N. D.

Globalne kompanije izdaju rekordne iznose obveznica denominiranih u juanima i naveliko se zadužuju kod kineskih banaka zbog niskih kamatnih stopa, a kineski juan pretekao je euro u finansiranju svjetske trgovine. Strane kompanije i banke prikupljaju u kontinentalnoj Kini i Hong Kongu rekordne iznose novca izdanjem panda i dim sum obveznica u juanima, piše Reuters.

Panda obveznice kontinuirano promiču korištenje renminbija (juana) kao valute za finansijske transakcije, objavila je u oktobru kineska centralna banka. To je motiviralo banke da pozajmljuju stranim kompanijama i omogućilo širu upotrebu juana izvan Kine.

Ekonomski analitičar Muris Čičić kaže kako je sve ovo realan slijed događaja.

– Kina raste i Kina je buduća svjetska vodeća imperija. Ne može se reći za koliko godina, ali za 30 ili 50 godina Kina će biti na vrhu. Ova zemlja nezaustavljivo zauzima svoje mjesto lidera u svijetu. Naravno, drugi pokušavaju da to spriječe, ali po meni to je nezaustavljiv slijed civilizacija, koje jedna drugu naslijeđuju, naglašava Čičić za Marx.ba.

Po njegovim riječima nije iznenađujuće i novo jačanje kinske valute.

– Jačanje njihove valute je jasno. Sve je to neki normalan slijed događaja. Isto kao što je dolar postao svjetska valuta prije 100 ili više godina, tako će i juan postati u dogledno vrijeme. Činjenica je da to ide u tom pravcu, mada i kineski model ima svoje zastoje. Nije on idealan, imali su svoje uspone i padove. Imali su svojih problema, ali u generalnom trendu, Kina je ta koja će biti buduća dominatna svjetska civilzacija, naglašava ekonomski stručnjak.

Inače, u prvih 10 ovogodišnjih mjeseci kompanije poput njemačkog proizvođača automobila BMW-a i francuske banke Credit Agricole, kao i inozemni ogranci kineskih kompanija prikupili su rekordnih 125,5 milijardi juana (17,33 milijarde dolara) izdanjem panda obveznica, za 61 posto više nego lani. Kanadska cenbtralna banka pribavila je krajem oktobra milijardu juana izdanjem trogodišnje panda obveznice, uz kupon od 3,2 posto. Na domaćem tržištu morala bi platiti kamatu od 4,5 posto.

U Hong Kongu je vrijednost izdanih dim sum, obveznica također dosegla rekord od 343 milijarde juana, skočivši za 62 posto u prvih osam mjeseci. I banke su pojačano izdavale zajmove u kineskoj valuti.

Povećanje udjela juana u globalnom finansiranju spada među glavne prioritete Kine u internacionalizaciji domaće valute, iako se čini da je nedavni uzlet uglavnom bio usmjeren u poslove u azijskom divu.