Marx.ba
Google, Amazon, Meta, Gigafactory, Microsoft i drugi traže velike količine električne energije za napajanje svojih podatkovnih centara. Nuklearna industrija pokazuje veliko zanimanje za mogućnost saradnje s AI sektorom.
Podatkovni centri koji pokreću AI sisteme poznati su po svojoj ogromnoj potrošnji energije. Procjenjuje se da jedan veliki AI podatkovni centar može trošiti između 20 i 50 megavata električne energije, ovisno o veličini i složenosti operacija. Za usporedbu, prosječno američko domaćinstvo troši oko 10.715 kilovat-sati godišnje, što je ekvivalent kontinuirane potrošnje od oko 1,2 kilovat-sata. Primjerice, poznato je da neki od najvećih podatkovnih centara kompanija poput Googlea ili Amazona mogu trošiti i do 100 megavata, što je dovoljno za napajanje malog grada od 80.000 stanovnika.
Prosječna nuklearna elektrana u SAD proizvodi oko 1.000 megavata električne energije. To znači da jedna nuklearna elektrana može teoretski napajati 20 do 50 velikih AI podatkovnih centara, ovisno o njihovoj veličini i potrošnji. Prema podacima iz 2023. godine, nuklearne elektrane u SAD proizvele su oko 780 milijardi kilovat-sati električne energije, što čini približno 18-20% ukupne proizvodnje električne energije u zemlji. To je dovoljno za napajanje oko 70 miliona prosječnih američkih domova godišnje.
Nuklearna industrija pokazuje veliko zanimanje za mogućnost suradnje s AI sektorom. Yann LeCun iz Mete spomenuo je da bi se AI podatkovni centri mogli izgraditi u blizini postrojenja za proizvodnju energije koja generiraju velike količine jeftine i ekološki prihvatljive električne energije bez prestanka, misleći na nuklearne elektrane.
Kako piše Bug, nuklearni sektor je godinama bio suočen s poteškoćama, uključujući usporavanje izgradnje novih elektrana u SAD od sredine 90-ih zbog visokih troškova i prekoračenja budžeta. Negativan stav javnosti prema tehnologiji dodatno je pogoršan incidentima poput onih u Three Mile Islandu, Černobilu i Fukushimi. Međutim, situacija se počinje mijenjati. Velike svjetske banke pokazale su podršku industriji tokom klimatskog događaja u New Yorku, prepoznajući njenu ulogu u prelasku na održiva energetska rješenja.
Već su poduzeti konkretni koraci u tom smjeru. Microsoft je objavio namjeru oživljavanja zatvorenog nuklearnog postrojenja Three Mile Island u Pennsylvaniji. Constellation Energy potpisala je 20-godišnji ugovor o kupovini električne energije s Microsoftom za ponovno pokretanje Jedinice 1 nuklearnog reaktora Three Mile Island. Reaktor, koji je bio zatvoren od 2019. godine zbog ekonomskih razloga, trebao bi nastaviti s radom 2028. godine ili možda i ranije.
Obnovljeno postrojenje bit će preimenovano u Crane Clean Energy Center u spomen na Chrisa Cranea, bivšeg izvršnog direktora prethodne matične kompanije Constellationa. Ovaj projekt vrijedan 1,6 milijardi dolara ima cilj osigurati energiju bez ugljika za Microsoftove podatkovne centre, posebno za podršku njihovim inicijativama u području računarstva u oblaku i umjetne inteligencije. Predviđa se da će sporazum stvoriti oko 3.400 radnih mjesta i generirati preko tri milijarde dolara prihoda od državnih i saveznih poreza. Važno je napomenuti da ovaj reaktor nije bio uključen u zloglasni incident djelomičnog taljenja iz 1979. godine na Three Mile Islandu.
Amazon AWS je kupio podatkovni centar Cumulus Data za 650 miliona dolara od kompanije Talen Energy. Kupljeni kompleks prostire se na 1.200 hektara zemljišta. Transakcija uključuje 350 miliona dolara plaćenih odmah, dok je 300 miliona dolara stavljeno na povjerenički račun za buduće razvojne ciljeve. Podatkovni centar nalazi se neposredno uz nuklearnu elektranu Susquehanna Steam Electric Station u Salem Townshipu, Pennsylvania. Elektrana Susquehanna ima kapacitet od 2,5 gigavata i jedna je od najvećih nuklearnih elektrana u SAD.
Podatkovni centar izravno je povezan s nuklearnom elektranom, osiguravajući napajanje bez emisije ugljika. AWS planira proširiti kapacitet podatkovnog centra na do 960 megavata. Trenutno postoji jedna zgrada podatkovnog centra od 300.000 kvadratnih stopa s energetskom potrebom od 48 megavata. Razvoj će se odvijati postupno, s povećanjima od po 120 megavata tokom nekoliko godina. Ova akvizicija dio je Amazonovog cilja da do 2025. godine napaja 100% svojih operacija obnovljivom energijom.
Osim što bi se mogle revitalizirati stare elektrane, moguće je da se krene u nove investicije. Izgradnja nove nuklearne elektrane može koštati između 6 i 9 milijardi dolara, s vremenom izgradnje od 5 do 7 godina u idealnim uvjetima. Međutim, mnogi projekti su premašili ove procjene, s nekim elektranama koje su koštale preko 20 milijardi dolara i trebale više od desetljeća za dovršetak. S obzirom na to da prosječni AI podatkovni centar troši oko 30 megavata, a tipična nuklearna elektrana proizvodi 1.000 megavata, jedna elektrana mogla bi teoretski napajati oko 33 velika AI podatkovna centra, prenosi Bug.
