Koja čuda organizmu čini redovna upotreba magnezija?
Dietpharm/Š.M Magnezij doprinosi ravnoteži elektrolita, normalnoj funkciji mišića, normalnom funkcioniranju živčanog sustava i normalnoj psihološkoj funkciji. Magnezij je četvrti najzastupljeniji mineral u ljudskom organizmu, odmah nakon kalcija, natrija i kalija. Rezerve magnezija u organizmu u osobe prosječne tjelesne mase (70 kg) iznose oko 25 g, a 80% te količine smješteno je u kostima i mišićima, dok je tek manji dio u cirkulaciji i mekim tkivima. Ovaj popularni, „antistresni“ mineral ima važnu fiziološku ulogu pri održavanju normalne nervne i mišićne funkcije, srčanog ritma, vazomotornog tonusa, krvnog pritiska, imunog sistema, razine glukoze u krvi i poticanja apsorpcije kalcija. Preporučeni dnevni unos magnezija iznosi 375 mg, međutim čini se da velik dio populacije ne unosi dovoljne količine ovog minerala prehranom. Brojni su razlozi u podlozi tog problema, a jedan od najbitnijih je nezdrava prehrana s visokim udjelom industrijski procesirane hrane. Nadalje, kisele kiše i umjetna gnojiva uzrokuju osiromašenje tla magnezijem, zbog čega je u biljkama i životinjama smanjena koncentracija magnezija. Istraživanja pokazuju kako se udio magnezija u voću i povrću s godinama smanjuje. Tako je 1914. godine sadržaj magnezija u jabukama bio 28,9 mg (količina na 100g), dok je 1992. godine taj broj bio više od 5 puta manji, odnosno samo 5 mg. Nedostatak magnezija može nastati I zbog smanjene apsorpcije (crijevne bolesti, nedostatak vitamina D, primjena lijekova poput inhibitora protonske pumpe), povećanih gubitaka putem bubrega (diuretska terapija, dijabetes, alkohol), pretjeranog znojenja te povećanih potreba (trudnoća, stres). Namirnice bogate magnezijem orašasti su plodovi, cjelovite žitarice i njihovi proizvodi, riba i plodovi mora, neke vrste povrća, mahunarke, bobičasto voće, čokolada, banane te određene vrste kafe i kakaa. Također, voda može znatno pridonijeti ukupnom unosu magnezija. Cristiana Hermes i saradnici u svojem su istraživanju pokazali da najmanje 42% odraslih osoba mlađe dobi ne zadovoljava dnevne potrebe za magnezijem, odnosno ima nedostatak magnezija u organizmu. Prvi simptom koji se uvijek povezuje s nedostatkom magnezija su grčevi i trnci u stopalima i prstima na nogama. Osim toga, grčevi se mogu javljati i u rukama, bedrima i listovima, te u probavnom i urinarnom traktu. Nedostatak magnezija može uzrokovati i bolove u mišićima lica, vrata i kralježnice, ali i glavobolju, vrtoglavicu, slabu koncentraciju te aritmije. Deficit magnezija nije lako dijagnosticirati, budući da nam koncentracija u krvi ne govori mnogo o pravom statusu magnezija u tijelu, stoga valja posegnuti za praktičnim mjerama identifikacije osoba s deficitom. Magnezij doprinosi ravnoteži elektrolita, normalnoj funkciji mišića, normalnom funkcioniranju živčanog sustava i normalnoj psihološkoj funkciji. Doprinosi i smanjenju umora i iscrpljenosti i normalnom metabolizmu stvaranja energije. Približno 59 % ukupnog magnezija u organizmu nalazi se u kostima gdje ovaj važan mineral čini sastavni dio površine hidroksiapatita, temeljnog sastojka koštanog tkiva. No, magnezij nema samo strukturnu ulogu, već je i neophodan za apsorpciju kalcija te njegovu ugradnju u kosti. Blagotvorna djelovanja magnezija posmatraju se i znatno šire, kao prevencija i potporna pomoć kod migrena, zaštite od bolesti srca i krvožilja, regulacije krvnog tlaka i glikemije, a posebno je važan trudnicama i sportašima.
Savjeti koji će vam pomoći da se opustite i uživate u godišnjem odmoru
Žene i novac/Š.M Ljeto je konačno stiglo, a s njim i dugo očekivani ljetni odmor – vrijeme za opuštanje, bijeg od svakodnevnih obaveza i uživanje u zasluženom odmoru. Svi se veselimo vremenu koje ćemo provesti daleko od radnih zadataka i stresa, nadajući se da ćemo napokon moći opustiti um i tijelo. Međutim, često nas dočeka neugodan osjećaj nemira, nezadovoljstva, brige i napetosti. Umjesto da se potpuno isključimo, brojna neželjena emocionalna i psihološka stanja se javljaju i počinju sabotirati našu sposobnost da se zaista opustimo i uživamo. 1. Pripremiti se unaprijed Kako biste smanjili stres i preopterećenost prije odlaska na odmor – planirajte unaprijed. Završite sve hitne zadatke, delegirajte odgovornosti i osigurajte da kolege ili timovi budu informirani o vašem odsustvu. Komunicirajte sa svojim kolegama o svojoj odsutnosti i zamolite ih da vas kontaktiraju samo u hitnim slučajevima. To će vam pružiti veću sigurnost i povjerenje da se posao može odvijati bez vaše stalne intervencije. 2. Postaviti granice Odredite granice između posla i odmora. Definirajte vrijeme kada ste izvan ureda i tada ne provjeravajte e-poštu ili ne obavljajte poslovne pozive. Isključite obavijesti s poslovnih aplikacija na telefonu i računalu kako biste smanjili provjeravanje poslovnih poruka. Ako je moguće, ostavite svoje uređaje izvan dosega kako ne biste bili u iskušenju da ih provjeravate. 3. Fokusirati se na sebe Koristite vrijeme odmora za brigu o sebi. Uključite se u aktivnosti koje vas opuštaju i vraćaju osjećaj zadovoljstva. To može biti bavljenje hobijima, sport, meditacija, čitanje ili bilo koja druga aktivnost koja vam donosi radost i opuštanje. Fokusirajte se na trenutne aktivnosti i usredotočite se na uživanje u vremenu sa svojim voljenima. Pokušajte biti prisutni i ne dopustite da misli o poslu dominiraju vašim umom. 4. Realna očekivanja i podrška Nemojte se opterećivati prevelikim planovima ili očekivanjima tokom odmora. Dopustite sebi slobodu jednostavnog odmora, opuštanja i uživanja u trenucima. Ako vam teško pada isključivanje, razgovarajte s bliskim osobama o tome. Podijelite svoje osjećaje i izazove s partnerom, obitelji ili prijateljima. Oni vam mogu pružiti podršku, razumijevanje i poticaj za opuštanje i uživanje u odmoru. Odmor je izvrsna prilika da se posvetimo sebi i obnovimo potrebnu energiju za optimalno funkcioniranje, kako u poslovnom tako i u privatnom životu. Opuštanje i osvježenje tokom godišnjeg odmora pomažu u jačanju vlastitih resursa, povećanju rezilijentnost i postizanju ravnoteže. Briga o sebi je ključna, a dobrobiti potpunog isključivanja od obaveza, briga i stresova mogu značajno unaprijediti kvalitetu naših života. Ukoliko se unatoč svim naporima i strategijama i dalje teško isključujete, korisno bi bilo potražiti profesionalnu pomoć. Terapeut ili savjetnik može vam pružiti alate i tehnike za upravljanje stresom te vam pomoći da postignete željenu ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
Velike količine željeza u krvi mogu poboljšati rad srca, ali istovremeno to nosi određen rizik
Š.M Anemija ili slabokrvnost sve češća je bolest koja se javlja među mlađom generacijom. Željezo je dragocjeni mineral, prijeko potreban za rast, razvoj i dobar imunitet. Od nedostatka željeza u organizmu gotovo dvostruko više pate žene nego muškarci. Nastaje uslijed gubitka krvi, smanjenom proizvodnjom ili prekomjernom razgradnjom krvnih stanica, a uzrokovano je smanjenjim brojem eritrocita i količinom hemoglobina. Nizak nivo gvožđa može da izazove umor, kao i da ometa sposobnost imunog sistema da se bori protiv infekcija i bolesti. Ali šta se dešava kada je nivo gvožđa u krvi previsok? Nedavno istraživanje Imperial College London, objavljeno u Journal of American Heart Association (JAMA) i PLOS Medicine, stavlja naglasak na neke od negativnih nuspojava viška željeza u krvi. Glavni autor ove studije naveo je da bi ovo istraživanje trebalo doktorima dati više alata za pružanje pravih tretmana. Istraživači su u toku istraživanja koristili informacije od oko pola miliona ljudi iz britanske Biobanke, dugoročnog spremišta genetskih podataka. “Proučavali smo učinak suptilnih promjena u genetski određenim razinama željeza, što nije isto što i stvarne promjene u statusu željeza,” objasnio je dr. Dipender Gill, naučni saradnik u Centru za farmakologiju i terapiju Imperial College London. Istraživači su otkrili da ljudi s prirodno višim nivoom gvožđa imaju smanjen rizik od ateroskleroze – stanja u kojem masne supstance začepljuju arterije što može dovesti do niza ozbiljnih komplikacija. S druge strane, istraživači su također otkrili da visoki nivoi željeza mogu biti povezani sa krvnim ugrušcima uzrokovanim sporijim protokom krvi. Još jedan mogući neželjeni efekat visokog gvožđa je povećan rizik od bakterijskih infekcija kože. “Nalazi u vezi sa sužavanjem arterija i stvaranjem krvnih ugrušaka bili su donekle očekivani, s obzirom na naša prethodna istraživanja koja sugeriraju da više željeza može zaštititi od srčanih bolesti, ali povećati rizik od nekih vrsta moždanog udara”, naveo je Gill. Gill je naglasio da su potrebna daljnja klinička istraživanja kako bi se potvrdile ove teze, dodajući da on i njegov tim imaju planove za buduća istraživanja.
Da li moram nositi sunčane naočale, ako mi sunce ne smeta?
Š.M Odgovor je jednostavan – da. Sunce odašilje štetne UV zrake koje mogu izazvati fotokeratitis, pinguekulu i trajna oštećenja mrežnice. Kada UV zrake utječu na moje oči? Većina ljudi misli da smo izloženi UV zrakama samo kada je vani sunčano, ali istina je da UV svjetlost prodire i kroz oblake tako je izloženost UV zračenju jednaka i kad je oblačno vrijeme. Poznato je da je zračenje najjače između 10 – 14 sati. Blještavilo i odsjaji sunca uveliko otežavaju vid, tako da bi bilo najbolje da ponesete sunčane naočale, ako planirate boravak na snijegu, blizu vode ili na pijesku. Svakako je preporučeno da ih nosite pri vožnji (vjetrobrani mogu biti izvor bljeska). Što mogu učiniti da zaštitim svoje oči od UV zraka? Nosite sunčane naočale. Iako neke kontaktne leće nude UV zaštitu, ne pokrivaju cijelo oko, stoga je potrebno uz njih nositi sunčane naočale. Odaberite sunčane naočale koje nude stopostotnu ili 99%-tnu zaštitu od UVA i UVB zračenja. U tu kategoriju spadaju i naočale sa etiketom „UV 400“ što znači da blokiraju sve sunčeve zrake valne dužine do 400 nanometra (to znači sve UVA i UVB zrake). Uzmite u obzir naočale koje dobro prianjaju uz lice kako biste spriječili prodiranje UV zraka uz okvir. Koje vrste leća za naočale postoje? Izbor naočalnih leća je zaista velik, stoga je dobro potražiti savjet optičara prilikom odabira sunčanih naočala. Razne nijanse leća vam mogu poboljšati vid u određenim uvjetima. Iskusan optičar će vam pomoći odabrati nijansu koja najbolje odgovara vašim potrebama.
Novi lijek za usporavanje Alzheimera predstavlja ‘prekretnicu’
Aljazeera Balkans/Š.M Novi lijek pozdravljen je kao “prekretnica u borbi protiv Alzheimerove bolesti”, nakon što je utvrđeno da usporava napredovanje bolesti, piše dpa, prenosi Hina. Utvrđeno je da Donanemab usporava “kliničko opadanje” do 35 posto, što znači da ljudi s tom bolešću još uvijek mogu obavljati svakodnevne poslove uključujući kupovinu, održavanje kućanstva, upravljanje finansijama i uzimanje lijekova. Alzheimer’s Research UK poručio je da “ulazimo u novu eru u kojoj bi Alzheimerova bolest mogla postati izlječiva”. Društvo za Alzheimer istaklo je da bi lijekovi poput Donanemaba jednog dana mogli dovesti do toga da bi se Alzheimerova bolest mogla usporediti s drugim hroničnim bolestima poput astme ili dijabetesa. Regulator za zdravstvenu potrošnju u Engleskoj već procjenjuje može li se lijek koristiti u sklopu engleskog javnozdravstvenog sistema. Usporeno napredovanje bolesti Donanebam proizvodi kompanija Eli Lilly and Company, a istraživači su podijelili 1800 učesnika u dvije jednake grupe. Prva je primala mjesečnu infuziju Donanemaba, a druga placebo tokom 18 mjeseci. U studiji, objavljenoj u Journal of the American Medical Association koja je ranije predstavljena na na Međunarodnoj konferenciji udruge za Alzheimer u Amsterdamu, navodi se da je nakon 76 sedmica liječenja Donanemab uspio usporiti opadanje sposobnosti za 35,1 posto kod ljudi s ranim Alzheimerom čiji su skenovi mozga pokazali niske ili srednje nivoe proteina tau. S ispitanicima s različitim nivoima tog proteina došlo je do usporavanja napredovanja bolesti od 22,3 posto. Kod oko 47 posto ljudi koji su uzimali lijek, a koji su imali rani stadij bolesti i niske ili srednje nivoe taua, godinu dana nije došlo do progresije bolesti.
Umara vas dugotrajan rad na računalu?
Š.M Ako imate posao na kojem većinu radnog vremena provodite na računaru, sigurno vam se već dogodilo da nakon dužeg rada osjetite bol u očima, glavi, vratu i leđima. Odjednom postajete vrlo umorni i najrađe biste se vratili kući. Ove simptome je osjetilo većina ljudi koji dugotrajno rade na računalu. Postavlja se pitanje; da li računalo zaista uništava naše oči, ili ipak ne? Odgovor je negdje između. Još uvijek nije dokazano da rad na računalu uzrokuje pogoršanje vida, ali isto tako je sigurno da gore navedene simptome ima većina ljudi koji dugotrajno rade na računalu. Ti problemi nisu stalni. Ako uzmete nekoliko dana odmora, više je nego vjerovatno da će te se ponovno osjećati dobro. Bol polako opada i umor nestaje. Što uzrokuje umor, iritaciju očiju, glavobolju itd.? Pri radu na računalu smo u kontinuiranoj aktivnost bez promjena položaja tijela. Istovremeno su postavljeni veliki zahtjevi za naš vid, te se koristi vrlo kratka radna udaljenost, od 30 do 80 cm. Česte promjene pogleda između monitora i tastature predstavljaju ogroman napor za očne mišiće koji bez prestanka rade. Neugodnostima također pridonose; odsjaj monitora, upaljen klima uređaj, nepravilno osvjetljenje i nepravilno sjedenje. Kada se svi ti faktori spoje, vrlo brzo prelazimo granicu naših mogućnosti i daljnji rad na računalu postaje patnja. Kako sebi olakšati dugotrajan rad na računalu? Rasvjeta – Područje okolo radnog mjesta mora biti dovoljno osvjetljeno. Idealno rješenje je dnevno osvjetljenje ili klasična lampa. Nije preporučljivo koristiti fluorescentne sijalice zbog vibracija (treperenja). Monitor – U ovom slučaju vrijedi; što kvalitetniji, to bolje za vaše oči. Trebao bi biti dovoljno velik, da ne biste naprezali oči pri čitanju malih slova. Također, pretjerano osvjetljenje monitora može pretjerano umarati oči, te je dobro podesiti svjetlinu monitora sukladno uvjetima u kojima radite. Udaljenost od monitora i tastature– Dobro je održavati udaljenost od oko 60cm od monitora i 40cm od tipkovnice. Što se tiče ispravnog držanja tijela, idealno bi bilo kada biste mogli postaviti sjedalicu u različite pozicije, i po visini sjedenja, i po visini naslonjača. Dobro je sjediti uspravno, ne kriviti se. Sve što vam je potrebno za vaš rad trebali biste imati na dohvat ruke, kako bi se izbjeglo izvršavanje kompliciranih pokreta. Treptanje – Pri radu na računalu trepnemo do 15 puta manje nego u drugim aktivnostima, sukladno tome dolazi do prekomjernog sušenja rožnice. To može rezultirati iritacijom, posebno kod nosioca kontaktnih leća. Dakle trebamo svjesno treptati što je više moguće, a dobro je pri ruci imati i kapi za oči, tzv. umjetne suze koje pomažu održavati vlažnost očiju. Eliminacija odsjaja – Rad u okruženju gdje sve bliješti je vrlo uznemirujući. Preporučljivo je udaljiti predmete koji pružaju previše odsjaja, te se okružiti tamnijim interijerom. Eliminacija odsjaja se također odnosi i na vaše naočale (ukoliko ih nosite), jer se na vašim naočalnim lećama odražava odsjaj monitora, što smanjuje vidnu oštrinu. Dakle, vrlo je bitno koristiti dioptrijske leće sa kvalitetnim antirefleksnim slojem.
Ovih šest namirnica pomoći će vam da lakše zaspite i bolje spavate
Večernji.hr/Š.M Melatonin, hormon odgovoran za kvalitetu našeg sna, opada s godinama. No ima načina da ga regulirate i bez suplemenata Melatonin je poznat i kao hormon sna, i to ne bez razloga. On je ključan za kvalitetan san, a koristi se kao dodatak u liječenju nesanicu te ostalim problemima sa spavanjem. Uglavnom s sigurni i ne izazivaju ovisnost, no mogu izazvati glavobolje, mučnine, vrtoglavicu, a i ometati učinak nekih drugih lijekova. Stoga je jednstavnije i sigurnije pomoći prirodnoj proizvodnji melatonina u organizmu. Manjak sna je štetan Manjak sna loše utječe na zdravlje. Može poremetiti koncentraciju, hormone gladi, što znači da ćemo više jesti, a može povećati inzulinsku rezistenciju. Malo je dokaza da je melatonin učinkovit protiv hronične nesanice, ali ako imate jet lag, može pomoći da se vratite normalnom obrascu spavanja. Osobe s poremećajem odgođene faze spavanja i budnosti često ostaju budne do ranog jutra i spavaju do oko podneva. Melatonin im može pomoći da održe normalniji obrazac spavanja. Melatonin također može pomoći djeci s određenim stanjima koja ometaju san, poput ADHD-a, astme ili dermatitisa, no kako je to hormon, ne smiju ga uzimati bez odobrenja liječnika. Pomaže u starijoj dobi Melatonin obavlja nekoliko vrijednih funkcija u ljudskom oku. Suplementacija je pokazala dobrobit za one s makularnom degeneracijom povezanom sa starenjem, a koja je glavni razlog pogoršanja vida u poznijim godinama. Razina melatonina prirodno pada s godinama, a njegovo državanje moglo bi spriječiti moždane poremećaje kasnije u životu. Studije su otkrile kako melatonin može smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Hrana s melatoninom Nema određene preporučene dnevne granice unosa melatonina, no neki stručnjaci preporučuju oko 0.5 do 3 milligrama za probleme vezane uz spavanje. Više doze mogle bi izazvati pospanost tijekom dana. Iako podaci o namirnicimama ne sadrže koliko imaju melatonina, stručnjaci su naveli ovih šest kao kvalitetan izvor. Njihov sok poznat je da pomaže kvaliteti sna. Znanstvenici su pronašli kako podiže razinu melatonina u tijelu, no imajte na umu i da sok sadrži puno šećera. Bolji način je jesti višnje. Proizvedene su od biljke porijeklom iz Kine, a već su poznate po učinku protiv starenja. Zbog melatonina koji sadrže mogu pomoći u regulaciji sna. Najbolji su izvor ovog hormona od svih životinjskih izvora. Usput su i vrlo hranjiva te sadrže proteine, željezo te brojne druge esencijalne nutrijente. Toplo mlijeko je tradicionalni ‘lijek’ za nesanicu, no nisu to samo bapske priče. Zaista je bogato melatoninom. Bolji je izor melatonina od mesa. Najbolji izbor su losos i sardine koje vas ujedno opskrbljuju i omega-3-masnim kiselinama. Većina ih obiluje ovim spojem, a najviše ga ima u pistacijama te bademima. Također su odličan izvor brojnih antioksidansa i minerala.
Njemački proizvođač lijekova i pesticida Bayer ove godine očekuje dobit do 11,8 milijardi eura
Njemački proizvođač lijekova i pesticida Bayer snizio je procjene godišnje dobiti i upozorio da očekuje neto gubitak u drugom tromjesečju zbog otpisa imovine u poslovanju s herbicidima na bazi glifosata. Kompanija sada u ovoj godini očekuje dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) u rasponu od 11,3 do 11,8 milijardi eura, kada se isključe promjene valutnih tečajeva. Do sada očekivali su da će iznositi minimalno 12,5 milijardi eura. U 2022. iznosila je 13,5 milijardi eura. Slobodni novčani tok bit će na nuli, procjenjuju u Bayeru, izmijenivši procjenu prema kojoj je trebao iznositi tri milijarde eura. Prihod bi se trebao kretati u rasponu od 48,5 do 49,5 milijardi eura, u usporedbi s dosadašnjom prognozom koja je skicirala raspon od 51 do 52 milijarde eura. “Na temelju očekivanih kretanja na tržištu, posebno poslovanja s glifosatom, Bayer također očekuje otpis nematerijalne imovine od približno 2,5 milijardi eura”, izvijestili su u ponedjeljak u izvanrednom priopćenju. Kompanija će zbog toga drugo tromjesečje zaključiti s neto gubitkom od dvije milijarde eura, izračunali su, dodajući da će poslovno izvješće objaviti 8. kolovoza. Već u svibnju upozorili su da će ovogodišnji rezultati biti na donjoj granici ciljanog raspona zbog ubrzanog rasta troškova i pada cijena herbicida na bazi glifosfata s prošlogodišnjih rekordnih razina. U 2022. Bayerova prodaja herbicida poskočila je za 44 posto nakon što je uragan Ida naškodio konkurentskim proizvođačima, a ograničenjima pritisnuti kineski dobavljači nisu uspjeli nadoknaditi manjak. Budući su se konkurenti ove godine vratili na tržište, cijene herbicida padaju.
Deset zdravih navika Lare Santini
Večernji.hr/Š.M Za Večernji.hr, Lara Santini, višestruka prvaknja u bodybuildingu, kreirala je listu stvari koje je čine vitalnom i zdravom tokom cijele godine. U nastavku pročitajte kojim zdravim navikama se vodi ova vrsna sportiskinja. 1. Zdrava prehrana Veliku pažnju pridajem kvaliteti namirnica koje jedem. Trudim se da to budu cjelovite namirnice kao što su meso, riba, jaja, povrće, žitarice i mahunarke. Pravilo je da na tanjuru imam hranu koju bih potencijalno mogla imati u svom vrtu. Nisam pobornik ni jedne dijete ili vrste prehrane. Isto tako ne volim dijeliti hranu na dobru i lošu, već pokušavam naći balans i uživati u apsolutno svemu. 2. Voda i hidratacija Voda je uz kisik druga najvažnija sastavnica ljudskog života. Kroz dan se trudim unijeti barem dvije i po do tri litre vode, a nekad i više. Kafu sam u posljednje vrijeme zamijenila čajem i shvatila sam da mi to znatno više odgovara. Tokom dana osjećam značajno manji umor i oscilacije u razini energije. 3. Pravilo 10.000 koraka Svaki dan nastojim skupiti svojih 10.000 koraka, a nekad i više. Trudim se tako održavati svoju dnevnu aktivnost, a imam i psa pa samim time i jedan motiv više. Šetnje obično iskoristim za stvari koje ne stignem napraviti zbog užurbanog tempa u ostatku dana, kao što su podcasti ili audioknjige. 4. Kvalitetan trening Aktivno sam u sportu već više od 20 godina. Od gimnastike, atletike i plesa pa sve do teretane gdje sam sad već osam godina. Trening je sastavni dio mog života i nešto bez čega ne mogu, ja ga nazivam osnovnom higijenom kao i pranje zubi jer, osim što ima benefite za zdravlje i fizički izgled, veliku ulogu ima i u općem blagostanju uma i psihe. 5. Istezanje i joga Istežem se kad god imam priliku za to, obavezno nakon treninga ili kući na YouTubeu upalim neki yoga flow od 30 minuta. Osjećam se puno bolje i lakše, a bolova u leđima nema. 6. San i oporavak Spavanje je bitno. Čini se da u našem tijelu ne postoji nijedan veliki organ, a u našem mozgu nijedan proces koji se tokom spavanja ne podešava kako bi funkcionirao na optimalnoj razini. Uvijek nastojim buditi se i ići na spavanje u isto vrijeme. 7. Hobi U mom slučaju su to ples i planinarenje. Smatram da je bitno naći hobi ili aktivnost u kojoj uživate s vremena na vrijeme, izvan onoga što svaki dan prakticirate. Nešto što ne morate, nego istinski želite. 8. Offline život Trudim se u sedmici imati barem dio vremena kada nisam glavom u poslu/klijentima. Tad se nastojim isključiti i s društvenih mreža i svih oblika komunikacije. 9. Pravilo planiranja Veliku važnost u tome koliko toga napravim u jednom danu igra planiranje, odnosno zapisivanje obavezaunaprijed. Shvatila sam, kada ne planiram svoje obveze, stvari obavljam stihijski i dobar dio toga ne obavim jer zaboravim. Uvijek zapisujem svoj tjedan unaprijed i to mi je itekako pomoglo u organizaciji posla, klijenata, svog privatnog vremena i ostalih životnih obaveza. I ima neka posebna čar kad na krajudana stavim svoju imaginarnu kvačicu na svaku obvezu koju sam si zacrtala. 10. Izlazak iz zone komfora Za mene su izazovi od iznimne važnosti, i to na dnevnoj bazi. Izlazak iz zone komfora, razmišljanje o novim idejama, brainstormanje… Mislim da to može biti jako zdravo, pogotovo za ambiciozne ljude. Težnja da isprobaš nešto novo i potencijalno naučiš i usvojiš neku novu vještinu, jezik ili se pak dodatnoinformiraš o temi koja te zanima, sve to može uvelike utjecati na to kako doživljavamo sebe. Jedini način da napredujemo jest da se suočimo s nepoznatim.
Vitamin K je jako bitan, a ovo je 6 načina kako ga najjednostavnije unijeti u organizam
Š.M Vitamin K poznat je i kao koagulacijski vitamin, a njegova važnost za zdravlje je velika. Postoji nekoliko oblika vitamina K, ovisno o izvoru. Vitamin K1 nalazi se u biljnim namirnicama, posebno u zelenom lisnatom povrću. Vitamin K2 sadrže namirnice životinjskog porijekla. Manje količine vitamina K2 naš organizam i sam proizvodi pomoću bakterija u crijevima, dok se vitamin K3 dobiva se sintetski. Neki od simptoma nedostatka vitamina K mogu biti krvarenje iz nosa, duga krvarenja pri ozljedama i rane koje sporo zacjeljuju te jaka krvarenja tijekom mjesečnice. Radi se o esencijalnom nutrijentu koji pomaže zgrušavanju krvi i pravilnom razvoju kosti. Kao takav pomaže pri prevenciji osteoporoze. Ženama je preporučen unos od 90 mikrograma ovog vitamina, dok je za muškarce preporučena doza 120. 1. Jedite više povrća Špinat, brokula i drugo zeleno povrće sadrže najviše vitamina K. Najviše ćete vitamina “izvući” iz kuhanog kelja jer samo šoljica njega sadrži čak 531 mikrogram vitamina K. Šparoge, okra, kelj i brokula su isto odličan izbor. 2. Pojedite jabuku Voće je također puno vitamina K, ali naravno ne svo. Birajte jabuke, avokado, borovnice, grožđe i jabuke. 3. Koristite sojino ulje Ovo je ulje prepuno vitamina K, a samo jedna kašika ulja sadži oko 25 mikrograma vitamina K. 4. Orašasti plodovi Prepuni proteina, vlakana, zdravih masnoća i ostalih nutirijenata koji se bore protiv upala. Ili ih grickajte kada je vrijeme za međuobrok ili ih dodajte omiljenom jelu i salati… 5. Neka se na meniju nađe i riba Svi stručnjaci će upozoriti da se dva put u sedmici treba jesti riba poput lososa. Kako je prepuna zdravih ulja, proteina, minerala koji snižavaju krvni tlak i tak preveniraju srčani infarkt i moždani udar. Kuhani losos i škamp imaju malo vitamina K, ali ga zato ima puno u tuni. 6. Napravite sami sok od mrkve Ako ste u žurbi, pretvorite svoje povrće i voće u sok! Samo mala čaša soka od mrkve će ponuditi 28 mikrograma vitamina K. Ako niste ludi za mrkvom, napravite sok od šipka!