Kako hrana koju jedete utječe na vašu karijeru?
Hrana je jedan od temeljnih faktora koji utječu na naše zdravlje, ali ujedno i na našu produktivnost. Š.M Vaša hrana je vaše gorivo i ako želite da imate pravu količinu energije koja će vas snabdjeti tokom napornog dana za stolom ili na sastancima s klijentima, umjerena ishrana bogata vitaminima i mineralima će to i omogućiti. Ako odlučite da hranite svoje tijelo visokim sadržajem šećera ili obrađenom hranom, možete očekivati da ćete patiti od energetskih padova i produktivnosti, što će značiti da ćete posegnuti za sljedećim izborom loše hrane. I tako ulazite u začarani krug. Najužurbaniji i najstresniji dio dana za nas zasigurno je jutro. Užurbano spremanje na posao, oblačenje djece za vrtić i jedino oko čega u tim trenucima brinemo je da li ćemo sve obaveze izvršiti na vrijeme. U tim trenucima sigurno ne razmišljamo šta bismo mogli jesti i kakav će to biti naš doručak. U toku dana posegnut ćemo za kroasanom zanemarujući činjenicu koliko prehrambene navike mogu utjecati na naš život, a posebno na našu karijeru. U trenutku kad se probudimo, doručak nam pomaže da opskrbimo tijelo energijom i pokrenemo ga. Preskočimo li doručak, tijelo više nema otkud crpiti energiju i okreće se kortizolu – hormonu stresa. Kortizol kontrolira naše raspoloženje, motivaciju i strahove, zbog čega možemo reći da je on svojevrsni alarm koji nam tijelo šalje kad je ugroženo. Taj hormon igra ključnu ulogu u mnogim tjelesnim funkcijama kao što su krvni pritisak, imunološki sistem, upalni procesi te način na koji naše tijelo koristi ugljikohidrate, masti i proteine, navodi Dnevnik.hr. Istraživanja su pokazala da je konzumiranje voća i povrća tokom dana korisno i za um i za tijelo. Britanski istraživači su otkrili da što su ljudi jeli više voća i povrća tokom dana, to su bili sretniji, kreativniji i produktivniji. Vjeruje se da to može biti zato što hranjive tvari u voću i povrću stimuliraju proizvodnju dopamina u mozgu, koji je odgovoran za angažman i motivaciju. Antioksidansi u voću i povrću također poboljšavaju pamćenje i podižu raspoloženje.Neki od najboljih izbora voća i povrća za produktivnost na radnom mjestu uključuju: S druge strane, konzumiranje previše soli, ili natrijuma, dovodi do dehidracije, što može dovesti do smanjenja produktivnosti na radnom mjestu. Grickanje slanog čipsa ili pereca tokom cijelog radnog dana može imati negativne posljedice i nije najbolji izbor užine kada je povećanje produktivnosti u pitanju. Kako mnogi od nas nisu jutarnji tipovi, za kvalitetan doručak uvijek trebamo napraviti vremena. S obzirom na to da doručak može činiti značajnu razliku ne samo u našim prehrambenim navikama već i u našoj karijeri, ključno je dobro se organizirati. Prodrmati svoj um i tijelo možemo primjerice jednim voćnim smoothiejem prepunim masti, vlakna, proteina i vitamina. Prave namirnice činit će razliku, a osjećat ćemo se svježijim i sretnijim, što zasigurno neće proći neprimijećeno u radnoj okolini.
Magične moći menadžera: Koliko je mentalno zdravlje zaposlenih važno?
Neizvjesnost stvara anksioznost, a već od ranije je poznato da živimo u izrazito neizvjesnom periodu. Š.M Bilo da je riječ o velikim korporacijama ili start-upima, nepohodna karika za što bolji rast i razvoj same firme, organizaciju ljudi i sredstava, jesu menadžeri ili preciznije stručnjaci iz oblasti ljudskih resura. Pored mora obaveza koje nose na svojim leđima, jedan od glavnih, a ujedno i najvažnijih njegovih zadataka jeste briga o psihološkom zdravlju svojih zaposlenih. Period nakon pandemije donio se sa sobom i mnoge probleme otuđenja, depresije, anksioznosti sve većem dijelu populacije, pa čak i mladima. Obavljanje posla u lošem okruženju, mijenjanje načina rada, prelazak iz kancelarije u zidove svog doma može biti veoma stresno i loše po psihičko zdravlje, a može se manifestovati kroz probleme u koncentraciji, povlačenja iz socijalnih krugova, većoj osjetljivosti na kritiku te smanjenoj motivaciji. Ali da li su zaposleni svjesni koliko je mentalno zdravlje danas važno za lični, ali i napredak same kompanije i da li su menadžeri zaista spremni iskoristiti svoje moći u vidu prepoznavanja poteškoća pri radu i same podrške svojim kolegama? Prema novoj studiji Instituta za radnu snagu (UKG SAD – Ulitimate Kronos Group), 60% zaposlenih tvrdi da je njihov posao najveći faktor koji utječe na njihovo mentalno zdravlje i psihološko stanje. Daljom analizom provedenom nad 3400 zaposlenika u 10 država, došlo se do podatka da menadžeri i nadređeni imaju uticaja na mentalno zdravlje svojih zaposlenika jednako kao i njihovi supružnici ( po 69%) — a to je čak i više nego njihov doktor (51%) ili psihoterapeut (41%). 81% zaposlenih širom svijeta dalo bi prednost dobrom mentalnom zdravlju u odnosu na visoko plaćeni posao, a 64% priznaje da bi primilo manju platu za svoj rad ukoliko njihovo mentalno zdravlje u takvom poslovnom okruženju ne bi bilo narušeno. Velika preopterećenost danas troši ljudsku energiju i utiče na ambicije, performanse, motivaciju i socijalizaciju. Poslodavci trebaju biti sidro stabilnosti za svoje zaposlene dajući im podršku i sve potrebne resurse, a ne samo ono što mi mislimo da je nužno”, rekao je Dr. Jarik Conrad, izvršni direktor Instituta za radnu snagu – UKG. Pored lošeg okruženja na poslu, jedan od glavnih razloga anksioznosti i slabije produktivnosti jeste stres. Forbesovo istraživanje iznosi podatke prema kojim je 43% zaposlenih izjavilo da su iscrpljeni, a 78% kaže da stres negativno utiče na njihov radni učinak. Ostali aspekti života su također pogođeni jer 71% kaže da stres na poslu negativno utiče na njihov privatni život. Šta menadžeri mogu uraditi? Lideri imaju ključnu ulogu u stvaranju uslova za dobro mentalno zdravlje – sopstveno i tuđe, na radom mjestu. No, da bi bili dobre zvijezde vodilje, prvo moraju krenuti od sebe. Mnogi lider tima pokušavaju zaštiti svoje zaposlene preuzimanjem njihovog dijela posla na svoja leđa. Velika količina zadataka, stalni prekovremeni poslovi, loše povjerenje može donijeti nestabilnost i time narušiti produktivnosti cijelog tima. Ravnomjerna raspodjela zadataka u skladu sa sposobnostima prva je stepenica u postizanju željenih ciljeva i kvalitetnog rada. Seminari, edukacije i treninzi idealne su prilike da svoje kolege obučite različitim načinima poslovanja kako biste dobili povjerenje i bili sigurni u njihovu efikasnost. Dajte im svrhu Podsjećanje zaposlenih da su važni i bitni za što bolji rad firme obično pomaže da se oni osjećaju bolje, sa većom dozom samopouzdanja i većom željom za rad i pokazivanje. Podsjetite ljude na viziju i misiju organizacije i dajte im do znanja koliko je njihov rad i zalaganje važno. Povežite se Zajednički sastanci, teambuildinzi, seminari i druženja uz večere idelana su prilika za bolje upoznavanje, stvaranje prijateljske atmosfore i motivisanje zaposlenih. Svojim kolegama dajte do znanja da ste uvijek tu za njih, budite podrška i potpora jedni drugima. Kada su lideri prisutniji i pristupačniji, to doprinosi povjerenju, pozitivnoj atmosferi i samom osjećaju ljudi o njihovoj važnosti u organizaciji. Pomozite članovima tima da uspostave određene mentorske odnose i organiziraju rad tako da ljudi sarađuju u svim odjelima. Zaposlenima dajete priliku da uče i razvijaju se. Pitajte ih koje su im ambicije i želje što to i na kojoj poziciji žele da rade i koju ulogu bi sljedeću voljeli da oponašaju. Nemojte pretpostavljati da svi žele unapređenja unutar istog odjela. Čovjek se razvija i raste godinama, a isto tako se mijenjaju njegove sposobnosti i mogućnosti. Za neke, rast može uključivati nove uloge u drugim odeljenjima ili učešće u novim, većim projektima. Budite znatiželjni o ljudima sa kojima radite i onome što ih jedinstveno motivira – a zatim dajte sve od sebe da uskladite njihove želje s poslom koji će dodati vrijednost vašoj organizaciji. Omogućite im što je moguće više izbora gdje, kada i kako da rade, ali ipak zadržite autoritet. Dajte im kontrolu nad projektima na kojima rade i načinom na koji obavljaju zadatke. Naravno, neki poslovi će omogućiti veću fleksibilnost od drugih, ali pružanje autonomije tamo gdje je to moguće značajno doprinosi dobrobiti zaposlenika. Mislite na sebe Najbolji lideri brinu o vlastitom mentalnom zdravlju, a pažnju poklanjaju i članovima svog tima. Nije mala stvar imati toliki uticaj na ljude, ali isto tako nije ni nauka. Empatija, razumijevanje, podrška samo su neke od osobnosti koje krase pravog vođu. Lideri mogu napraviti veliki napredak u organizaciji tako što će se uključiti, slušati i pokazati empatiju i saosećanje. Ulozi su visoki, ali su i šanse za uspjeh velike, kada lideri daju sve od sebe.
Pametni satovi mogli bi pružiti ranu detekciju Parkinsonove bolesti
bbc.com/Š.M Pametni satovi bi mogli pomoći u dijagnosticiranju Parkinsonove bolesti i do sedam godina prije pojave simptoma, pokazuje studija. Tim britanskog Instituta za istraživanje demencije na Univerzitetu u Cardiffu koristio je umjetnu inteligenciju za analizu podataka od 103.712 korisnika pametnih satova. Praćenjem njihove brzine kretanja tokom jedne sedmice, između 2013. i 2016., mogli su da predvide da li postoji mogućnost za razvoj Parkinsonove bolesti. Međutim, u ovu svrhu potrebno je više studija, koje upoređuju ove nalaze s drugim podacima prikupljenim širom svijeta, kako bi se provjerilo koliko su oni relevantni, kažu istraživači u novinama Nature Medicine. Parkinsonova bolest (PB) je progresivan poremećaj centralnog nervnog sistema. Glavni simptomi bolesti su originalno opisani 1817., a opisao ih je engleski doktor dr. James Parkinson, koji ju naziva drhtajuća paraliza. Tek 1960-tih identificirane su patološke i biohemijske promjene u mozgu pacijenata, što otvara put za prvi efektivni lijek za tu bolest. Ali često u trenutku kada je dijagnoza postavljena, već je previše nepovratnih oštećenja moždanih ćelija. Budući da oko 30% stanovništva Velike Britanije nosi pametne satove, rekla je voditeljica studije dr Cynthia Sandor, oni bi mogli ponuditi jeftin i pouzdan način za identifikaciju Parkinsonove bolesti već u ranoj fazi. “U toku ovog istraživanja pokazalo se da jedna sedmica prikupljenih podataka može predvidjeti događaje do sedam godina u budućnosti. S ovim rezultatima mogli bismo razviti vrijedan alat za skrining koji će pomoći u ranom otkrivanju Parkinsonove bolesti”, navela je dr. Sandor.