Marx.ba

Cijene nafte u četvrtak su blago pale nakon što su zalihe benzina i dizela u SAD porasle, a Saudijska Arabija snizila cijene nafte za azijske kupce za juli. Dodatni pritisak na cijene vrši i globalna ekonomska neizvjesnost.

Terminski ugovori na Brent naftu niži su za cent, te se s njima trguje po cijeni od 64,85 američkih dolara (59,40 eura) po barelu. Američki WTI (West Texas Intermediate) niži je za 11 centi, te mu je cijena 62,74 dolara (57,46 eura) po barelu.

Cijene nafte u srijedu su zatvorile trgovanje s padom od oko jednog procenta, nakon što su službeni podaci pokazali da su američke zalihe benzina i destilata porasle više od očekivanog, što ukazuje na slabljenje potražnje u najvećoj svjetskoj ekonomiji.

Dodatnu slabost tržištu donijela je odluka Saudijske Arabije – najvećeg svjetskog izvoznika nafte – da za azijske kupce snizi cijene nafte za isporuke u julu gotovo na najniži nivo u posljednje četiri godine.

– Iako je saudijsko sniženje bilo manje od očekivanog, sugerira da je potražnja slaba, unatoč ulasku u period vršne potrošnje, naveli su analitičari ANZ-a u bilješci.

Sniženje cijena Saudijske Arabije dolazi neposredno nakon odluke OPEC+ grupe da tokom jula poveća proizvodnju za 411.000 barela dnevno. OPEC+ čine članice Organizacije zemalja izvoznica nafte te saveznici poput Rusije.

Strategija vodećih članica OPEC+ – Saudijske Arabije i Rusije – djelomično je usmjerena na kažnjavanje prekomjernih proizvođača i vraćanje izgubljenog tržišnog udjela, izvijestio je Reuters.

Na cijene nafte dodatno utječu i slabi ekonomski podaci iz SAD te razvoj događaja u trgovinskim odnosima SAD i Kine, navela je neovisna analitičarka tržišta Tina Teng.

– Pojednostavljeno rečeno, tmurna globalna ekonomska kretanja prigušuju izglede za potražnju. Tržišta oprezno prate moguće pomake u trgovinskim pregovorima između dvije najveće svjetske ekonomije, rekla je Teng, prenose Financije.

Podaci objavljeni u srijedu pokazali su da je američki uslužni sektor u maju prvi put u gotovo godinu dana zabilježio pad aktivnosti, dok su kompanije plaćale više cijene za ulazne troškove – što ukazuje na opasnost da se američka ekonomija suoči sa sporim rastom i visokom inflacijom.

Na trgovinskom planu, američki predsjednik Donald Trump rekao je u srijedu da je kineski predsjednik Xi Jinping „tvrd pregovarač“ i „izuzetno težak za postizanje dogovora“, čime je naglasio trenja između Pekinga i Washingtona, unatoč ranijim najavama Bijele kuće o mogućem dugo očekivanom telefonskom razgovoru dvojice čelnika ove sedmice.

U međuvremenu je Kanada pripremila moguće protivmjere, dok je Evropska unija izvijestila o napretku u trgovinskim pregovorima, nakon što su nove američke carine na metale izazvale dodatne poremećaje u globalnoj ekonomiji i povećale hitnost dogovora s Washingtonom.

– Neizvjesnost koju potiče promjenjiv stav predsjednika Trumpa po pitanju carina pojačala je strahove od usporavanja globalnog ekonomskoh rasta, naveo je analitičar Saxo Banke Ole Hansen.