Marx.ba
Zaposleni ljudi često nemaju vremena i ideja za pravilnu prehranu tokom napornog radnog dana. To se posebno odnosi na uspješne mlade ljude pred kojima su svakodnevno zahtjevni poslovni izazovi pa često ne uspijevaju redovno jesti.
Pravilnu prehranu otežava i sveprisutan stres, a izuzev radnih kolektiva koji imaju organiziranu dnevnu prehranu unutar firme, zaposlenici su nerijetko osuđeni na obližnje trgovine, pekare, automate sa slatkišima, bezbrojne kafe i hranu iz dostave.
Na našim prostorima još uvijek nedovoljno razvijena ponuda malih restorana za brz i kvalitetan ručak po pristupačnoj cijeni. Također, nema tradicije oobroka jer su prioritet radni zadaci, sastanci, projekti. Po tom pitanju mogli bi mnogo naučiti od Italijana koji bez izuzetka ručaju oko 13 sati u malim restoranima koji pripremaju uravnotežena mala topla jela, uglavnom po pristupačnim cijenama.
Iscrpljivanje na poslu i prekovremeni rad snažno su povezani s debljanjem. Kod muškaraca na debljanje posebice utječe prekovremeni rad, a ubrzanje tempa rada kod žena.
Loša je vijest da se kilogrami zarađeni prekovremenim radom i stresom mogu negativno odraziti i na vašu plaću. Istraživanje italijanskih naučnika provedeno u devet evropskih zemalja pokazalo je da nakupljanje suvišne tjelesne mase uz negativan utjecaj na zdravlje smanjuje i visinu plaće.
Tako povećanje indeksa tjelesne mase (BMI) od samo 10% kod muškaraca može dovesti do smanjenja primanja za 3,3%, a kod žena za 1,8%. Pokazalo se da je negativan utjecaj prevelike tjelesne mase na primanja jače izražen u zemljama tzv. uljnog pojasa – Španiji, Grčkoj, Italiji i Portugalu. Nasuprot tome, u zemljama tzv. pivskog pojasa (Austriji, Irskoj, Danskoj, Belgiji i Finskoj), veza između viška kilograma i manjih plaća manje je uočljiva.
Dnevno bi trebalo konzumirati tri glavna obroka i dva međuobroka. Doručak ne bi trebalo zapostavljati. Ipak, mnogi zaposleni ljudi nerijetko imaju tek dva dnevna obroka i osjećaju negativne posljedice takvog načina života. Uz malo više brige i dobru organizaciju moguće je isplanirati adekvatnu prehranu i u nepovoljnim uslovima kakvi još uvijek vladaju u našem okruženju.
Evo neliko savjeta za obroke.
Pauza za ručak
Ponesite na posao pripremljeni ručak poput rižota s piletinom ili riblje salate. Na taj način ste sigurni da unosite uravnoteženi obrok. Potražite obližnji restorančić s dnevnom ponudom jela gdje povremeno možete svratiti na varivo, supu ili odrezak na naglo s povrćem. Vrijedan izvor nutrijenata su i jaja na oko ili sir i vrhnje čija priprema traje svega par minuta.
Sendviči
Ako ste ljubitelj sendviča, osvježite ih integralnim pecivima sa sjemenkama i raznolikim salatama. Možete dodati ribanu mrkvu ili klice. Ukoliko ujutro ne stignete pripremiti sendvič, učinite to večer ranije. Riblja pašteta ili pečena piletina može u hladnjaku stajati dan ili dva.
Kupujete li gotove sendviče, birajte one s integralnim pecivima i smanjite dodatne raznih umaka koji su nerijetko vrlo masni.
Juhe
Supe su vrlo važan dio jelovnika ukoliko želite kvalitetnu ishranu. Podgrijte ih ujutro kod kuće i ponesite na posao u termosici.
Salate
Dobre su salate koje se sastoje od što više različitih i svježih sastojaka. Salate koje sadrže mahunarke ili tjesteninu osigurat će vam dugotrajnu energiju. Salate od povrća obogatite bjelančevinama poput sira i jaja, uz integralni hljeb. To će vam osigurati dovoljno energije i nutrijenata.
Međuobroci iz radnog stola kada vas “uhvati kriza”
Na radom stolu ili u ladici uvijek je dobro imati:
- manje količine voća, nekoliko vrsta, kako vam ne bi dosadilo
- krekere od integralnog brašna, rižine krekere, muesli ili voćne pločice
- mješavinu orašastih plodova poput oraha, badema i lješnjaka
- očišćeno povrće poput mrkve
- sušeno voće poput suhih smokava, šljiva i marelica
- mala pakiranja muesli žitarica i fermentirane mliječne proizvode
- mala pakiranja voćnog soka i vode
