Nermin DEMIROVIĆ

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić je doktorka pravnih nauka i historičarka. Rođena je 8. aprila 1991. godine u Sarajevu, udata je i ima jednog sina. U njenoj biografiji još stoji stoji da je akademsku karijeru započela još 2010. godine kao student demonstrator na predmetima Državnopravni razvitak BiH, Bosansko komparativno pravo, Institucije rimskog prava, Osnovni evropskog privatnog prava i klasični pravni tekstovi. Diplomu Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu stekla je 2013. godine, a 2015. godine je stekla zvanje bakaleureat historije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Magistrirala je pravo 2014. godine, a doktorsku distertaciju na temu „Cijena (pretium) u klasičnom rimskom pravu“ odbranila je u aprilu 2018. godine. Sa 27 godina je postala najmlađa doktorka prava u Bosni i Hercegovini, te prva posljeratna doktorka rimskog prava u našoj zemlji.

Od marta do oktobra 2014. godine bila je asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Travniku. Potom je izabrana za višeg asistenta, pa nakon toga i u zvanje docenta. Predavač je na predmetima Historija države i prava BiH Pravnog fakulteta u Zenici, te stručnjak iz prakse Internacionalnog Univerziteta Sarajevo na predmetima Rimsko pravo i Historija prava na Balkanu.

Na svoj 30. rođendan, 8. aprila 2021. godine jednoglasno je izabrana za gradonačelnicu Sarajeva. Na mjestu prve žene glavnog bh. grada iskazala se napornim radom, čvrstim stavom, incijativom, ali sve prati i neosporni šarm što je čini još omiljenijom među građanima.

U ekskluzivnom intervjuu za Marx.ba ona je govorila o tome šta je za nju Sarajevo, koliko je zadovoljna onim što je Sarajevo, kakvi su izazovi i planovi…

Šta je po vama Sarajevo?

– Sarajevo je čista ljubav i ne postoji ljepša riječ koja bolje opisuje sve ono što osjećam prema gradu.  U Sarajevu na svakom ćošku možemo vidjeti ljepotu, vidimo emociju, vidimo dobre ljude, srećemo dobre ljude… Ljube se istok i zapad, jedan prekrasni splet kultura, tradicija, običaja i sve to Sarajevu daje poseban šarm.

Da odmah možete promijeniti par stvari u Sarajevu, šta biste uradili?

– Ja bih voljela da naše Sarajevo zablista i popravimo sve ono što je uništeno tokom opsade i uvijek spominjem kako mi je želja da prije svega rekonstruišemo sve ono što smo imali, a onda uz to i da gradimo novo. Evo sada je 40. godišnjica Olimpijade pa bih možda u tom ozračju rekla da bih voljela da se poprave sva olimpijska borilišta, ali s druge strane ako posmatramo ne samo infrastrukturu, ako posmatramo koje su to potrebe ljudi, mislim da je najveći problem našeg grada i naše domovine to što mladi i pametni ljudi odlaze. Ako bih morala izdvojiti jednu stvar i opredijeliti se ja bih rekla da bih voljela da promijenim to da svi mladi ljudi ostanu u našem Sarajevu i grade svoju budućnost ovdje, da im uvjeti za život budu bolji, da imaju poslove, mogu stvarati svoje porodice ovdje i ostati na svom ognjištu. To bi bilo broj jedan, a potom sve ostalo, infrastruktura, rekonstrukcija, uljepšavanje grada, ali ljudi su na prvom mjestu. Grad je tu za ljude i onda kada se ljudi osjećaju prijatno, dobro i zadovoljno, sve ostalo ide lakše.

Koliko ste zadovoljni brojem turista u Sarajevu u proteklom periodu?

– Prezadovoljna sam. Naravno, sve uvijek može bolje. Sarajevo je prepoznatljiva turistička destinacija. Ove godine smo tokom novogodišnjih praznika oborili sve rekorde posjećenosti. To nam samo treba biti podsticaj da dodatno obogatimo našu turističku ponudu, to nam treba biti podsticaj da promovišemo, ne samo Sarajevo kao glavni grad i kao turistički centar, nego i sve druge gradove u Bosni i Hercegovini. Potrebno je da kreiramo jednu jedinstvenu priču Bosne i Hercegovine kao turističke atrakcije jer naši drugi prekrasni gradovi su tako blizu Sarajeva i moramo zajednički promovisati turističku ponudu i Sarajeva i drugih gradova. Ja uvijek, ko god dolazi u Sarajevo, dam preporuku da obavezno obiđu i Travnik, da obavezno obiđu Mostar, da uživaju u ljepotama naših gradova i mislim da je to jedan paket koji čini Bosnu i Hercegovinu čini posebnom i da ćemo iz godine u godinu biti sve interesantniji i interesantniji za turiste.

Kako gledate na ono što je grad ponudio i prezentirao turistima u proteklom periodu?

– Nema prostora za euforiju. Nakon dočeka Nove godine i svih sadržaja koje smo podržali i organizirali tokom prošle godine, ipak moramo ostaviti prostora da kažemo da sadržaji svake godine moraju biti bolji i da sve mora biti sadržajnije. U godini za nama smo pored centralnog dočeka Nove godine imali nekoliko festivala različite vrste u našem gradu i svaki od njih je donio posebnu ljepotu i posebno zadovoljstvo. Za ovu godinu planiramo nastaviti sa svim onim što je bilo dobro, ali Grad Sarajevo je izdvojio u budžetu sredstva preko javnog poziva za podršku različitim kulturnim manifestacijama koje će sigurno naići na oduševljenje i na dobar odziv naših sugrađana. Sarajke i Sarajlije imaju istančan ukus, oni uvijek prepoznaju ono što je dobro, ali isto tako kritikuju ono što nije dobro.

Koji su prioriteti za 2024. godinu?

– U godini pred nama je prioritet da završimo sve one infrastrukturne projekte koje smo počeli, prije svega rekonstrukciju tri vrtića u našem Sarajevu. U Općini Stari Grad to je vrtić Agan Bostandžić, u Novom Sarajevu vrtić Kolibri, a u Novom Gradu jedan novi vrtić koji će se napraviti spajanjem više poslovnih prostora. Ovi vrtići u općinama Stari Grad i Novo Sarajevo preko 25 godina stoje devastirani i mislim da je vrijeme da vratimo sve ono što je bilo javno ili opće dobro. Vrijednost ovog projekta je blizu 5 miliona KM. Sredstva su obezbijeđena u saradnji s općinama i kantonalnim ministarstvom tako da ćemo do kraja godine, nadam se, završiti građevinske radove. Ovi vrtići su istinski potencijal, jer su veliki, primaju dosta djece, a znamo da imamo manjak mjesta u vrtićima. To je jedan projekat koji je usmjeren na našu mladost, našu djecu.

Drugi projekat kojim ćemo intenzivno nastaviti je uljepšavanje našeg grada restauracijom fasada naših nacionalnih spomenika. I sada koristimo svaki trenutak lijepog vremena da radimo na ovom projektu. Završava se fasada zgrade Beledije pored Vijećnice. Također nastavljamo rekonstrukciju fasade u Ulici Brodac, nedavno smo završili fasadu u Ulici Safet bega Bašagića iza samog Sebilja. Ja kažem da mi mijenjamo razglednice Sarajeva. Kada uslikamo neki dio Sarajeva ili most, jako je lijepo kada su fasade iza uredne, lijepe nove. To mijenja lice našeg grada. Ono što nam slijedi tokom ove godine je početak radova na rekonstrukciji Gospođicine kuće, to je prekrasan nacionalni spomenik koji se nalazi uz samu obalu Miljacke. Mislim da je specifičan po mnogo čemu, posebno po zgrafito tehnici urezivanja u beton koja je jedinstvena i koja ovaj nacionalni spomenik čini izuzetno vrijednim.

Pored toga zahvaljujući saradnji sa Kantonalnim ministarstvom obrazovanja uspjeli smo obezbijediti sredstsva za rekonstrukciju fasade Škole učenika u poljoprivredi na Drveniji. Također radi se o zgradi koja je nacionalni spomenik i vrijednost rekonstrukcije fasade je izuzetno visoka, ali uspjeli smo obezbijediti sredstsva tako da počinju radovi ove godine. Završili smo i projekat rekonstrukcije fasade zgrade “Vječne vatre” zajedno sa spomenikom. Ovo su mjesta koja su posebna za sve Sarajke i Sarajlije i važna su i zbog turista koji dolaze. Šaljemo jednu lijepu sliku grada i planiramo nastaviti ovakva ulaganja. Raspisan je konkurs za stipendije Grada Sarajeva i ono što je novina je da Grad prvi put izdvaja sredstva za nagrađivanje izvrsnosti. Nagrađujemo naše učenike koji su postigli izvrsne rezultate na takmičenjima iz različitih oblasti.

Kako vidite ovaj grad u budućnosti?

– Sarajevo mora biti grad sa vizijom. Sarajevo se mora jasno pridržavati strategije razvoja. Sarajevo treba biti grad sporta, grad kulture, grad mladosti… Sarajevo mora biti sve poželjnija i poželjnija turistička destinacija, ali kada govorimo o budućnosti, već sam na početku rekla, budućnost grade mladi ljudi, generacije koje dolaze i zato naša pažnja prije svega treba biti usmjerena na mlade ljude. Sarajevo u budućnosti treba biti grad u kojem će se svi naši građani osjećati prijatno. Jedno društvo je stabilno i jako onoliko koliko brine o svojim ugroženim kategorijama, pa o tome treba voditi računa. Kako se osjećaju mladi, kako se osjećaju djeca, kako se osjećaju osobe treće životne dobi. Svakoj kategoriji treba posvetiti posebnu pažnju, bez izuzetka i bez razlike.

Kako se nosite sa pritiskom koji donosi funkcija na kojoj ste trenutno?

– Nekako kroz život i kroz odrastanje, kroz fakultet, kroz sam proces pisanja doktorata i kroz akademsko usavršavanje, to je put koji sam ja sama uz pomoć plemenitosti i dobrote mojih roditelja koji su mi uvijek bili podrška, ostvarila svojim trudom i radom i veoma sam ponosna na to. To vam zaista daje jednu slobodu, slobodu u razmišljanuu, slobodu u djelovanju i ta činjenica mi daje snagu i čini da se lakše borim sa svim izazovima. Prije pozicije gradonačelnice, prije ulaska u politiku ja sam realizirala svoju karijeru, veoma sam zahvalna svojoj porodici, majka sam i supruga i to su neke vrijednosti o kojima stalno razmišljam i kada dođem u situacije koje nisu tako lijepe i koje predstavljaju pritisak uvijek se trudim da mi ovo što sam rekla bude tu.

Koliko su građani uključeni u odluke koje donosite i koliko vam znači podrška građana?

– Meni je podrška građana sve. Zato što pozicija gradonačelnika ili generalno bilo koja pozicija u politici ne bi nikada smjela značiti da je to neka funkcija koja je udaljena i daleko od naroda. To ne smije biti tako. Mi smo izabrani da služimo narodu i da služimo gradu. Ja sam tako svoju poziciju prihvatila i razumjela, da sam ja tu  da služim gradu. Trudim se da svaki slobodni trenutak provedem na ulicama grada sa svojim sugrađanima, da razgovaramo, da se konsultujemo, da slušam njihova razmišljanja, sugestije, savjete… Mislim da je to jedino ispravno. Vrlo snažno i svakodnevno osluškujem puls javnosti, osluškujem šta mi poručuju moji sugrađani i to mi je značajna i važna zvijezda vodilja. Mislim da kada čovjek tako radi ne može pogriješiti, zato što sam ja gradonačenica grada, ali ja sam prije svega gradonačelnica Sarajki i Sarajlija. Zahvalna sam za to i trudit ću se do kraja mandata da sve to opravdam.

Šta za grad znači 40 godina od održavanja Olimpijade u Sarajevu?

– To je prilika da oživimo olimpijski duh. Prilika da pokažemo kako Sarajevo itekako može biti domaćin velikim evropskim i svjetskim takmičenjima. Četrdesetu godišnjicu Olimpijade smo iskoristili i da naznačimo i pokažemo svijetu da smo spremni da budemo kandidati za Olimpijske igre mladih. To smo dokazali i 2019. godine prilikom organizacije EYOF-a. Četrdeseta godišnjica Olimpijade opet dovodi svijet u Sarajevo. Naši gosti su Katarina Vit, Jure Franko, dolaze Torvil i Din da izvedu najljepši Bolero ikada, dolazi Sanda Dubravčić i cijeli niz dobitnika olimpijskih medalja koji se Sarajeva sjećaju samo po najljepšem, ali neka naša poruka bude da uz prisjećanje na duh Zimskih olimpijskih igara za 40. godišnjicu organizujemo brojna sportska takmičenja. Tu je Evropa kup na Bjelašnici, tu su takmičenja u hokeju, klizanju… Neka poruka bude da očekujemo da Sarajevo iznjedri novu Katarinu Vit… Da dođe nova Katarina, novi Jure Franko, novi Torvil i Din i da s tom mišlju obilježimo 40. godišnjicu Olimpijade.