Marx.ba

Šta će biti s cijenama kredita i je li bolje podići kredit za kupovinu stana ili pričekati sa zaduživanjem, pitanja su na koja nikad nije bilo teže odgovoriti jer živimo u vrlo neizvjesnim vremenima. Zato, podižete li kredit, razmislite o fiksiranju kamate na neko vrijeme ukoliko imate tu mogućnost, jer mnogi su dužnici s promjenjivim kamatama lani fiksirali svoje kamate, o iznosu zaduženja i mjesečne rate koju možete podnijeti, nastojeći da se u startu, na početku otplate, ne rastegnete do maksimuma.

Rok otplate od jednog do tri desetljeća, na koliko se obavezujete da ćete svakog mjeseca plaćati određeni iznos, predug je za sve proroke ovog svijeta i niko ne zna šta će se događati s cijenama kredita i dužnikovim prihodima, poslom i životom. Za sada stvari stoje tako da zaštitnu mrežu imate samo u zakonskom ograničenju rasta kamata na kredite. Jer one ne mogu, kao nekad, rasti nebu pod oblake.

Hoće li kamate rasti ovog ljeta, kako se to očekivalo posljednjih mjeseci prošle godine, ili će ih ljeto otopiti pa će početi padati? Nade i očekivanja da će kamate početi padati ove godine porasli su nakon što je inflacija u EU uhvatila siguran silazni trend i na najnižim je nivoima u dvije godine, pa je u novembru bila 2,4 posto, a u decembru se vratila na nivoe iz oktobra od 2,9 posto.

Neki analitičari govore da smo vidjeli najgore od zaoštravanja monetarnih politika, da monetarne vlasti više neće dizati referentne kamate i da će doći do spuštanja kamata, što bi se moglo dogoditi oko juna ove godine, piše Slobodna Dalmacija.

Ipak, Evropska centralna banka sredinom prošlog mjeseca nije spustila ključne kamate, kako se očekivalo, nego ih je zadržala na postojećim nivoima. Tako kamata za glavne operacije refinansiranja ostaje na 4,5 posto, za prekonoćne kredite na 4,75 posto, a prekonoćne depozite na četiri posto. Na te današnje nivoe stigle su s raspona od 0 do 0,75 posto, koliko su iznosile polovinom 2022. godine, kad je počelo zaoštravanje monetarne politike i završilo vrijeme jeftinog novca.

Iz Evropske centralne banke za sada najavljuju zadržavanje referentnih kamatnih stopa i kažu da su na nivoima koje će, budu li se dovoljno dugo održale, dati znatan doprinos postizanju inflacije od dva posto.

Evropska centralna banka prati mnoge pokazatelje, ne samo one o kretanju inflacije i cijena raznih proizvoda i usluga, nego prati podatke o ekonomskom rastu, plaćama, potražnji… Ovisno o kretanju svih tih parametara, donose se odluke o tome što će biti s ključnim kamatama.