Marx.ba

Indeks na nizozemskoj berzi plina, TTF (Title Transfer Facility) koji služi kao referentna vrijednost za evropske cijene plina značajno je pao. Cijena megavat sata (MWh) je ispod 25 eura što je strmoglavi pad od preko 50 posto u usporedbi s istim periodom prije godinu dana.

Ovaj pad odražava širi trend na koji utječe kombinacija klimatskih i ekonomskih faktora, uključujući temperature više od prosjeka na sjevernoj hemisferi i značajno smanjenje industrijske i domaće potražnje za prirodnim plinom.

Blaga zima, posebno u Francuskoj i Njemačkoj, koje bilježe treću i četvrtu najtopliju zimu u 34 godine, pridonijela je smanjenoj potražnji za grijanjem, piše Euronews.

Nivoi skladišta prirodnog plina u Evropi trenutno su na novim petogodišnjim sezonskim maksimumima, s rezervama plina u EU na 65,9 posto, Njemačkoj na 71,56 posto, Italiji na 60,3 posto, a Francuskoj na 51,3 posto, prema podacima Gas Infrastructure Europe (GIE).

Globalni pad proizvodnih aktivnosti od 2022. značajno je utjecao na industrijsku potražnju za plinom, posebno u Evropi.

Još jedan ključni faktor nedavnog naglog pada evropskih cijena prirodnog plina bio je snažan učinak obnovljivih izvora energije i proizvodnje nuklearne energije. Nakon nekoliko lošijih godina 2021. i 2022., energija vjetra i sunca pokazala su značajan napredak u 2023., a hidroelektrane imaju rezultate blizu petogodišnjih sezonskih maksimuma. Osim toga, proizvodnja nuklearne energije zabilježila je bolju proizvodnju u drugoj polovici 2023., nastavljajući se u 2024. godini.

Francisco Blanch, robni strateg pri Bank of AmericaGlobal Research, predviđa veću vjerovatnost da će cijene prirodnog plina TTF-a pasti prema dolje u proljeće, osobito ako globalna ekonomija ostane usporena, što bi potencijalno moglo dovesti do ponovnog vraćanja cijena na razine od ljeta 2023., a možda čak i niže, piše Tportal.

Međutim, Blanch je također istakao neke rizike koji potencijalno mogu dovesti do iznenađujućeg porasta cijena prirodnog plina. Ponovno oživljavanje proizvodnih aktivnosti vjerovatno bi dovelo do povećane globalne industrijske potražnje za plinom, dok bi poremećaji na Bliskom istoku (Crveno more) Evropi mogli dati značajan poticaj. Štaviše, zahtjevi regulatornog odobrenja za LNG terminale predstavljaju značajan rizik od kašnjenja planiranog kapaciteta za 2024., potencijalno ograničavajući rast globalne ponude u drugoj polovici 2024. i nakon toga.

Robni analitičari Goldman Sachsa Samantha Dart i Daniel Moreno nedavno su snizili svoju prognozu cijene prirodnog plina TTF s 41 €/MWh na 31 €/MWh, sugerirajući da bi globalna prekomjerna opskrba plinom koja se očekuje u ovom periodu mogla biti toliko značajna da bi Evropa možda trebala ponuditi poticaje kako bi se smanjila ponuda i spriječilo zagušenje skladišta sljedeće ljeto.

Međutim, unatoč ugodnim nivoima skladištenja na kraju zime, oni tvrde da Evropa još nije riješila svoju energetsku krizu. Vjeruju da mora proći još jedna zima prije nego što se smanji rizik od ekstremnih skokova cijena plina.