinske kronobiologije u bolnici Brigham and Women’s Hospital. – Naša studija kontrolirala je sve moguće faktore koji bi mogli utjecati na krajnji rezultat, tako da možemo reći da je učinak vremenskog rasporeda unosa hrane ono što potiče ovakve promjene kada su posrijedi opasnosti od razvoja kardiovaskularnih bolesti, rekla je dr. Sarah Chellappa, vanredna profesorica na Univerzitetu u Southamptonu i voditeljica istraživanja. VEZANO ASA Bolnica obilježava prvu godišnjicu uspješnog rada: Simbol modernog zdravstva u BiH
ASA Bolnica obilježava prvu godišnjicu uspješnog rada: Simbol modernog zdravstva u BiH
Marx.ba Prva privatna opća bolnica u Bosni i Hercegovini, ASA Bolnica, ove sedmice obilježava godinu dana uspješnog rada i poslovanja. U proteklih 12 mjeseci, bolnica je postala primjer uspješne sinergije domaćih stručnjaka, inovacija i posvećenosti pacijentima. Samo godinu dana nakon otvaranja, ASA Bolnica je opća bolnica sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite sa uspostavljenim tercijarnim nivoom usluga za dio odjeljenja. To uključuje najnapredniju opremu i medicinske timove sa specifičnim stručnostima obuhvatajući kompleksne dijagnostičke, hirurške i terapijske zahvate, koji nisu dostupni u većini drugih bolnica. U protekom periodu, pružena je medicinska usluga za više od 60.000 pacijenata, uz značajno proširenje kapaciteta bolnice. Od početnih 14 specijalističkih odjeljenja, bolnica danas broji 20 odjeljenja i ambulanti raspoređenih na sedam spratova. Važan aspekt uspjeha ASA Bolnice leži u visoko kvalifikovanom kadru, sa više od 300 zaposlenih, uglavnom domaćih ljekara, specijalista i medicinskog osoblja. Ovaj tim doprinosi očuvanju i povratku stručnjaka iz inostranstva. Saradnja sa međunarodnim partnerima, poput Opće i Univerzitetske bolnice u Beču (AKH), omogućava bolnici vrhunski nivo sigurnosti i kvaliteta usluga. Potvrda opredjeljenosti ulaganja u kadrove je i nagrada za “Najpoželjnijeg poslodavca u 2024 godini” u sektoru zdravstva i farmacije. – U protekloj godini izgradili smo čvrste temelje savremene zdravstvene zaštite. Naša snaga proizlazi iz stručnosti, timskog duha i strateške vizije razvoja. Ponosan sam na naš stručni tim koji svakodnevno demonstrira profesionalizam, predanost i empatiju prema pacijentima. Sinergija javnog i privatnog sektora predstavlja ključni faktor u stvaranju boljeg zdravstvenog sistema i ASA Bolnica prepoznaje važnost ove saradnje. Naš cilj je da i u budućnosti nastavimo povezivati ove sektore kako bismo zajedno omogućili bolji pristup zdravstvenim uslugama i stvorili efikasniji zdravstveni sistem, izjavio je prof. dr. Rasim Jusufović, predsjednik Uprave, naglašavajući da je ASA Bolnica danas simbol izvrsnosti, inovacija i medicinskog razvoja u BiH. Osim kliničke izvrsnosti, ASA Bolnica posvećuje veliku pažnju naučno-istraživačkom radu kroz ASA Institut za istraživanje, razvoj i inovacije. Organizovano je više od stotinu stručnih sastanaka, kongresa i predavanja, a ljekari ASA Bolnice aktivno učestvuju u međunarodnim projektima, edukacijama i razvoju novih metoda liječenja. ASA Bolnica je jedna od rijetkih ustanova u regionu koja pruža kompletnu uslugu planiranja porodice, potpomognute oplodnje i poroda, uz visoki nivo kvaliteta i sigurnosti za majku i dijete. Odjeljenje pedijatrije, uz iskusne pedijatre, neonatologe i specijalizovane medicinske sestre, pruža najviši standard njege za male pacijente. Ono što dodatno izdvaja ovu Bolnicu su rijetke specijalnosti poput neuropedijatrije, kardiologije i dječije gastroenterologije koje omogućavaju pravovremenu dijagnostiku i tretman svih poremećaja kod djece. ASA Bolnica je uspostavila saradnju sa Zavodom zdravstvenog osiguranja, čime je pacijentima omogućen pristup deficitarnim uslugama uz finansijsku podršku, kao i finansiranje usluga biomedicinski potpomognute oplodnje (BMPO), čime su otvorene nove mogućnosti za pacijente koji se suočavaju s izazovima neplodnosti. Osim toga, implementirani su preventivni programi, poput “Život je u pitanju”, koji su finansirani od strane Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo. Kroz različite projekte, ASA Bolnica pruža kontinuiranu podršku društvenoj zajednici, doprinosi poboljšanju kvaliteta života svih građana i podiže opći standard života. S jasnom vizijom i dugoročnim strateškim ciljevima, ASA Bolnica nastavlja biti simbol modernog zdravstva u Bosni i Hercegovini, temeljenog na domaćem znanju, inovacijama i brizi za pacijente. VEZANO ASA Bolnica: Poziv svim ljekarima sa istom vizijom zdravstva na saradnju
Svjetski dan zdravlja 2025.: Prioritet zdravlje majki i novorođenčadi
Marx.ba Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. aprila svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), a ovogodišnja tema je “Zdravi počeci, budućnost puna nade”. Ujedno označava početak jednogodišnje kampanje tokom koje će se naglašavati kritična potreba za poboljšanjem zdravlja majki i novorođenčadi širom svijeta. Svake godine gotovo 300.000 žena u svijetu izgubi život zbog komplikacija povezanih s trudnoćom ili porodom, dok više od dva miliona beba umre u prvom mjesecu života. Nažalost, zabilježi se i do dva miliona mrtvorođenih slučajeva. Usprkos globalnim naporima, četiri od pet zemalja još uvijek nisu uspjele ispuniti ciljeve do 2030. godine za smanjenje smrtnosti majki i novorođenčadi. Unatoč izazovima, Bosna i Hercegovina poduzima konkretne korake kako bi unaprijedila zdravstvenu zaštitu. Prošle godine pristupila je programu EU4Health, zahvaljujući naporima Ministarstva civilnih poslova. Ova inicijativa Evropske unije vrijedna 4,4 milijarde eura daje zemlji pristup vitalnim evropskim fondovima i resursima ključnim za modernizaciju zdravstvenog sektora i jačanje kapaciteta za suočavanje s budućim izazovima. Kroz EU4Health, Bosna i Hercegovina ima priliku izgraditi održiviji i otporniji zdravstveni sistem s kapacitetima za suočavanje s budućim izazovima, osiguravajući zdraviju i kvalitetniju skrb za svoje građane. Ovogodišnja kampanja Svjetskog dana zdravlja poziva na konkretne akcije vlada, zdravstvenih institucija i organizacija civilnog društva u pružanju dostupnije i kvalitetnije zdravstvene skrbi za majke i novorođenčad. Iz SZO-a su istaknuli da se zdravstveni sistemi moraju razvijati kako bi se pozabavili ne samo opstetričkim (trudničkim) komplikacijama, već i mentalnim zdravstvenim stanjima, nezaraznim bolestima i planiranjem porodica te kako bi podržali dugoročnu dobrobit žena. Svjetski dan zdravlja igra ključnu ulogu u podizanju svijesti o mnogim kritičnim zdravstvenim problemima koji često ostaju zanemareni. Također, promiče jednakost naglašavajući zdravlje kao temeljno ljudsko pravo za sve, bez obzira na zemljopisni ili socioekonomski status. Osim podizanja svijesti, Svjetski dan zdravlja služi kao poticaj za promjene, motivirajući pojedince da usvoje zdravije stilove života i potičući vlade da ulažu u zdravstvenu infrastrukturu i resurse. Potiče globalnu solidarnost ujedinjujući ljude u zajedničkoj misiji kako bi osigurali zdraviju budućnost za sve. Ova prigoda nije samo podsjetnik na izazove, već i prilika za slavljenje napretka u zdravstvenoj zaštiti te prevenciji bolesti, a vlade, zdravstveni radnici i građani trebaju zajednički raditi na osiguravanju dostupne, kvalitetne i sigurne zdravstvene zaštite za sve majke i novorođenčad. VEZANO Bolji san počinje jednostavnom večernjom navikom