Marx.ba

Meta će izgraditi najduži podmorski kablovski sistem na svijetu, a on će povezati SAD, Indiju, Južnoafričku Republiku, Brazil i druge regije. Tehnološka kompanija objavila je da projekt Waterworth uključuje podmorski kabal dug čak 50.000 kilometara.
Taj kabal omogućit će povezanost između pet kontinenata i biti najduži do sada koji koristi sistem s 24 para vlakana, čime će imati veći kapacitet prijenosa podataka i podržavati AI projekte Mete, vlasnika Facebooka, Instagrama i WhatsAppa.
Kablovski sistem bit će postavljen na dubinu od 7.000 metara te koristiti poboljšane tehnike ukapanja u područjima visokog rizika, poput plitkih voda, kako bi se izbjegla oštećenja uzrokovana brodskim sidrima i drugim opasnostima.
– Projekt Waterworth donijet će vodeću povezivost SAD, Indiji, Brazilu, Južnoafričkoj Republici te drugim ključnim regijama. Omogućit će veću ekonomsku saradnju, poticati digitalnu inkluziju i otvoriti prilike za tehnološki razvoj u ovim regijama.
Primjerice, u Indiji, gdje smo već svjedočili značajnom rastu i ulaganjima u digitalnu infrastrukturu, Waterworth će pomoći ubrzati ovaj napredak i podržati ambiciozne planove zemlje za digitalno ekonomija. Inovacije u infrastrukturi razvijamo s različitim partnerima već više od desetljeća, stvarajući više od 20 podmorskih kabela. To uključuje višestruke implementacije vodećih podmorskih kablova s 24 para vlakana – u usporedbi s klasičnih do 16 parova vlakana kod drugih novih sistema, rekli su iz Mete.
A ta kompanija nije jedina. Naime Google je prošle godine najavio prvi podmorski kabel između Afrike i Australije te investiciju od milijardu dolara u nove kabele u Tihom oceanu kako bi poboljšao povezanost Japana.
Ujedinjeno Kraljevstvo ima oko 60 podmorskih kablova koji prenose 99 posto podataka i povezuju ga s vanjskim svijetom. Više od 95 posto internetskog prometa u svijetu prenosi se tim putem, što je izazvalo zabrinutost zbog njihove ranjivosti na napade, nesreće te mogućnosti da postanu meta tokom geopolitičkih napetosti i sukoba.
NATO je u januaru pokrenuo misiju za povećanje nadzora nad brodovima u Baltičkom moru nakon sabotaže i oštećenja ključnih podmorskih kablova prošle godine.
Odbor za nacionalnu sigurnosnu strategiju Ujedinjenog Kraljevstva nedavno je izdao poziv za prikupljanje dokaza o sposobnosti zemlje da zaštiti infrastrukturu podmorskih kabela od prijetnji i “dovoljnom nivou nacionalne otpornosti u slučaju velikih i dugotrajnih poremećaja”.
Godine 2018. administracija Donalda Trumpa uvela je sankcije ruskoj kompaniji optuženoj da je osigurala Moskvi “podvodne sposobnosti” s ciljem nadzora podmorske mreže.
U julu lani su pak veliki dijelovi Tonge ostali bez internet veze nakon što je oštećen podmorski kabel koji povezuje otočnu mrežu, što je izazvalo kaos u poslovanju lokalnih kompanija.
VEZANO
Microsoft predstavio jedinstveni kvantni računarski čip pokretan novim stanjem materije