Vrijednost tromjesečnog euribora je na dan 30. juna ove godine iznosila 3,577 posto, što je za pola procenta više u odnosu na prethodni obračunski period 31. marta (3,038 posto).
Šestomjesečni euribor je na nivou od 3,9 posto, što je 1,2 procentna poena više u odnosu na kraj prošle godine, kada su posljednji put obračunavane rate ovih kredita (2,693 posto).
Posljednji dan juna značajan je za sve korisnike dugoročnih kredita sa promjenljivom kamatnom stopom koja uključuje tromjesečni ili šestomjesečni euribor. Vrijednost ove kamate na dan 30. juna koristi se za obračun narednih rata kredita – julske, avgustovske i septembarske za zajmove sa tromjesečnim euriborom (3M), odnosno slijedećih šest rata za kredite sa šestomjesečnim euriborom (6M).
Tačno godinu dana ranije, 30. juna 2022. godine, vrijednost 3M euribora još je bila „u minusu“ i iznosila je -0,195 posto. Dvije sedmice kasnije prelazi u plus i iznosi 0,002 posto, da bi se rast uporan koliko i inflacija nastavio do danas, kada će u rate naših građana i preduzeća zaduženih u kreditima čije kamate prate kretanje euribora biti uračunato 3,577 posto.
Među pet najvećih banaka u Srbiji, tri banke svoje promjenljive kamate vezuju za tromjesečni euribor, a ostale dve za šestomjesečni. To znači da se rate kredita usklađuju 31. marta, 30. juna, 30. septembra i 31. decembra (u prvom slučaju), odnosno 30. juna i 31. decembra (u drugom).
Što se tiče 6M euribora, njegova vrijednost 30. juna ove godine iznosila je 3,9 odsto, što je najviše od oktobra 2008. godine, tokom velike svijetske finansijske krize. Na dan 31. decembra 2022. godine, kada su posljednji put usklađene rate kredita vezanih za 6M euribor, njegova vrijednost iznosila je 2,693 posto.
Ako je suditi prema izjavama predsjednice ECB Kristin Lagard (Christine Lagarde), dužnici ne bi trebalo da računaju na predah u narednom periodu, s obzirom na to da je, kako je poručila na samitu u portugalskom gradu Sintri, „inflacija u evrozoni ušla u novu fazu koja bi mogla da se oduži neko vrijeme“.
Lagard je zato poručila da će ECB morati da zadrži svoju strogu monetarnu politiku povećanja kamatnih stopa i da je malo vjerovatno da će u bliskoj budućnosti moći sa punim povjerenjem da izjavi da su dostignute maksimalne kamatne stope, prenio je Reuters.
Na pitanje do kada će centralne banke podizati kamate odgovorila je Danica Popović, profesorica Ekonomskog fakulteta u Beogradu u penziji – a tada je objasnila da će kamate rasti „dok se temperatura tela ne svede na normalu“.
„Odštampano je više novca nego što je dozvoljavala stopa privrednog rasta. Kada su privredni rast i štampanje novca u ravnoteži nema inflacije. Sada centralne banke pokušavaju da ispumpaju višak novca iz sistema tako što ga poskupljuju. Ta operacija je bolna jer se na taj način obaraju privredni rast i zaposlenost i umanjuje se kvalitet života – recimo, svima se realno smanjuju plate i pada životni standard, smanjuje se profitabilnost investicija, ali to je jedini način da se zemlja vrati u ravnotežu„, istakla je Popović.
(biznis.rs/Milica Rilak)
