(Foto: Ilustracija)
Znanje stranih jezika moglo bi imati mnogo dublji učinak na naše zdravlje nego što se do sada mislilo. Prema istraživanju predstavljenom na neuroznanstvenom forumu Federacije evropskih neuroznanstvenih društava, osobe koje govore više jezika imaju mozak koji izgleda mlađe nego što bi se očekivalo s obzirom na njihovu stvarnu dob, prenosi ScienceDaily.
Ljudski mozak sastoji se od milijardi nervnih ćelija koje neprestano komuniciraju međusobno. Kako starimo, te veze u mozgu postupno slabe, što dovodi do sporijeg razmišljanja i opadanja pamćenja. Nova saznanja sugerišu da bi upravo iskustvo govorenja više jezika moglo ublažiti dio tih promjena povezanih sa starenjem.
Rezultati su pokazali jasan obrazac. Osobe koje govore dva jezika imale su mozak koji izgleda oko šest godina mlađe u odnosu na one koji govore samo jedan jezik. Kod govornika tri jezika ta razlika iznosila je oko sedam godina, dok je kod onih koji govore četiri jezika dostigla čak 13 godina. Drugim riječima, što je osoba govorila više jezika, to je njen mozak izgledao mlađe.
Zanimljivo je da učinak nije bio vezan samo za broj jezika. Prema riječima doktorice Lucie Amoruso iz Baskijskog centra za spoznaju, mozak i jezik u španskom gradu San Sebastiánu, koja je predstavila istraživanje, efekt je bio izraženiji kod osoba koje su strani jezik počele učiti u mlađoj dobi te kod onih koje su dostigle visok nivo tečnosti u govoru.
Da bi izmjerili koliko brzo mozak stari, istraživači su uz pomoć vještačke inteligencije razvili takozvani sat starenja mozga. Taj alat procjenjuje biološku dob mozga na osnovu obrazaca njegove povezanosti, a potom je uspoređuje sa stvarnom dobi osobe. Model su primijenili na skupinu ljudi iz baskijske regije Španije koji su govorili između jednog i četiri jezika, među kojima su bili španski, baskijski, francuski i engleski.
Ipak, autori naglašavaju važno ograničenje. Istraživanje pokazuje povezanost između višejezičnosti i sporijeg starenja mozga, ali ne dokazuje da učenje jezika direktno usporava taj proces. Drugim riječima, moguće je da i drugi faktori igraju ulogu. Ono što je izvjesno jeste da se ovi nalazi uklapaju u sve veći broj dokaza da je stalno izazivanje mozga, poput učenja jezika, jedan od jednostavnijih načina da se dugoročno izgradi njegova otpornost.
