U okviru 16. Dana BHAAAS-a posjetite događaj „Umjetna inteligencija i robotika u medicini: inovacija, etika i sigurnost“
Marx.ba U okviru šesnaeste po redu konferencije Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS), koja će se održati u Sarajevu od 19. do 22. juna 2025. godine, posebno mjesto zauzima panel pod nazivom „Umjetna inteligencija i robotika u medicini: inovacija, etika i sigurnost“. Ovaj događaj održat će se 20. juna u 09:00 sati u prostorijama ASA Instituta, istražuje ključne aspekte integracije umjetne inteligencije i robotike u medicni, te naglašava važnost etičkih i sigurnosnih standarda u primjeni novih tehnologija. Razgovarat će se o konkretnim primjerima iz prakse, uključujući neurohirurške operacije uz robotsku asistenciju, pionirske zahvate u ginekološkoj robotici, kao i primjenu vještačke inteligencije u kardiološkoj dijagnostici i svakodnevnim bolničkim procesima. Moderatorica događaja, dr. Vedka Begović, klinička profesorica i supredsjedavajuća Medicinskog odjela BHAAAS-a, ističe važnost etičkih standarda u razvoju AI tehnologija te naglašava: – Od trenutka kada je ChatGPT postao javno dostupan, u novembru 2022. godine, svjedoci smo ubrzanog razvoja sličnih modela. Više nije pitanje da li će AI modeli biti korišteni u medicini i pružanju zdravstvenih usluga – već je pitanje kakve će rezultate ta upotreba donijeti. Interes za korištenje AI u medicini raste ubrzano, kao i partnerstvo tehnoloških kompanija i zdravstvenih institucija. AI neće zamijeniti ljekare, ali moramo biti spremni da prihvatimo i razumijemo tehnološke napretke te razvijemo sisteme kontrole i sigurne navigacije, ističe dr. Begović i dodaje kako zdravstveni radnici, moraju ovladati razumijevanjem osnova ovih modela, njihove upotrebe i potencijalnih zamki ili rizika. Cilj ovog edukativnog događaja je kako naglašava dr. Begović interdisciplinarna komunikacija između eksperata koji se bave kreiranjem i razvojem AI algoritama i modela, i ljekara koji neke od tih oblika koriste u svakodnevnoj praksi. U diskusiji će učestvovati istaknuti međunarodni i domaći stručnjaci, uključujući: – Dr. Aida Branković- inženjerka iz Australije, dobitnica nagrada u oblasti zdravstvene informatike i AI istraživanja. Aida je prepoznata po svom radu na razvoju naprednih medicinskih uređaja i alata za podršku odlučivanju. Njen fokus uključuje vođenje projekata etičke inovacije u oblasti umjetne inteligencije, a jedan od njenih značajnijih doprinosa je prenosivi skener za detekciju moždanog udara, koji predstavlja prekretnicu u brzoj i efikasnoj dijagnostici. – Dr. Mirza Pojskić, (Njemačka) – neurohirurg specijalizovan za primjenu AI u operacijama kičmene moždine, – Dr. Azra Sadiković, (SAD) – ginekološka hirurginja i pionir u upotrebi Da Vinci robotskih sistema, – Dr. Austin Robinson (SAD) – kardiolog i specijalista u kardiovaskularnom snimanju, – Dr. Emir Gušo, (BiH) – specijalista radiologije, ASA Bolnica, – Enes Hatibović – IT menadžer u ASA Bolnici (BiH). Dani BHAAAS-a već šesnaestu godinu zaredom okupljaju etablirane i mlade stručnjake iz BiH, dijaspore i svijeta, nudeći bogat i raznolik program. Konferencija predstavlja jedinstvenu platformu za povezivanje stručnjaka iz SAD i svijeta s domaćim kolegama, stvaranje novih inicijativa i razmjenu znanja. Ulaz na specijalni događaj je besplatan za sve medicinske radnike i studente, neovisno o tome da li su registrovani za cjelokupnu konferenciju. Više informacija o programu 16. Dana BHAAAS-a dostupno je na: www.bhaaas.org. Pozivamo vas da se pridružite i učestvujete u ovom važnom razgovoru o budućnosti medicine!
Zdravstveni turizam u BiH između velikih prilika i strateških izazova
Bloomberg Adria Zdravstveni turizam u Bosni i Hercegovini trenutno je u fazi razvoja, sve više privlačeći pažnju pacijenata iz regije, Evrope i Bliskog istoka. Zahvaljujući povoljnim cijenama, stručnom kadru i jedinstvenom spoju liječenja i turističkih doživljaja, BiH se polako pozicionira kao konkurentna destinacija na međunarodnoj sceni zdravstvenog turizma. Ipak, cijeli sektor se suočava s izazovima poput usklađivanja s međunarodnim standardima, jačanja regulative i potrebe za daljnjim ulaganjem u edukaciju i opremu. Rasim Jusufović, profesor na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology i gostujući profesor na Medicinskom univerzitetu Beč, za Bloomberg Adriju kaže da postoji veliki potencijal u specijaliziranim granama poput estetske medicine, rehabilitacije, stomatologije i ortopedije. – BiH privlači pacijente zbog povoljnih cijena, visoke stručnosti medicinskog osoblja, te jedinstvenih kulturnih i prirodnih atrakcija koje čine medicinski turizam atraktivnim i sve popularnijim segmentom, kaže Jusufović. Ističe da većina pacijenata dolazi iz zemalja regije – Hrvatske, Srbije i Crne Gore, ali je primjetan trend dolaska pacijenata iz zapadnoevropskih zemalja poput Njemačke, Švicarske i Austrije, ali i zemalja Bliskog istoka. Ovaj trend rasta rezultat je visokog kvaliteta usluga i konkurentne cijene u odnosu na zapadnoevropske zemlje. Kada je riječ o bh. gradovima koji se ističu u oblasti zdravstvenog turizma, Jusufović izdvaja Sarajevo, Mostar i Banju Luku. – Sarajevo se izdvaja kao najposjećenija destinacija, privlačeći kako strane tako i domaće turiste zbog svoje povijesne baštine, moderne infrastrukture i specijaliziranih medicinskih usluga. Mostar i Banja Luka također privlače turiste, zahvaljujući medicinskim uslugama i svojoj prirodnoj ljepoti, što omogućava integraciju liječenja s opuštanjem i turizmom”, dodaje. U ovom sektoru, privatne zdravstvene ustanove dominiraju u pružanju usluga za strane pacijente. – Privatne bolnice i klinike često ulažu u modernizaciju opreme i edukaciju kadra, što im omogućava da ponude specijalizirane usluge koje su konkurentne na međunarodnom tržištu, naglašava Jusufović. Prednosti zdravstvenih ustanova u BiH leže u povoljnim cijenama i visokom kvalitetu usluga koje nude, dok nedostaci uključuju manjak investicija u infrastrukturu i standardizaciju. – Iako zdravstvene ustanove u BiH mogu konkurirati onima iz regije u određenim specijalizacijama, potrebno je ulagati u poboljšanje opreme i edukaciju kadra kako bi se održala konkurentnost na međunarodnom tržištu, kaže Jusufović. Najveći izazovi s kojima se suočavaju pružatelji zdravstvenih usluga u kontekstu turizma, prema njegovim riječima uključuju usklađivanje s međunarodnim standardima, posebno u pogledu kvaliteta usluga i regulative. Također, povjerenje pacijenata može biti smanjeno nedostatkom transparentnosti i jasno definiranih standarda u industriji, što čini regulaciju i monitoring usluga ključnim za daljnji razvoj zdravstvenog turizma. Govoreći o edukaciji kadra i modernizaciji opreme, Jusufović naglašava da tempo tih ulaganja mora biti ubrzan kako bi se osigurala konkurentnost na globalnom tržištu. – Potrebno je osigurati kontinuiranu obuku za medicinske stručnjake, kao i ulaganje u najnoviju medicinsku tehnologiju kako bi se održao visoki standard usluga, dodaje. Ipak, najveća kočnica razvoja ove vrste turizma jeste nepostojanje sveobuhvatne nacionalne strategije za zdravstveni turizam, iako postoje inicijative na regionalnom nivou. – Razvoj zdravstvenog turizma zahtijeva jasnu strategiju koja uključuje regulaciju, promociju i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja za privatne i javne zdravstvene ustanove, kaže Jusufović. Također, saradnja između sektora zdravstva, turizma i obrazovanja ključna je za razvoj zdravstvenog turizma. Obrazovne institucije mogu obučiti stručnjake specijalizirane za zdravstveni turizam, dok sektor turizma može promovirati BiH kao atraktivnu destinaciju za medicinske usluge. Ovaj multidisciplinarni pristup omogućava dugoročnu održivost i rast ove industrije. A činjenica je da bi lokalne zajednice mogle imati velike koristi od zdravstvenog turizma kroz povećanje zapošljavanja, razvoj infrastrukture, te promociju kulturnih i prirodnih atrakcija. – Zdravstveni turizam doprinosi i ekonomskom rastu jer pacijenti koji dolaze radi medicinskih usluga često ostaju duže, trošeći na smještaj, restorane i druge lokalne usluge, zaključuje Jusufović. VEZANO Sedam suptilnih znakova da unosite previše šećera
Sedam suptilnih znakova da unosite previše šećera
Marx.ba Dodani šećer nalazi se u mnogim svakodnevnim namirnicama, a često ga konzumiramo i nesvjesno. Mnogi svakodnevno unose previše šećera, što dugoročno može imati negativne posljedice na zdravlje. Dodani šećeri nalaze se u raznim proizvodima, uključujući gazirana pića, zaslađene čajeve, slastice, umake, preljeve i džemove, dok prirodni šećeri iz voća i povrća dolaze s korisnim hranjivim tvarima. Budući da se šećer često krije u neočekivanim namirnicama, unos može lako biti veći nego što mislimo. Nutricionistica Lindsay Fencl je za portal Eating Well izdvojila najčešće promjene na koje treba obratiti pozornost ako ste zabrinuti zbog količine šećera u prehrani, prenosi Indcexfit. Okusni pupoljci se prilagođavaju Ako često konzumirate hranu bogatu šećerom, vaši okusni pupoljci mogu postati manje osjetljivi na slatkoću. Nutricionistica Fencl objašnjava da “visoki nivoi šećera mogu smanjiti osjetljivost receptora, pa vam treba sve više šećera da biste postigli isti osjećaj zadovoljstva”. Šećer potiče otpuštanje dopamina, neurotransmitera povezanog s osjećajem sreće i motivacije, što može stvoriti naviku koju je teško prekinuti, prenosi Eating Well. Dan započinjete i završavate slatkom hranom Ako jutro započinjete kroasanom i zaslađenom kafom, a dan završavate slatkim desertom, vrlo brzo možete premašiti preporučeni dnevni unos šećera. Primjerice, veliki kroasan i slatka kafa mogu sadržavati gotovo 40 grama šećera, a dodatna porcija sladoleda nakon večere može vas dovesti do 55 grama šećera dnevno. Umorni ste čak i nakon spavanja Nedostatak sna može povećati želju za slatkom i kaloričnom hranom, a konzumacija šećera dodatno remeti kvalitet sna. Brzi skokovi i padovi nivoa šećera u krvi nakon obroka bogatih šećerom mogu dovesti do umora, gladi i ponovne želje za slatkim, stvarajući začarani krug iscrpljenosti. Stalno ste žedni Pretjerana žeđ može biti znak prekomjernog unosa šećera. Kada je nivo šećera u krvi visok, tijelo pokušava izbaciti višak putem mokraće, što uzrokuje pojačanu žeđ. Ovo također može biti rani znak dijabetesa tipa 2, pa je važno obratiti pažnju i posavjetovati se s ljekarom ako primijetite trajne promjene. Povećava vam se holesterol Iako šećer možda ne povezujete s nivoom holesterola, istraživanja pokazuju da visoki unos šećera može povećati nivo LDL “lošeg” holesterola i triglicerida. Višak šećera u tijelu potiče proizvodnju masnih kiselina, što može negativno utjecati na zdravlje srca. Imate više karijesa Hrana bogata dodanim šećerom povećava rizik od karijesa. Bakterije u ustima pretvaraju šećere u kiseline koje oštećuju zubnu caklinu. Ako primijetite da imate više karijesa nego inače, to može biti povezano s prekomjernim unosom šećera. Primjećujete debljanje Hrana bogata šećerom često je siromašna drugim važnim hranjivim tvarima, ali bogata kalorijama. Budući da su takve namirnice vrlo ukusne i lako se pretjeruje s njihovim unosom, s vremenom mogu doprinijeti povećanju tjelesne težine. Važno je naglasiti da nijedna pojedinačna namirnica ne uzrokuje debljanje sama po sebi, presudne su sveukupne prehrambene navike. VEZANO Četiri jutarnje navike zbog kojih se osjećamo umorno cijeli dan
Četiri jutarnje navike zbog kojih se osjećamo umorno cijeli dan
Marx.ba Način na koji započinjemo dan često određuje kako ćemo se osjećati do kraja dana. Iako svi volimo ideju produktivnog jutra, istina je da neke jutarnje navike zapravo sabotiraju nivou energije, koncentraciju i raspoloženje. Ponekad se osjećamo iscrpljeno već sredinom jutra, a da ni ne shvatamo kako je dio problema krenuo čim smo otvorili oči. Stručnjaci upozoravaju da određeni obrasci ponašanja ujutro mogu poremetiti prirodni ritam tijela i potaknuti umor, razdražljivost ili čak pojačanu žudnju za nezdravom hranom. Dobra vijest je da su ti obrasci često jednostavni za promijeniti, ali prvi korak je prepoznati ih. Evo o kojim je navikama riječ. Odgađanje alarma Pritiskanje tipke za odgodu možda nam daje osjećaj da smo “ukrali” još nekoliko minuta sna, ali zapravo može imati suprotan učinak. Razni stručnjaci ističu da ponovno tonjenje u san na samo pet do deset minuta može zbuniti mozak i narušiti ciklus buđenja, zbog čega se osjećamo još umornije kad konačno ustanemo. Umjesto da budemo svježi i spremni, osjećaj pospanosti se može protegnuti i kroz ostatak jutra, piše Indexfit. Skakanje iz kreveta bez trenutka za sebe Mnogi od nas odmah nakon buđenja uzimaju mobitele, provjeravaju poruke ili hitaju prema sljedećoj obavezi. No, nagli ulazak u dan bez trenutka tišine ili osnovne rutine (poput istezanja, dubokog disanja ili samo nekoliko minuta bez ekrana) može pojačati stres i ostaviti nas u “modu preživljavanja” od samog početka. Stručnjaci savjetuju da je kratka jutarnja rutina za prizemljenje ključ za stabilan nivo energije. Preskakanje doručka ili jutarnje hidracije Nakon nekoliko sati sna, naše tijelo je blago dehidrirano i u potrazi za gorivom. Preskakanje vode i doručka može usporiti metabolizam, utjecati na koncentraciju i dovesti do naglih padova energije kasnije tokom dana. Iako neki biraju preskočiti doručak zbog načina prehrane, stručnjaci napominju da čak i samo čaša vode i lagani, nutritivni obrok mogu učiniti veliku razliku u nivou energije. Izostanak bilo kakvog kretanja ujutro Ako odmah nakon buđenja sjedimo ili ležimo duže vrijeme, tijelu šaljemo poruku da još nije vrijeme za “buđenje”. Stručnjaci naglašavaju da lagano jutarnje kretanje – poput istezanja, kratke šetnje ili nekoliko minuta laganih vježbi – može potaknuti cirkulaciju, razbuditi tijelo i stabilizirati energiju. Nije nužno odmah odraditi puni trening, ali nekoliko pokreta koji aktiviraju tijelo može imati velik utjecaj na to kako se osjećamo tokom dana. VEZANO Oduševit će vas: Devet nevjerovatnih činjenica o zdravlju koje niste znali
Oduševit će vas: Devet nevjerovatnih činjenica o zdravlju koje niste znali
Marx.ba Zdravlje i nauka ne moraju uvijek biti ozbiljne teme. U moru savjeta o prehrani, vježbanju i stresu, postoje i one zabavne strane zdravlja koje nas podsjećaju koliko je ljudsko tijelo nevjerovatno i pomalo čudno. Ovo je devet činjenica o zdravlju koje možda niste znali, ali ćete ih definitivno poželjeti prepričati. Idealno za one trenutke kad želite malo bolje razumjeti kako vaše tijelo zapravo funkcionira. Smijeh je lijek – i za tijelo i za mozak Već deset minuta iskrenog smijeha može potaknuti lučenje endorfina, hormona sreće, ali i smanjiti nivo kortizola – hormona stresa. Naučnici su otkrili i da smijeh poboljšava cirkulaciju, jača srce i potiče rad imunološkog sistema. Dakle, uživajte u onome što vas nasmijava – to je zapravo besplatna terapija. Vaša koža može nanjušiti emocije drugih Zvuči kao X-Men sposobnost, ali nije fikcija. Ljudska koža reagira na hemijske spojeve iz znoja osoba koje su u stresu. Mozak podsvjesno procesuira te informacije i može promijeniti naše raspoloženje, čak i ako ne znamo zašto – to je ono kad kažemo da neko ima lošu energiju. Pjevanje pod tušem može sniziti krvni pritisak Kad pjevamo, kontrolirano dišemo, slično kao kod vježbi disanja koje se koriste za smirenje. Redovno pjevanje može poboljšati funkciju pluća, sniziti krvni pritisak i pozitivno utjecati na zdravlje srca. Istraživanja su pokazala da pjevanje u grupi (kao u horovima) može dodatno povećati osjećaj sreće i povezanosti. Ali i solo tuš koncerti imaju svoj učinak. Ljudi su viši ujutro Tokom spavanja, pritisak gravitacije na kičmu se smanjuje pa se diskovi između kralježaka “rašire”. Rezultat? Ujutro možete biti i do 1,5 cm viši nego navečer. Osjećaj “leptirića u stomaku” ima naučno objašnjenje Kad se zaljubimo ili smo nervozni, organizam preusmjerava krv iz probavnog sustava u mišiće i tijelo se priprema za “borbu ili bijeg”. Zato osjećamo one čudne trnce i nemir u želucu. Srce zna kad lažemo Poligraf (detektor laži) zapravo bilježi promjene u srčanom ritmu, disanju i znojenju. Kad lažemo, srce često ubrzava ili preskače ritam – i to prije nego što toga postanemo svjesni. Žvakanje utječe na mozak – ovisno o strani Ako žvačete s lijeve strane, stimulira se desna hemisfera mozga – povezana s emocijama i intuicijom. Žvakanje desnom stranom aktivira lijevu hemisferu – zaduženu za logiku i analitičko razmišljanje. Zvuči kao sitnica, ali mozak to primjećuje. Disanje na lijevu nosnicu – trik za smirenje Ako ste pod stresom, pokušajte zatvoriti desnu nosnicu i disati samo kroz lijevu. To aktivira parasimpatički nervni sistem koji opušta tijelo i usporava srce. Koriste ga i yogiji i neuronaučnici! Ožiljci ne rastu s nama Ako ste pali s bicikla kao dijete i još uvijek imate taj ožiljak – vjerovatno izgleda manji nego tada. Zašto? Zato što koža oko njega raste, ali sam ožiljak ne. VEZANO Evo kada umor nije samo umor, već ozbiljan problem
Evo kada umor nije samo umor, već ozbiljan problem
Marx.ba U današnje vrijeme ljudi sve češće spavaju premalo, a osjećaj iscrpljenosti postao je toliko uobičajen da ga mnogi više ni ne prepoznaju kao problem. I dok svi znamo koliko je nedostatak sna štetan, rijetko se govori o tome kako razlikovati običan umor od ozbiljne iscrpljenosti koja može ugroziti zdravlje. Psihologinja i stručnjakinja za spavanje, dr. Leah Kaylor, upozorava da sve više ljudi ne shvata koliko su iscrpljeni. Objašnjava da mnogi precjenjuju svoju sposobnost funkcioniranja, iako su im rezerve energije pri kraju. Kaže da čak i lagana neispavanost može imati ozbiljne posljedice, primjerice, ostajanje budnim između 17 i 19 sati može usporiti vaše reakcije kao da ste pod utjecajem alkohola, s koncentracijom u krvi od 0,05 posto. Drugim riječima, nakon prosječnog radnog dana, mozak nam može raditi slično kao da smo popili koju čašicu previše. Mnogi ljudi misle da su se “navikli” na četiri ili pet sati sna po noći, ali to ne znači da njihovo tijelo ne trpi. Naprotov, redovni manjak sna utječe na sve aspekte života, od kognitivnih sposobnosti i emocionalne stabilnosti do fizičkog zdravlja i društvenih odnosa. I samo jedna loša noć može narušiti koncentraciju, pamćenje, regulaciju emocija i fizičku koordinaciju. S vremenom, hronični nedostatak sna dovodi do pada radne učinkovitosti, poteškoća u donošenju odluka i većeg rizika od nesreća, bilo na poslu, bilo za volanom. Osim toga, neispavanost slabi imunitet i usporava oporavak organizma, a dugoročno povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i pretilosti, piše Indexfit. Znakovi da više niste samo umorni, već ozbiljno iscrpljeni, mogu biti i fizički i psihološki. Jedan od najozbiljnijih pokazatelja su trenutni prekidi svijesti, odnosni trenuci kada se mozak nakratko “ugasi”, iako su oči otvorene. To je posebno opasno ako vozite ili upravljate strojevima. Drugi znakovi su promjene raspoloženja, razdražljivost i emotivne reakcije koje nisu tipične za vas. Zaboravljivost, neodlučnost i stalna potreba za kofeinom ili slatkišima također su znak da vam tijelo pokušava nadoknaditi energiju koju ne dobiva snom. Još jedan zanimljiv detalj je da ako zaspite čim dotaknete jastuk, to možda ne znači da ste osoba koja dobro spava, nego da ste toliko iscrpljeni da mozak nema izbora. Osjećaj da ste istovremeno umorni i preuzbuđeni da biste zaspali često je rezultat povišenog kortizola, hormona stresa. Dr. Kaylor podsjeća da je važno uzeti san ozbiljno. Ako mislite da nedostatak sna “nije veliki problem”, sjetite se da su neke od najvećih katastrofa u historiji, uključujući nuklearne nesreće i pomorske havarije, bile povezane upravo s umorom. Zato, kad sljedeći put pomislite preskočiti san zbog posla ili obaveza, možda biste se trebali zapitati isplati li se to doista. Jer i vaše tijelo i vaš mozak trebaju odmor da bi funkcionirali kako treba, svaki dan. VEZANO Stručnjaci: Ako želite duže živjeti, prakticirajte četiri navike
Stručnjaci: Ako želite duže živjeti, prakticirajte četiri navike
Marx.ba Mnogi ljudi u nekom trenutku života počnu razmišljati o tome kako njihove svakodnevne navike utječu na dugovječnost. Iako je želja za zdravijim načinom života sve češća, mnogi ne znaju odakle krenuti. Srećom, sve više ljekara i zdravstvenih stručnjaka dijeli savjete o jednostavnim promjenama koje mogu poboljšati kvalitetu života i potencijalno produžiti njegov vijek. Jedan od njih je i hirurg dr. Anthony Youn, koji je istaknuo nekoliko prehrambenih promjena koje, prema njegovim riječima i studijama, mogu produžiti život i do 13 godina. Jedite više ribe Dodavanje ribe u prehranu barem dva puta sedmično već je dugo povezano s nizom zdravstvenih prednosti. Ribe poput lososa, skuše i sardina iznimno su bogate hranjivim tvarima, osobito omega-3 masnim kiselinama. Dr. Youn ističe važnost zdravih masnoća koje se nalaze upravo u tim vrstama ribe. Iako se ponekad spominju zabrinutosti zbog žive u ribi, ona ostaje vrijedan i hranjiv izvor bjelančevina koji se može lako uklopiti u razna jela. Smanjite unos zaslađenih pića U toplijim mjesecima mnogi posežu za rashlađenim gaziranim pićima, no redovna konzumacija takvih napitaka može ozbiljno štetiti zdravlju. Prema organizaciji Action On Sugar, jedna limenka gaziranog pića može sadržavati oko devet grama dodanog šećera, što je čak 140 posto više od preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, piše Indexfit. Pretjerani unos šećera povezan je s povećanim rizikom od dijabetesa i srčanih bolesti. Umjesto toga, preporučuje se konzumacija napitaka s manje šećera ili jednostavno više vode uz prirodne dodatke poput limuna ili mente. Uključite više orašastih plodova i sjemenki u prehranu Ako već volimo grickati orašaste plodove i sjemenke ili ih koristimo kao alternativni izvor proteina, nastavimo s tom navikom. Dr. Youn navodi da su oni “odličan izvor zdravih masnoća i bjelančevina, što ih čini korisnim za dugovječnost”. Osim što su hranjivi, dostupni su u brojnim varijacijama i lako se uklapaju i u slana i u slatka jela. Smanjite unos crvenog i procesuiranog mesa Iako povremeni hamburger ili hot dog ne predstavljaju problem, pretjerana konzumacija crvenog i prerađenog mesa može imati negativan utjecaj na zdravlje. Dr. Youn savjetuje ograničavanje unosa crvenog mesa te trajnih proizvoda od mesa, koji su povezani s lošijim zdravljem srca i probavnog sistema, kao i povećanim rizikom od pojedinih vrsta raka. VEZANO Šta se događa s našim tijelom ako previše spavamo
Šta se događa s našim tijelom ako previše spavamo
Marx.ba Neuronaučnica Chelsie Rohrscheib objasnila je za Daily Mail da je sedam do devet sati sna idealna količina za odrasle osobe. Sve više od toga moglo bi ukazivati na skriveni zdravstveni problem. – Spavanje duže od preporučenog može značiti da se u tijelu događa nešto što nije u redu, upozorava ona. To može uključivati razne poremećaje spavanja (poput apneje ili hipersomnije), autoimune i upalne bolesti, depresiju, rak ili hormonalne poremećaje. Ukratko, tijelo vam možda pokušava nešto poručiti, piše Indexfit. Osim što višesatno spavanje može biti simptom bolesti, dugoročno može i povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema. Studije su pokazale da navika dugog spavanja povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, pa čak i slabljenja kognitivnih funkcija, uključujući demenciju. Naravno, povremeno duže spavanje nije nužno loše, pogotovo ako tokom radne sedmice ne stignete odspavati dovoljno. – Mozak vodi svojevrsnu evidenciju o potrebama za snom. Ako redovno spavate premalo, stvara se deficit sna, objašnjava dr. Rohrscheib. No nadoknada sna vikendom nije dugoročno rješenje. Nažalost, naučne studije pokazuju da se taj manjak sna nikada ne može u potpunosti nadoknaditi. Ako vam kvaliteta sna nije zadovoljavajuća, dobra je vijest da se to može poboljšati. Dr. Rohrscheib savjetuje da se držite dosljednog rasporeda spavanja i buđenja, da se izložite što više prirodnom svjetlu u prvoj polovici dana, da jedete uravnoteženo i vježbate barem 30 minuta dnevno, ako ste jako umorni, kratko odrijemajte i upravljajte stresom što bolje možete. VEZANO CE oznaka potvrđuje sigurnost i kvalitet medIT softverskih rješenja u zdravstvu
CE oznaka potvrđuje sigurnost i kvalitet medIT softverskih rješenja u zdravstvu
Marx.ba Softverska rješenja kompanije medIT su zvanično dobila “CE” oznaku, registrovanu od strane Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Za zdravstvene radnike, “CE” oznaka znači dodatno povjerenje u digitalne alate koje svakodnevno koriste u dijagnostici, terapiji, administraciji i komunikaciji sa pacijentima. – Naš softver je sada i formalno certificiran, standardiziran, kao pouzdano medicinsko sredstvo u pružanju zdravstvenih usluga. Za pacijente, “CE” oznaka predstavlja sigurnost da se njihovi podaci obrađuju na certificiranom medicinskom sredstvu na najvišem nivou zaštite i da su uključeni u digitalne tokove zdravstvene zaštite, koji zadovoljavaju evropske standarde. Naša misija ostaje ista – obezbijediti dostupniju, precizniju i bržu zdravstvenu uslugu, izjavio je Samir Dedović, direktor i predsjednik medIT Uprave. “CE” certifikacija je korak naprijed ka još većem povjerenju i širenju primjene medIT softverskih rješenja u Bosni i Hercegovini i šire.
Ni kafa, ni čaj: Ovo je najbolji napitak za početak dana
Marx.ba Ako tražite zdraviju zamjenu za jutarnju kafu, stručnjaci preporučuju kakao. On sadrži teobromin, prirodni stimulans sličan kofeinu, ali s blažim djelovanjem i bez negativnih učinaka kafe. Kakao je bogat flavonoidima, koji poboljšavaju kognitivne funkcije, koncentraciju i smanjuju rizik od demencije. Djeluju i kao antioksidansi, boreći se protiv štetnih slobodnih radikala. Osim toga, kakao sadrži biljne proteine, željezo, magnezij, kalij, kalcij, folnu kiselinu i vitamine B, E i K grupe. Zbog visokog kalorijskog sadržaja i masti, osobe s kardiovaskularnim bolestima trebale bi ga konzumirati umjereno ili ga izbjegavati. Dodavanje punomasnog mlijeka povećava masnoće, pa se preporučuju biljna mlijeka (bademovo, kokosovo, zobeno). Djeca mlađa od 3 godine mogu imati alergijsku reakciju. Kakao se ne preporučuje ni ženama s cistama na dojkama, osobama s hemoroidima, hroničnim glavoboljama ili povećanom osjetljivošću na kofein. Zbog visokog udjela željeza, koristan je kod anemije, a magnezijum pomaže kod stresa i depresije. Kakao pomaže i u obnavljanju kože, potiče rast mišića i sadrži feniletilamin, vitamin koji izaziva lučenje hormona sreće. VEZANO Minimalni broj koraka koje preporučuju stručnjaci za zdrav život