Marx.ba

U revolucionarnom otkriću, rad objavljen u časopisu Nature ističe ključnu ulogu divljih životinja u globalnom ugljeničnom ciklusu, istovremeno naglašavajući njihov potencijal da poboljšaju prirodno hvatanje i skladištenje ugljenika.

Dok se svijet suočava sa hitnošću klimatskih promjena, tradicionalna rješenja poput obnovljive energije i očuvanja ekosistema možda neće biti dovoljna. Rad zagovara promjenu paradigme, sugerišući da zaštita određenih životinja, poput kopnenih i morskih sisavaca, i morskih riba, može zatvoriti jaz u hvatanju ugljenika.

Istraživanje u tropskim prašumama ističe uticaj raznolikosti životinja na apsorpciju ugljenika. Funkcionalne uloge koje ovi stvorenja igraju, uključujući raspršivanje sjemena, poboljšavanje hranljivosti zemlje i regulaciju konkurencije biljaka, značajno doprinose skladištenju ugljenika.

Opadanje populacije gnua u Serengetiju, što je dovelo do povećanja požara i oslobađanja CO2, služi kao jasan primjer, naglašavajući potrebu za aktivnim očuvanjem životinja u strategijama hvatanja ugljenika. Ulazak u “trofičko predivlji” koncept zagovara zaštitu i obnavljanje ključnih vrsta, uključujući gnuove, vidre, ajkule, slonove, bizona i velike baleinske kitove.

Postizanjem optimalnih brojnosti, ova stvorenja mogu efikasno ispuniti svoje funkcionalne uloge u ugljeničnom ciklusu. Potencijalni rezultat? Uklanjanje dodatnih 6,41 gigatona CO2 godišnje.

Ipak, uključivanje divljih životinja u rješenja za klimu nije bez izazova. Složene interakcije između vrsta i njihovih okoline, kako prirodne tako i čovjek-made, moraju se pažljivo razmatrati. Dok sivi vukovi pozitivno utječu na zadržavanje CO2 u šumama, njihov uticaj na pašnjake može biti štetan. Predivljenje velikih biljojeda može poboljšati apsorpciju CO2, ali može osloboditi dodatni metan, potentni gas staklene bašte.

Autori zagovaraju dodatna istraživanja o klimatskim efektima trofičkog predivljenja, priznajući složenost uključenu u ovaj proces.

Svjetski ekonomski forum aktivno učestvuje u očuvanju biološke raznovrsnosti kroz inicijative poput Biodiverzitetskog finansijskog inicijativa. Međutim, izazovi poput identifikacije rizika, mjerenja, standardizovane objave i protokola izvještavanja još uvijek treba riješiti.

Dok svijet trči protiv vremena kako bi se suočio sa klimatskim promjenama, uloga divljih životinja u hvatanju ugljenika izlazi kao privlačna i složena oblast koja zahtijeva istraživanje.