Marx.ba

Vjetar je postao stub evropske energetike – krajem 2025. godine Evropa je imala 304 GW instalisanih kapaciteta iz vjetra, od toga 265 GW na kopnu i 39 GW na moru.

Tokom 2025. dodato je 19,1 GW novih kapaciteta, od čega 90 posto na kopnu. Samo u EU-27 instalisano je 15,1 GW, što je 16 procenata više nego prethodne godine. Vjetar je pokrio 19 posto ukupne potrošnje električne energije u EU, dok su pojedine zemlje poput Danske (50 posto), Litvanije i Irske (33 posto) i Švedske (30 posto) imale znatno veći udio, pokazuje godišnji izvještaj WindEurope.

Država sa najviše novih kapaciteta bila je Njemačka sa 5,7 GW, Turska (2,1 GW), Švedska (1,8 GW), Španija (1,6 GW), Francuska (1,4 GW) i Ujedinjeno Kraljevstvo (1,3 GW). Investicije u nove projekte dostigle su 45 milijardi eura, a odluke o finansiranju pokrivaju 20,9 GW budućih kapaciteta.

Dok region godinama zavisi od uglja i velikih hidroelektrana, posljednjih nekoliko godina bilježi blagi rast kapaciteta iz vjetroenergije. Krajem 2025. godine region Zapadnog Balkana je imao 2,56 GW instalisranih kapaciteta iz vjetra, što je manje od jedan posto ukupnog evropskog kapaciteta.

Hrvatska je trenutno regionalni lider u kapacitetu vjetroenergije sa 1.264 MW instaliranih kapaciteta, Srbija prati sa više od 800 MW, dok Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina grade stabilnu bazu kroz projekte srednje veličine. Slovenija, međutim, ostaje na margini razvoja vjetroenergije.

Bosna i Hercegovina je u posljednjih nekoliko godina ostvarila postepen, ali stabilan rast u sektoru vjetroenergije, uz sve veći interes domaćih i stranih investitora. Na kraju 2025. godine, Bosna i Hercegovina je prema podacima WindEurope imala ukupno 244 MW kapaciteta vjetroelektrana, ali nijedan novi megavat na mreži tokom godine.

Prva vjetroelektrana na teritoriji Bosne i Hercegovine bila je Mesihovina kod Tomislavgrada, instalisane snage 50,6 MW, koju je 2018. godine u rad pustila Elektroprivreda HZ BiH. Projekat je vredan 81 milion eura i sastoji se od 22 Siemens vjetroturbine. Ista kompanija planira i izgradnju vjetroelektrane Poklečani.

Drugi značajan projekat je vjetroelektrana Podveležje, koju je izgradila Elektroprivreda BiH. Sa svojih 15 vetrogeneratora ukupne snage 48 MW, ovaj vjetropark godišnje proizvodi oko 120 GWh električne energije. Pored toga, pripremaju se i projekti poput vjetroelektrane Bitovnja (do 90 MW) i vjetroelektrane Vlašić (do 50 MW).

Privatni sektor je također dao doprinos razvoju. Vjetroelektrana Jelovača, snage 36 MW, koju je razvila kompanija F.L. Wind, puštena je u rad 2019. godine. Najveći projekat do sada je vetroelektrana Ivovik, instalirane snage 84 MW, puštena u rad 2024. godine. Investitori su domaća kompanija Lager d.o.o. Posušje i kineska China National Technical Import and Export Corporation (CNTIC).

U radu je i vjetroelektrana Ivan Sedlo, kapaciteta 25 MW. Projekat je razvila slovenačka kompanija Kelag International i opremljen je sa pet turbina Siemens Gamesa 5.0.