Bloomberg Adria

Adria regiju u ovoj godini čeka umjereni ekonomski rast podržan snažnom domaćom potrošnjom, infrastrukturnim projektima čija je realizacija u toku i oporavkom vanjske potražnje. Isti faktori gurat će ekonomski rast i u 2025.

U najnovijem makrokvartalnom izvještaju analitičari Bloomberg Adrije zadržali su projekcije ekonomskog rasta za sve države nepromijenjenima za ovu i narednu godinu, izuzev za Hrvatsku, gdje je projekcija za 2025. blago smanjena (-0,1 procentni poen).

Fiskalne politike širom regije ostat će ekspanzivne u 2024. godini, s naglaskom na javna ulaganja i socijalnu potrošnju. Međutim, do 2025. očekuje se postepeni prelazak prema fiskalnoj konsolidaciji, posebno u Sloveniji i Hrvatskoj, jer će vlade nastojati upravljati budžetskim deficitima. Unatoč ekspanzivnom fiskalnom okruženju u 2024. godini, očekuje se da će budžetski deficiti ostati pod kontrolom. Politička nesigurnost u Bosni i Hercegovini predstavlja rizik za fiskalnu stabilnost i pristup sredstvima Evropske unije, navode analitičari Bloomberg Adrije u svojoj posljednjoj analizi.

Analitičari Bloomberg Adrije očekuju da će centralne banke postepeno smanjivati kamatne stope kao odgovor na očekivano monetarno popuštanje Evropske centralne banke (ECB). Očekuje se da će i Srbija i Sjeverna Makedonija provesti pažljiva smanjenja stopa s ciljem poticanja ekonomskog rasta uz upravljanje inflatornim pritiscima. Valute regije vjerovatno će održavati stabilnost.

Bosna i Hercegovina

Bruto domaći proizvod (BDP) BiH, prema očekivanjima analitičara, trebao bi rasti 2,8 posto u ovoj godini. Depresivna vanjska potražnja uzima danak, a glavni pokretač ekonomskog rasta u 2024. bit će potrošnja.

– Godišnji rast plata od devet posto u prvoj polovici 2024. i doznaka od osam posto u prvom kvartalu pružaju snažnu podršku trendu rasta potrošnje koji je u prvoj polovini godine iznosio 12 posto međugodišnje, ističu analitičari.

U 2025. očekuju ubrzanje ekonomskog rasta na tri posto. Očekuju da će se vanjska potražnja početi oporavljati, što bi snažno potaknulo izvoz, s obzirom na nisku bazu iz 2024. godine. Potrošnja će zadržati stabilan tempo kako se tržište rada dodatno poboljšava.

– Politički rizici ostaju glavna unutrašnja prepreka za zemlju u ubrzavanju reformi i rasta. Zemlja je već propustila predfinansiranje od 70 miliona eura iz EU plana rasta zbog političkih nesuglasica, dodaju.

Hrvatska

Hrvatski BDP bi trebao rasti oko 3,5 posto u 2024. zbog rastućeg zamaha u potrošnji, dobrih ulaganja i turističke sezone. Priliv sredstava putem Kohezijske politike i fondova RRF pridonosi bržem rastu (dva zahtjeva za plaćanje ostvarena su do sada u 2024., ukupno oko 984 miliona eura).

– U 2025. očekujemo i dalje snažan rast od 2,6 posto na godišnjem nivou, uz daljnju konvergenciju prema EU. Pad kamatnih stopa podržat će potrošnju putem povećanja zaduživanja, jer novi gotovinski i potrošački krediti za domaćinstva čine oko 13 posto ukupne potrošnje (prema podacima o fiskalnim računima), kažu analitičari.

Također, očekuju da će ulaganja ojačati u skladu s nadogradnjama u segmentu proizvodnje i distribucije energije, ali i da će se pokrenuti privatna ulaganja s padom kamatnih stopa.

Srbija

I BDP Srbije bi trebao rasti oko 3,5 posto, čemu solidan doprinos daje i potrošnja. Očekuju se negativni učinci sušne ljetne sezone na jesenje usjeve.

Po istoj stopi ekonomija Srbije bi trebala rasti i u 2025. Povećanje proizvodnog potencijala vidi se u rastu uvoza kapitalnih dobara od cca 18 posto na godišnjem nivou u prvoj polovini 2024., te u porastu novih investicijskih kredita za 27 posto godišnje u prvoj polovini 2023.

– Uzimajući sve navedeno u obzir i u skladu s boljom vanjskom potražnjom, očekujemo brži rast izvoza. Infrastrukturna ulaganja ostat će značajan stub rasta kako se projekt Expo 2027 ubrzava, dodaju analitičari.

Slovenija

Analitičari očekuju da će BDP Slovenije u 2024. godini rasti za 2,1 posto na godišnjem nivou. U 2025. ekonomski rast bi trebao iznositi dva posto godišnje, uz pomak prema poboljšanju izvoza.

– Iako se Slovenija bori s oporavkom izvoza, koji je glavni pokretač dugoročnog trenda u BDP-u, očekujemo pozitivne doprinose tokom ostatka 2024. zbog niske baze u drugoj polovini 2023., navode analitičari.

Daljnji doprinos ekonomskom rastu dat će domaća potrošnja. Prema istraživanju Evropske komisije o ulaganjima u industriji, glavni faktori su izazovna potražnja i finansijska ograničenja. Analitičari BBA vide dvostruke učinke smanjenja stopa ECB-a.

– Prvo, domaća ekonomija osjetit će niže kamatne stope, što će neke investicije učiniti izvedivijim, a teret kamatnih stopa će se smanjiti. Drugo, opći trend pada kamatnih stopa prevest će se u bolju vanjsku potražnju, povećavajući domaću proizvodnju i izvoz, pojašnjavaju analitičari.

Sjeverna Makedonija

Ekonomski rast Sjeverne Makedonije, prema očekivanjima analitičara, u ovoj godini iznosit će 2,4 posto.

– Očekujemo oporavak izvozne strane, zbog niske baze iz 2023., iako je brži rast ograničen slabim njemačkim proizvodnim podacima kao glavnim izvoznim tržištem, navode analitičari.

U 2025. očekuje se rast od tri posto na godišnjem nivou. Izvoz će se oporaviti, jer se vanjska potražnja brže oporavlja, a prilivi direktnih stranih ulaganja (FDI) počinju s proizvodnjom.

– Daljnji priliv FDI ima potencijal zbog dostupnosti radne snage i namjera vlade da smanji poreznu stopu za multinacionalne kompanije s prihodima većim od 50 miliona eura. Ulaganja u obnovljive izvore energije, i solarne i vjetroelektrane, podržat će rast u srednjem roku, ističu analitičari Bloomberg Adrije.