Marx.ba

Agencija za rad i zapošljavanje BiH, u saradnji sa entitetskim zavodima zapošljavanja i Zavodom zapošljavanja Brčko distrikta BiH, objavila je peto po redu istraživanje tržišta rada za nivo Bosne i Hercegovine.

Istraživanje je provedeno u posljednjem kvartalu 2024. godine, na uzorku od 2.600 kompanija koje zapošljavaju ukupno 14,7% svih zaposlenih u Bosni i Hercegovini. Istraživanje se odnosi na rezultate u 2024. godini i očekivanja u 2025. godini.

U 2024. godini 55,7% poslodavaca je imalo rast obima poslovanja, te finansijsku rast. Svega 9,9% poslodavaca je imalo smanjenje obima poslovanja, te smanjenje dobiti. Ovi pokazatelji prate trend ekonomskog rasta te rasta broja zaposlenih osoba. Očekivanja u ovom segmentu za 2025. godinu su optimistična te 72,7% privrednih subjekata očekuje rast obima poslovanja i finansijske dobiti naspram njih 3,8% koji očekuju smanjenje.

Što se tiče zapošljavanja novih radnika u 2024. godini, 45,7% poslodavaca je izjavilo da su imali probleme sa pronalaskom novih radnika. Najviše problema sa pronalaskom radnika imali su za zanimanja: prodavač – trgovac, konobar, vozač kamiona, radnik za jednostavne poslove, pomoćni radnik u proizvodnji, šivač, kuhar, tesar, bravar, skladištar, stolar, varioc, armirač, zidar, šivač obućar, krojač, monter stolarije, galvanizer, tapetar, vozač autobusa. Od navedenih zanimanja 70,3% odnosi se na KV i VKV stepen obrazovanja, zatim slijede radnici sa SSS 14,7%, NKV radnika je 5,8%, a PKV i NSS 3,7%. Iz ovoga je evidentno da je najveći problem angažman radnika sa nižim stepenom kvalifikacije.

Od svih privrednika koji su imali problem sa pronalaskom radnika najveći postotak njih (49,7%) tvrdi da je razlog nedostatak kadra sa traženim zanimanjem. Nakon toga slijedi nezainteresiranost pojedinca za rad na konkretnom radnom mjestu 47,3%, nedostatak stručnog znanja i vještina među kandidatima 35,7%, nedostatak radnog iskustva 34,6%, opći ekonomski uvjeti 17,5%, nezadovoljstvo visinom ponuđene plate 10,6% itd.

Oni privrednici koji nisu mogli naći kandidate zbog nedostataka kandidata sa traženim znanjima i vještinama, naveli su sljedeća znanja i vještine kao one kojima kandidati najviše oskudijevaju: sposobnost učenja 52,6%, međuljudske i socijalne kompetencije 19,4%, poduzetništvo i samoinicijativnost 16,6%, digitalne kompetencije 14%, komunikacija na stranom jeziku 11,9% itd.

Procjene za zapošljavanjem novih radnika u 2025. godini govore da 54,8% poslodavaca planira nova zapošljavanja što je na nivou i prethodnih godina. Od ovog broja najviše potreba za zapošljavanjem je iskazano u građevinskom sektoru 61,6%, industrijskoj djelatnosti 59,6&, uslugama 56%, te 48,2% u trgovini.

U odnosu na ukupan broj iskazanih potreba u 2025. godini deset najtraženijih zanimanja su: prodavač-trgovac 8,6%, konobar 5,4%, vozač kamiona 5,2%, pomoćni radnik u proizvodnji 4,3%, radnik za jednostavne poslove 3,9%, kuhar 3,0%, šivač 2,8%, zidar 2,6%, tesar 2,3% i skladištar 2,0%. Prema kvalifikacionoj strukturi 66,4% iskazanih potreba je za KV i VKV radnike, 17,3% za radnike sa SSS, 7,3% za VSS, 5,4% NKV i 2,7% PKV i NSS radnike.

Od ukupnog broja anketiranih 17% njih je izjavilo da imaju potrebu za organizovanjem dodatnih obuka za radnike. Na prvom mjestu su obuke za konkretno radno mjesto 82,2%, te informatičke obuke 13,1%. Kada je riječ o konkretnim zanimanjima za koje su potrebne obuke, navedeno je više od trideset različitih zanimanja što govori da poslodavci nisu zadovoljni nivoom znanja i vještina kojim radnici raspolažu.

Za 2025. godinu 59,1% poslodavaca je planiralo povećanje plata, dok je 20,9% odgovorilo da ne planira povećanje plata. Istovremeno 3,1% poslodavaca očekuje da će u 2025. godini imati višak radnika, što je na nivou prethodnih godina.

Bez obzira na potrebu za radnicima koja je iskazana kroz čitavo istraživanje na tržištu rada u Bosni i Hercegovini stereotipovi i diskriminacija još uvijek imaju veliku ulogu. To je posebno izraženo prema teško zapošljivim grupama na tržištu rada. Tako je svega 3% poslodavaca izjavilo da su spremni zaposliti migrante (83,5 nisu spremni), a svega 8,7% poslodavaca su spremni zaposliti Rome (77,8% to ne žele). Ove dvije skupine na tržištu rada su prema ovim pokazateljima najugroženije, dok je negativan odnos i prema štićenicima domova za nezbrinutu djecu (svega 11,4% poslodavaca bi ih zaposlilo), žrtvama nasilja (11,8%), invalidima 12,1%. U nešto boljem položaju su demobilisani borci, žene iz ruralnih područja, stariji od 50 godina i nekvalifikovani radnici kod kojih se postotci onih koji bi ih zaposlili kreću između 22% i 28,6%. U, uslovno rečeno, najboljem položaju od ugroženih skupina na tržištu rada su mladi bez radnog iskustva sa postotkom od 65,9% poslodavaca koji ih žele zaposliti.

VEZANO

Turistička zajednica KS najavila povećan nadzor inspekcije radi uređenja turističkog tržišta