Marx.ba

Evropska unija bilježi historijski preokret u energetskom sektoru. Prvi put, u prvih šest mjeseci 2024. godine, vjetar i solarna energija proizveli su više električne energije nego fosilna goriva.

Energija iz vjetra i sunca dostigla je rekordnih 30 posto ukupne proizvodnje električne energije u EU, nadmašivši udio fosilnih goriva, koji iznosi 27 posto. Preostalih 43 odsto dolazi iz hidroenergije, nuklearne energije i drugih izvora.

Pad fosilnih goriva i smanjenje emisija

Uprkos oporavku potražnje nakon krize sa cijenama gasa, proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva opala je za 17 posto tokom istog perioda. Ovaj pad je rezultat nastavka snažnog razvoja vjetroelektrana i solarnih postrojenja širom EU, što je dovelo do smanjenja emisija iz energetskog sektora za 31 posto u poređenju sa 2022. godinom.

Doktor Chris Rosslowe, analitičar iz Embera, ističe da ovaj trend signalizira brzo sužavanje uloge fosilnih goriva.

– Svjedoci smo historijske promjene u energetskom sektoru, i to se dešava ubrzano, navodi Chris Rosslowe.

Doprinos povoljnog vremena i politike

Pored rasta obnovljivih izvora, blage vremenske prilike i povoljni hidrološki uslovi također su doprinijeli smanjenju proizvodnje energije iz fosilnih goriva. Godina 2023. obilježena je rekordnim ulaganjima u kapacitete za vjetar i solarnu energiju, što je rezultat politike brojnih članica EU usmjerenih ka ubrzanju prelaska na obnovljive izvore i smanjenju zavisnosti od uvoznog prirodnog gasa.

Ember upozorava da će dalji napredak zahtijevati posvećenu politiku usmjerenu ka smanjenju prepreka za integraciju vjetra i solarne energije, kao što su unaprjeđenje elektroenergetske mreže i skraćenje vremena za priključenje novih projekata na mrežu.

Nastavak reformi kao ključ uspjeha

Pored mrežnih poboljšanja, neophodno je unaprijediti dostupnost sistema za skladištenje energije i fleksibilnost potražnje, što će omogućiti maksimalno iskorištavanje energije vjetra i sunca kada su u izobilju. Dalje pojednostavljenje dozvola za izgradnju novih postrojenja i modernizaciju starih vjetroelektrana, kao i digitalizacija procedura, bit će od presudnog značaja.

Doktor Rosslowe također naglašava važnost aukcija kao ključnog mehanizma za podršku razvoju obnovljivih izvora, uz preporuku vladama da obezbijede njihovo pravovremeno održavanje i pažljivo osmišljavanje.

Lideri među članicama EU

Od 27 članica EU, njih 13 sada proizvodi više električne energije iz vjetra i sunca nego iz fosilnih goriva. Među njima su Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Litvanija, Luksemburg, Portugal, Španija, Nizozemska i Švedska, koje zajedno čine 70 posto ukupne potražnje za električnom energijom u EU.

U prvih šest mjeseci 2024. godine, Belgija, Njemačka, Mađarska i Nizozemska prvi put su dostigle ovaj značajan prag, dok su Belgija, Francuska, Njemačka, Italija i Španija bile odgovorne za tri četvrtine ukupnog pada proizvodnje fosilnih goriva u EU. Njemačka je zabilježila najveći pad, prije svega zbog smanjenja proizvodnje energije iz uglja za više od četvrtine.

Evropa kao primjer energetske tranzicije

Dok neki članovi EU, poput Poljske i Grčke, još nisu dostigli ovaj prag, oni bilježe impresivan rast u vjetroelektranama i solarnoj energiji. Poljska je, na primjer, u prvoj polovini 2024. godine zabilježila rast solarne energije od 37 posto, što je četvrti najveći apsolutni rast među članicama EU.

Stručnjaci iz Embera poručuju da je ključ uspjeha u prilagođavanju politika koje omogućavaju nastavak razvoja obnovljivih izvora, čime će domaćinstva i preduzeća imati pristup jeftinijoj i obilnijoj energiji iz vjetra i sunca.