N. D.
Bosna i Hercegovina bez sumnje ima potencijale koji su nedovoljno iskorišteni, a isto tako nema sumnje da postoje prilike koje bi mogle ovu zemlju ekonomski uzdići.
Prema riječima Sanela Halilbegovića, profesora Internacionalnog Burch univerziteta, koji je finansijski stručnjak, postoje primjeri država koje površinski nisu velike, ali su uspjele doći do toga da postanu ekonomski jako bitni globalni igrači.
– Bosna i Hercegovina kao jedna minijaturna ekonomija u regionalnom, a pogotovo evropskom i svjetskom okviru gdje je praktično nebitan igrač, ali ne bi bilo prvi put da ti naoko nebitni igrači postanu interesantni svjetski plejeri. Kao primjer toga imamo jednu Irsku koja je napravila haos zadnjih 20 godina. Imamo Singapur, a dovoljno sam star da se sjećam kako je u 80-tim i 90-tim godinama bio predmet ismijavanja, u nekim komedijama iz ex Jugoslavije, a Singapur je sada, da tako kažem, vodeća ili avangardna sredina koja je platforma za testiranje nekih budućih rješenja. Pokazano je dokazano da se tu može. Na kraju krajeva imamo i Nigeriju o kojoj se puno priča, koja je potpuno nepoznat igrač, a ustvari vrlo je na ekonomskoj sceni jako interesantna, kaže za Marx.ba profesor Halilbegović.
Prema njegovim riječima, kod malih ekonomija je ključ da se pozicioniraju u onome u čemu su dobri i da to potenciraju.
– Šta je to u čemu smo mi u BiH dobri i u čemu imamo pitencijal? Prije svega imamo poljoprivredni potencijal koji nedovoljno ili jako malo koristimo. Svi smo svjedoci toga da se uništava domaća proizvodnja, favorizira se uvoz, ko zna kakvog kvaliteta, desetoklasnog poroizvoda, a ovamo prosipamo domaće mlijeko. To je samo jedan primjer i svakako se trebamo fokusirati na to da bolje koristimo ovaj potencijal, naglašava Halilbegović.
Ljudski resurs je i po njegovom mišljenju veoma bitan.
– Kao profesor na internacionalnom univerzitetu i kao neko ko je dugo u ovome poslu, imam priliku susretati se sa studentima iz inostranstva i vidjeti njihov način razmišljanja i ja zaista smatram da mi imamo zlatnu djecu. Bog nam je dao fonetiku u našem jeziku, gdje naša djeca jako brzo i relativno dobro nauče strane jezike, ma koji bio. Pogotovo engleski, koji je danas neki novi normativ. Možemo se pozicionirati, iako su to izolovani impulsi uspjeha, vidimo da naša djeca briljiraju u nekim stranim kompanijama. Rade odavde za vrlo ozbiljne kompanije po svijetu. To bi se moglo sistematizirati. Ne bredirati kao jeftinu radnu snagu, jer mi to već sada nismo. Mi možda jesmo malo jeftini, ali nismo sigurno jeftina radna snaga. Možemo to zvati, jeftinija radna snaga koja donosi kvalitet. Tu se svakako možemo pozicionirati, ako bi bilo sluha u politici. Zašto ne kreirati poreznu oazu i sa te strane privlačiti, ne samo da se vraćaju, nego i strance da žive ovdje. Zašto ne kreirati zonu koja će privući ljude, privući nomade. Znači ljude koji dobro zarađuju, a tim stadard svih raste. To je jedan organski način da se podigne standard, naglašava profesor Halilbegović.