Marx.ba

Evropske zemlje će ove zime morati kupiti do 160 dodatnih narudžbi ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz SAD, zbog manjih količina u evropskim skladištima, i zbog smanjenja dotoka plina preko plinovoda iz Rusije i Alžira, kažu analitičari iz te industrije, i napominju da će se time povećati evropska ovisnost o američkom plinu.

Uvoz ukapljenog plina će tako skočiti na 820 tankera, u odnosu na 660 prošle godine, što predstavlja 48 posto ukupne potrošnje plina u EU. Analitičari predviđaju da će ove zime Evropi biti potrebno oko 16 milijardi kubičnih metara (bcm) plina. Savremeni tankeri za LNG obično imaju kapacitet od oko 0,1 bcm.

Prije desetak godina američki ukapljeni plin je pokrivao samo 10 posto evropskih potreba, a do 2021. taj je udio iznosio 23 posto, prije ruske invazije na Ukrajinu i potom prekida uvoza plina putem ruskih plinovoda. 

Uvoz ukapljenog plina iz SAD spasio je Evropu od dublje plinske krize 2022. godine, ali ta sve veća ovisnost postage neugodna, budući da je Trumpova vlada ove godine svojim trgovinskim partnerima uvela brojne carine – a Evropi je u sklopu novog trgovinskog sporazuma uvjetovala i garantiranu kupovinu energenata.

U periodu od 2026. do 2029. SAD će snabdijevati oko 70 posto evropske potrošnje ukapljenog plina, u odnosu na sadašnjih 58 posto, budući da EU namjerava potpuno zabraniti uvoz ruskog ukapljenog plina od 2027. godine, te sav uvoz plina iz Rusije do 2028.

Istovremeno, američka proizvodnja i izvozni kapaciteti bilježe velik rast, dok će istovremeno ponuda drugih dobavljača biti ograničena, kažu analitičari iz konsultantske kuće Energy Aspects.

Uvoz iz Alžira je u padu, a najveći evropski proizvođač Norveška također smanjuje proizvodnju. Cijene dugoročnih ugovora za uvoz plina preko plinovoda općenito su manje volatilne od cijena ukapljenog plina koje su ovisnije o stanju na tržištu i ponudi i potražnji.

To znači i da evropsko planiranje plinske opskrbe sve više oblikuju vanjski rizici i promjene, poput kineske potražnje za ukapljenim plinom, koji onda mogu dovesti do naglih promjena nabavnih cijena, što smanjuje stvaranje zaliha, kaže Arne Lohmann Rasmussen, analitičar pri investicijskoj kompaniji Global Risk Management.

Skladišta plina u EU su 4. oktobra bila na 82,75 posto popunjenosti, odnosno na 944 teravatsati (TWh), što je pad u odnosu na 94,32 posto na isti datum prošle godine, i najniži nivo za ovo doba godine od 2021., pokazuju podaci iz sektorskog udruženja Gas Infrastructure Evrope.

U martu 2025. skladišta su bila na samo 35 posto popunjenosti, što je najniži zabilježeni nivo još od 2022. Smanjenje dotoka plina preko plinovoda i veća ovisnost o ukapljenom plinu znače i da će u budućnosti biti naglih povlačenja i deponiranja količina na skladišta, kaže Florence Schmit, analitičarka za energetiku pri Rabobanku.

Do kraja ovog zimskog perioda, u martu 2026., volumen uskladištenog plina mogao bi pasti na tek 29 posto kapaciteta, po podacima platforme Kpler – što bi bio najniži nivo u posljednjih sedam godina. A time bi se na evropske cijene plina u 2026. godini dodala značajna premija na rizik, kažu stručnjaci iz Energy Aspects.