Marx.ba

Nedovoljno ulaganje u odbranu, sigurnost i otpornost od strane značajnog broja savezničkih država, koje ne ispunjavaju NATO cilj od minimalnih 2% bruto domaćeg proizvoda (BDP), ili koje jednostavno nisu u stanju da finansiraju vjerodostojne odbrambene sposobnosti, stvara političko nejedinstvo i praktična ograničenja u ispunjavanje obveza iz ugovora o kolektivnoj odbrani.

Zbog toga NATO planira formirati novu finansijsku instituciju Banku za odbranu, bezbjednost i otpornost. Ova banka bi, objavio je Atlantski savjet, pružanjem garancija komercijalnim bankama, omogućila državama da povećaju budžet za potrebe odbrane. Banka bi, uz podršku saveznika, mogla biti operatrivna već 2027. godine.

Prijedlog o osnivanju ove instutucije je zasnovan na više od pet godina istraživanja i analize unutar NATO i akademske zajednice, uz uvažavanje uvida iz tima za međunarodno finansiranje “JP Morgan”. Koncept banke, prvobitno nazvane „NATO banka“, predstavljen je 2019. godine kancelariji generalnog sekretara NATO, a detaljnije razrađen u radu Atlantskog savjeta 2020. goine.

Čime će se baviti banka?

Cilj ove banke je da obezbijedi brže i povoljnije uslove zaduživanja. Također, jedan od njenih ključnih zadataka bio bi da preuzme dio rizika od komercijalnih banaka, omogućavajući im da finansiraju odbrambene kompanije u okviru lanaca snabdijevanja.

– Ovo bi bilo presudno za male i srednje preduzetnike, koji su ključni za odbrambenu industriju, ali često imaju problem s pristupom kapitalu. Banka bi garantovala dio rizika, omogućavajući ovim kompanijama da nastave s radom, ispunjavaju ugovore i šire svoje kapacitete, navodi Atlantski savjet u analizi, prenosi NE.

Kako bi banka ostvarila svoj potencijal, od ključne je važnosti obezbijediti AAA kreditni rejting, što bi omogućilo niskokamatne zajmovekredite, čineći ulaganje u odbranu pristupačnijim za članice banke. Stoga se predlaže da na početku jezgro banke čine države s jakim kreditnim rejtingom, poput Zajedničkih ekspedicijskih snaga (sjevernoevropske države predviđene Velikom Britanijom), SAD i Japana.

Ove zemlje bi osnovale banku kao zaseban pravni entitet, nakon čega bi ostali NATO, EU i saveznici iz Indo-Pacifika mogli da se pridruže kao dioničari. Također, predlaže se formiranje odbora direktora sastavljenog od eksperata iz zemalja članica, kako bi se osigurala strateška usklađenost i efektivno donošenje odluka.

Za početak, banka bi se oslanjala na kapital saveznika, dok bi se kao “inovativno, ali politički osjetljivo” rješenje razmotrilo korištenje zapljenjenih sredstava ruske centralne banke ili prihoda od njihovih kamata.

Koristi “NATO banke”

Atlantski savjet iznio je dodatne koristi ove inicijative.

Politička perspektiva:

• Banka bi mogla da podstakne obnavljanje posvećenosti kolektivnoj odbrani, stvarajući političko jedinstvo. Kada se troškovi odbrane olakšaju kroz zajedničku instituciju, može postati politički prihvatljivije za sve vlade da sprovedu zajedničku nabavku i preuzmu ambiciozne projekte.
• Učešće u banci u svojstvu akcionara dodatno bi pokazalo posvećenost članica međunarodnom poretku, potencijalno povećavajući njihov utjecaj u različitim međunarodnim organizacijama.
• Zaduživanje od strane banke nudilo bi strateški način za balansiranje domaćih budžetskih pritisaka sa međunarodnim obavezama zahvaljujući izuzetno niskim kamatnim stopama i potencijalno vrlo dugim rokovima zaduživanja koji možda nisu dostupni domaće svakom savezniku u Euroatlantskoj i Indo-pacifičkoj regiji.

Ekonomska perspektiva:

• Banka bi ponudila niže kamatne stope, čineći troškove odbrane putem kredita izvodljivijim za zemlje sa ograničenim finansijama.
• Zajmovi od banke mogli bi da omoguće zemljama da šire troškove odbrane na duži period.
• Investicije u odbranu mogu da podstaknu domaću proizvodnju, industriju i inovacije.

Odbrambena perspektiva:

• Banka bi mogla pružiti pravovremena rješenja za zemlje koje treba da modernizuju svoje odbrambene kapacitete.
• Krediti bi mogli da olakšaju strateške, dugoročne projekte odbrane, uključujući skladištenje ključnih naoružanja.
• Finansiranje unaprjeđenja odbrane putem banke moglo bi da poboljša ukupnu sposobnost i spremnost saveznika koji žele da rade zajedno.

Dodatne koristi:

• Uz snažnu političku podršku, banka bi mogla da bude uspostavljena u roku od 18 do 24 meseca nakon što bude usvojen statut. Aktivnosti banke mogle bi direktno podstaknuti domaću proizvodnju, stvaranje radnih mjesta i tehnološke inovacije u zemljama članicama.
• Za zemlje sa visokim kreditnim rejtingom, učešće u banci ponudilo bi dodatne ekonomske koristi i potencijalno povećanje poreskih prihoda kroz veće međusavezničku trgovinu.

Šta kažu saveznici?

Tokom mnogih diskusija u petogodišnjem istraživačkom periodu, mišljenja o zaslugama banke razlikovala su se među saveznicima. Neki zvaničnici iz ministarstava odbrane i spoljnih poslova bili su u početku skeptični u vezi sa mehanizmima na kojima bi banka radila, često zbog nepoznavanja međunarodnih finansijskih institucija.

Nasuprot tome, zvaničnici ministarstava finansija koji su bili upoznati sa međunarodnim finansijskim institucijama pokazali su znatno veću otvorenost.

VEZANO

Balkan Solar Summit 2025: Vrhunski program za budućnost energije na Balkanu