Marx.ba

U periodu januar – juni 2025. godine, ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine iznosi 23,6 milijardi KM, što je za 4,83% više u odnosu na isti period prošle godine. Od toga, izvoz Bosne i Hercegovine iznosi 8,65 milijardi KM, što je povećanje od gotovo 445 miliona KM ili 5,42% u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz je iznosi 14,95 milijardi KM, uz rast od 644 miliona KM ili 4,5%. Deficit u robnoj razmjeni iznosi 6,3 milijardi KM.

Ovo je istaknuto na konferenciji za novinare u Sarajevu na kojoj su direktor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Slaviša Ćeranić i Belma Alihodžić, prezentovali osnovne pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje sa svijetom u periodu šest mjeseci ove godine, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima.

– Uprkos ranim znakovima industrijskog oporavka, koji su doprinijeli povećanju izvoza BiH, ekonomska neizvjesnost ostaje izražena, posebno zbog oslabljene potražnje i fragmentacije trgovinskih lanaca. S druge strane, uvoz u BiH je takođe porastao, što je u najvećoj mjeri rezultat povećane domaće potrošnje, povećanog uvoza repromaterijala i stabilnijih prihoda stanovništva. Kako domaća proizvodnja i dalje ne zadovoljava unutrašnju potražnju, naročito u sektorima prehrane, elektronike i automobilske opreme, povećanje uvoza odražava strukturnu ovisnost ekonomije o vanjskim dobavljačima. Takođe, nastavak velikih infrastrukturnih projekata doveo je do dodatnog uvoza građevinskog materijala, mehanizacije i industrijskih sirovina, kazao je Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem.

EU ostaje najznačajniji trgovinski partner BiH, s preko 66% ukupnog izvoza i gotovo 68% ukupnog uvoza.

– Ukupan uvoz iz eurozone iznosio je 9,91 mlrd KM i veća je za 211,29 mil KM dok je izvoz iznosio 6,36 mlrd KM što je više za 303,55 mil KM u odnosnu na isti period prethodne godine. U posmatranom periodu, trgovina unutar CEFTA-e bilježi najveći relativni rast, što pokazuje značaj regionalne integracije i komplementarnosti među ekonomijama Zapadnog Balkana usljed jačanja regionalne trgovinske povezanosti i veću konkurentnost bh. robe u CEFTA zemljama. Ukupan izvoz u ove zemlje iznosio je 1.42 mlrd KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 124,63 mil KM, dok je uvoz u zemlje CEFTA regiona iznosio 2,34 mlrd KM i veći je za 230,48 mil KM. Na tržište EFTA-e izvezeno je 534,12 mil KM i izvoz je veći 18,66 mil KM dok je uvoz iznosio 321,27 mil KM. Bosna i Hercegovina je ostvarila ukupan pad na tzv. Treća tržišta za 2,26 mil KM dok je uvoz povećan za 147,98 mil KM. Pad izvoza je ostavren u Kinu dok je u Tursku i SAD povećan, kazao je Ćeranić.

Posmatrajući robnu razmjenu u sektorima privrede, evidentno je povećanje i izvoza i uvoza u skoro svim sektorima privrede, što je direktno rezultiralo povećanim obimom ukupne razmjene.

– Najveći deficit je ostvaren u agro i prehrambenom sektoru i to u vrijednosti od 2 mlrd KM, što čini 32% ukupnog deficita u razmjeni BiH sa svijetom. U ovom deficitu najviše učestvuje razmjena mesa koja ima negativan saldo i to u vrijednosti od 245,3 miliona KM, što pokazuje da je izvoz 12% manji od uvoza. Ogroman je deficit i u razmjeni pića i alkohola. Za pola godine isti iznosi 228 miliona KM, a isti čini prekomjeran uvoz vode, vode sa zaslađivačem, sokova, piva i drugih alkoholnih proizvoda. Metalska industrija je ostvarila ukupan obim razmjene od 9,7 mlrd KM, od čega na rude i metale otpada 3,8 mlrd KM a na sektor mašina, aparata i uređaja 5,9 mlrd KM. Posmatrajući razmjenu ruda, metala i proizvoda evidentno je povećanja i izvoza i uvoza. Izvoz je u prvom polugodištu iznosio 1,7 mlrd KM, što je povećanje od 193,8 miliona KM. Uvoz je iznosio 2 mlrd KM, i povećan je za 121,8 miliona KM. Ovom povećanju je uglavnom doprinijelo povećanje uvoza aluminija i njegovih proizvoda, rekla je Belma Alihodžić.

Alihodžić je istakla da su mašine, aparati i uređaji ostvarili ukupan izvoz od 2,2 mlrd KM, što je povećanje od 112 miliona, te da većinu ovog izvoza čini elektroindustrija i to u vrijednosti od 1,5 mlrd KM, dok je vrijednost uvoza 3,7 mlrd KM, od čega je 2,2 mlrd KM elektroindustrija.

– Povećan obim je zabilježila i automobilska industrija. Izvoz je iznosi 380,9 miliona KM, što je povećanje za 49 miliona KM. Pozitivan trend izvoza ima i namjenska industrije, te je u prvom polugodištu isti iznosio preko 311 miliona KM, što je povećanje od 73,5 miliona KM ili 31% u odnosu na isti period prethodne godine, što može biti povezano s rastom globalne potražnje uslijed geopolitičkih nestabilnosti, rekla je Alihodžić.

Negativni trendovi zabilježeni su u insustriji tekstila, kože i obuće. Ostvaren je izvoz od 811,4 miliona KM, što je smanjenje od 42,4 miliona KM. Istovremeno, drvna industrija u robnoj razmjeni jedina ostvaruje suficit. Za pola godine je isti, zajedno sa madracima, grafičkom industrijom i namještajem, iznosio 590, 5 miliona KM. Ovom suficitu najviše doprinosi tarifna glava 64- namještaj, dijelovi, madraci, posteljine čiji suficit iznosi 392,2 miliona KM i tarifna glava 44- drvo i proizvodi od drveta, čiji suficit iznosi 262,4 miliona KM.

U narednim mjesecima, kako je kazano na konferenciji, očekuje se da će vanjskotrgovinska razmjena BiH zadržati sličan tempo kao do sada, bez značajnijih promjena ili oscilacija. S druge strane, rast plata, povećani priliv doznaka iz inostranstva i blago povišena inflacija mogli bi rezultirati porastom domaće potrošnje, što bi u konačnici moglo uzrokovati povećanje uvoza u narednom kvartalu. Što se tiče izvoza, predviđa se umjereni rast, ali bez većih skokova. Za veći rast ukupnog izvoza potrebno je povećati izvoz proizvoda sa višom dodanom vrijednošću; posebno razviti sektor prehrane, tekstila, autoidustrije, IT itd. Takođe šansa je u diverzifikaciji tržišta tj. povećan izvoz na tzv Treća tržišta.