Marx.ba

Svjetski dan štednje (engl. World Savings Day) obilježava se svake godine 31. oktobra u spomen na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu u historijskom sjedištu banke Cassa di Risparmio delle Province Lombarde.

U Milanu su se tada sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova. Htjeli su pronaći izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat. Većina donesenih rezolucija odnosila se na bolju saradnju među bankama, koju se namjeravalo ostvariti kroz osnivanje Međunarodnog instituta štednih banaka. Uzme li se u obzir nestabilnost perioda u kojem su se navedeni događaji događali, trebalo je vratiti povjerenje štediša u sisteme i dodatno educirati ljude kako bi shvatili važnost štednje.

Učestvovalo je 350 delegata iz 27 zemalja svijeta koji su predstavljali oko 100 miliona štediša. Učesnici kongresa usaglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva. Time je započeta era promišljanja o očuvanju postojećih resursa i promjena u njihovom korištenju.

Profesor Filippo Ravizza, koji je kasnije bio i direktor Instituta za međunarodne štedionice (eng. International Savings Banks Institute), posljednji dan spomenutog kongresa je proglasio Svjetskim danom štednje. Taj dan posvećen je promicanju i jačanju svijesti javnosti o važnosti štednje za savremenu ekonomiju i osobne potrebe svakog pojedinca.

Tradicija se zadržala do danas širom svijeta. Tim povodom kreditne institucije najčešće daruju štedne kasice, nagrađuju najvjernije štediše, doniraju određena sredstva u dobrotvorne svrhe, ili otvaraju svoja vrata najmlađima koji imaju priliku posjetiti banke i saznati nešto o njihovom poslovanju.

Štednje je jedan od temelja rasta i razvoja svake zemlje preko kojeg se dolazilo do višeg životnog standarda i stabilnosti nacionalnih ekonomija. U tom pogledu se do danas nije ništa promijenilo.

VEZANO

Milatović na Poslovnom forumu: Zajedničkim naporima možemo unaprijediti saradnju