Marx.ba
Stres je neizbježan dio života, ali hronični stres može napraviti velike probleme u tijelu podizanjem nivoa kortizola. Ovaj hormon, koji proizvode nadbubrežne žlijezde, igra ključnu ulogu u regulaciji metabolizma, imunološkog odgovora i krvnog pritiska.
Kada vaš nivo kortizola ostane visok duže vrijeme, može dovesti do debljanja, anksioznosti, probavnih problema, pa čak i srčanih bolesti. Iako se lijekovi često prepisuju kao glavni tretman, prilagodbe životnog stila također mogu igrati značajnu ulogu u upravljanju simptomima. Osim tjelesne aktivnosti i tehnika smanjenja stresa, vaši prehrambeni izbori mogu utjecati na funkciju vašeg mozga i pridonijeti boljoj mentalnoj dobrobiti, piše 24 sata.
LOSOS – Obiluje omega-3 masnim kiselinama, losos pomaže u regulaciji nivoa kortizola i podržava zdravlje mozga. Omega-3 smanjuje upale i poboljšava komunikaciju između moždanih stanica, što može poboljšati vašu sposobnost nošenja sa stresom. Ova hranjiva riba također sadrži vitamin D, ključan u regulaciji raspoloženja i funkciji neurotransmitera.
ORAŠASTI PLODOVI – Obiluju omega-3 masnim kiselinama, orasi pomažu u smanjenju nivoa kortizola i poboljšanju funkcije mozga. Ovi orašasti plodovi također sadrže antioksidanse koji se bore protiv oksidativnog stresa, što može pogoršati anksioznost s vremenom. Magnezij u orasima igra ulogu u opuštanju nervnog sistema i poboljšanju stabilnosti raspoloženja. Grickanje šake oraha može pružiti brz poticaj u smanjenju stresa.
CRNA ČOKOLADA – Polifenoli i flavonoidi u crnoj čokoladi mogu pomoći u smanjenju nivoa kortizola i poboljšanju raspoloženja. Ove tvari poboljšavaju protok krvi u mozak i potiču oslobađanje serotonina, neurotransmitera povezanog s opuštanjem. Crna čokolada također sadrži magnezij, koji pomaže u smirivanju nervnog sistema. Mala porcija visokokvalitetne crne čokolade može pružiti i olakšanje od stresa i ugodan užitak.
ZOBENA KAŠA – Složeni ugljikohidrat, zobena kaša pomaže u povećanju proizvodnje serotonina, što ima smirujući učinak na mozak. Stabilan nivo šećera u krvi iz vlaknima bogatih zobi sprječava skokove kortizola koji mogu nastati uslijed konzumacije prerađenog šećera. Zobena kaša također sadrži magnezij i vitamine B, ključne za upravljanje stresom. Topla zdjela zobene kaše ujutro može postaviti ton za mirniji dan.
KEFIR – Probiotska moć, kefir promiče zdravlje crijeva, koje je direktno povezano s mentalnom dobrobiti. Zdrava crijevna mikrobiota podržava proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i GABA, koji pomažu u smanjenju anksioznosti. Žive kulture u kefiru također smanjuju upalu, što je čest uzročnik hroničnog stresa.
LEĆA – Visoka u biljnom proteinu i vlaknima, leća pomaže u stabilizaciji nivoa šećera u krvi, sprječavajući nagle skokove kortizola izazvane stresom. Bogata je vitaminima B, koji podržavaju nervni sistem i poboljšavaju sposobnost tijela da se nosi sa stresom. Leća također sadrži magnezij, koji pomaže u opuštanju mišića i smanjenju osjećaja anksioznosti.
KOMBUCHA – Fermentirani čaj poput kombuche sadrži probiotike i antioksidanse koji podržavaju zdravlje crijeva i regulaciju kortizola. Uravnotežena crijevna mikrobiota pokazala se utjecajnom na odgovor mozga na stres, poboljšavajući emocionalnu stabilnost. Antioksidansi u kombuchi pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa, što može pogoršati anksioznost. Pijenje kombuche može biti osvježavajući način za podršku mentalnoj i fizičkoj dobrobiti.
JOGURT – Jogurt bogat probioticima promiče zdravlje crijeva, što je usko povezano s regulacijom stresa. Žive kulture u jogurtu pomažu u održavanju uravnotežene crijevne mikrobiote, podržavajući proizvodnju serotonina i smanjujući simptome anksioznosti. Osim toga, kalcij i proteini u jogurtu doprinose stabilnim nivoima energije i poboljšanoj kognitivnoj funkciji. Odabir jogurta s aktivnim kulturama jamči maksimalne koristi za upravljanje stresom.
KAMENICE – Bogate cinkom, ove školjke podržavaju funkciju mozga i pomažu u regulaciji hormona stresa. Nedostatak cinka povezan je s povećanom anksioznošću i poremećajima raspoloženja. Ove školjke također sadrže omega-3 masne kiseline i vitamin B12, koji doprinose poboljšanju emocionalne otpornosti.
LANENE SJEMENKE – Bogate omega-3 i lignanima, lanene sjemenke pomažu u regulaciji hormona stresa i podržavaju kognitivnu funkciju. Sadrže vlakna koja stabiliziraju šećer u krvi i sprječavaju nagle promjene raspoloženja povezane s fluktuacijama kortizola. Redovna konzumacija lanenih sjemenki može pridonijeti smanjenju upala i boljoj mentalnoj jasnoći. Pospite ih po jogurtu, smoothieima ili salatama za jednostavan poticaj u borbi protiv stresa.
BROKULA – Povrće poput brokule sadrži sulforafan, spoj poznat po svojim neuroprotektivnim učincima. Brokula je također bogata vitaminom C, koji pomaže u regulaciji kortizola i jačanju imunološkog sistema. Njena vlakna podržavaju stabilan nivo šećera u krvi, sprečavajući padove energije povezane sa stresom. Redovno jedenje brokule može doprinijeti boljoj mentalnoj jasnoći i smanjenju anksioznosti.
MRKVA – Bogate beta-karotenom i antioksidansima, mrkve pomažu u borbi protiv upala i oksidativnog stresa koji pridonose anksioznosti. Vlakna u mrkvama podržavaju stabilnu nivo šećera u krvi, smanjujući promjene raspoloženja i reakcije na stres. Grickanje sirovih mrkvi također promiče svjesno jedenje, praksu povezanu s nižim nivoima kortizola. Uključivanje u obroke ili kao užinu može donijeti fizičke i mentalne koristi.
CHIA SJEMENKE – Obogaćene vlaknima i magnezijem, chia sjemenke pomažu u borbi protiv upala i regulaciji proizvodnje kortizola. Njihova visoka količina vlakana promovira stabilnu nivo šećera u krvi, sprečavajući padove koji mogu izazvati reakcije stresa. Magnezij igra ključnu ulogu u opuštanju nervnog sistema i smanjenju simptoma anksioznosti. Dodavanje chia sjemenki u vašu prehranu podržava dugoročnu otpornost na stres.
AVOKADO – Bogat zdravim mastima, B vitaminima i kalijem, avokado podržava funkciju nervnog sistema i smanjuje proizvodnju hormona stresa. Njegove mononezasićene masti pomažu u regulaciji nivoa šećera u krvi, sprečavajući fluktuacije kortizola. Avokado također sadrži folat, koji igra ulogu u funkciji neurotransmitera i regulaciji raspoloženja.
BANANE – Bogate vitaminom B6 i magnezijem, banane podržavaju proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i dopamina. Ove tvari igraju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i smanjenju stresa. Prirodni šećeri u bananama pružaju brzi energetski poticaj bez izazivanja skokova u šećeru u krvi, koji mogu pridonijeti anksioznosti.
VEZANO
Danas je Međunarodni dan školskih obroka: Šta je važno za rast i razvoj učenika
