Marx.ba

Bosna i Hercegovina i Crna Gora zatražile su odlaganje primjene takse CBAM, tokom Ministarskog vijeća Energetske zajednice. Taksa na CO2 čija primjena počinje 1. januara 2026. godine predstavlja dodatni namet na uvoz cementa, željeza, čelika, aluminija, đubriva, vodonika i električne energije u Evropsku uniju iz zemalja koje ne oporezuju emisije CO2.

Uvođenje prekogranične takse na CO2 (CBAM) pogodiće firme iz Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije koje izvoze ovu robu u Evropsku uniju. Izuzeće za izvoz električne energije moguće je dobiti ako se ispune određeni uslovi, ali zemlje regiona kasne u tome. To znači da će električna energija, koja je za mnoge od njih važna izvozna stavka, posebno za Bosnu i Hercegovinu, biti opterećena taksama koje će je učiniti preskupom za evropsko tržište, piše Vladimir Spasić za Balkan Green Energy News.

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, predsjedavao je sjednicom Ministarskog vijeća Energetskom zajednicom. Poslije sastanka on je kao uspjeh BiH naveo pripremu usaglašenog zakona o električnoj energiji koji podrazumijeva implementaciju obaveza BiH iz Trećeg energetskog paketa, kroz zajednički rad entitetskih ministarstava.

Na pitanje koji su razlozi za odlaganje on je za Balkan Green Energy News rekao da su članice Energetske zajednice podržale njegov prijedlog da Sekretarijat Energetske zajednice zatraži od Evropske komisije da se odloži primjena CBAM-a, kako bi domaći izvoznici i dalje mogli da izvoze u EU bez plaćanja karbonskih taksi.

Ministarskom vijeću je prisustvovao i Saša Mujović, ministar energetike Crne Gore, koji je za Balkan Green Energy News potvrdio da se zahtjev njegove države odnosi na vremenski ograničeno odlaganje primjene CBAM-a.

Inače, da bi zemlje regiona dobila izuzeće od naplate CBAM-a na električnu energiju, moraju da ispune određene uslove, među kojima je najvažniji spajanje organizovanog tržišta električne energije sa EU, pa Mujović traži odlaganje do IV kvartala 2026. kada bi spajanje tržišta trebalo da bude okončano.

Predstavnici Evropske komisije su, pažljivo saslušali prijedlog, pa se očekuje da će biti određenog odgovora.

VEZANO

Evropa ulaže 10 milijardi eura u globalnu satelitsku mrežu IRIS2