Marx.ba
Ako umjetna inteligencija transformira globalne ekonomiju, onda su podatkovni centri koji ju treniraju zapravo tvornice budućnosti pa vlade širom svijeta podatkovne centre sposobne za treniranje umjetne inteligencije vide kao strateški resurs koji žude kontrolirati, piše Financial Times.
Korištenje snažnog računarstva u strateške svrhe nije ništa novo, tokom Hladnog rata SAD je dopustio prodaju superračunara Sovjetskom savezu samo ako su se koristila za prognozu vremena, a ne za nuklearne simulacije. Ta su pravila bila nametnuta zahtjevima da Sovjeti prihvate stalne strane promatrače te da čak predaju podatke superračunara na analizu američkim obavještajnim službama.
Poput superračunara, sistemi umjetne inteligencije koji se danas razvijaju imaju i civilne i vojne mogućnosti te mogu optimizirati aplikacije za dostavu hrane, ali također mogu analizirati satelitske fotografije i direktne napade dronova. Nije nerazumno kladiti se da će kontrola nad podatkovnim centrima umjetne inteligencije imati jednako političke i ekonomske implikacije.
Svi napredni sistemi umjetne inteligencije razvijeni su u podatkovnim centrima punim vrhunskih čipova, poput onih koje proizvodi Nvidia. Isti ti čipovi već podliježu kontroli izvoza SAD, a napredni memorijski čipovi mogli bi uskoro biti dodani na taj popis. Države poput Kine dobile su opće zabrane koje im onemogućuju pristup ograničenim američkim čipovima pa sada razvijaju vlastite. Zato ne bi bilo iznenađujuće da sve više zemalja želi garantovan pristup AI tehnologiji putem podatkovnih centara koji su izgrađeni na njihovom tlu.
Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati ne skrivaju svoju ambiciju da postanu centri razvoja umjetne inteligencije s obzirom na ogromna ulaganja u podatkovne centre. Kazahstan pak želi izgraditi podatkovni centar za umjetnu inteligenciju i obučiti modele na vlastitom jeziku dok Malezija doživljava procvat podatkovnih centara uz nova velika ulaganja američkih i kineskih kompanija.
Američke firme koje se bave računarstvom u oblaku vide tu unosnu priliku, baš kao i američki diplomati jer ne postoji bolji način da isključite kinesku tehnologiju nego da druge zemlje uključite u svoj oblak. Kad je američki predsjednik Joe Biden ugostio kenijskog predsjednika Williama Rutoa u maju, Bijela kuća je ponosno objavila da Microsoft gradi veliki novi podatkovni centar u Keniji kako bi ponudio usluge računarstva u oblaku.
Ono što Bijela kuća nije spomenula jest da će Microsoft razviti kenijski podatkovni centar zajedno s G42, tehnološkom kompanijom u vlasništvu UAE-a koja ima historiju tehnološkog partnerstva s kineskim kompanijama. Ranije ove godine Microsoft je najavio da će uložiti 1,5 milijardi dolara u G42.
Ipak, pojedine grupe u Washingtonu, prema pisanju FT-a, brinu da poslovi poput ovog ugrožavaju njihovu kontrolu nad AI tehnologijom, a smetaju im i dugogodišnje veze između kompanije G42 i kineskih tehnoloških kompanija poput Huaweija. Naposlijetku, čini se da bi rat čipova mogao biti praćen ratom u oblaku.
Kakve god mjere zaštite Washington zahtijevao u vezi s dogovorom Microsoft-G42 smatrat će se predloškom za buduće međunarodne projekte podatkovnih centara. Naravno, neće se Kina samo tako predati pred SAD-om i njenim saveznicima. Naime, Huawei udvostručuje svoje napore u izgradnji vlastitog poslovanja računarstva u oblaku za klijente u Kini i inozemstvu. Čelnik Huawei Clouda nedavno je ustvrdio da bi Kina trebala “preusmjeriti potražnju” s čipova i umjetne inteligencije na oblak. No, čipovi, oblaci i podatkovni centri suštinski su međusobno povezani, sve dok vrhunski čipovi s kontrolom izvoza daju kompanijama koje se bave računarstvom u oblaku mogućnost učinkovite implementacije umjetne inteligencije, piše Lider.
