Marx.ba

Primjena tehnologija čiste energije u novim i obnovljenim zgradama može otvoriti više od 2 miliona novih radnih mjesta i do 141 milion dodatnih godina rada u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Rezultati su to prvog istraživanja o učinku zelenog zgradarstva na tržište rada koje su proveli Schneider Electric, predvodnik u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizaciji, i Univerzitet u Bostonu. Istraživanje je rezultat saradnje Instituta za globalnu održivost Univerziteta u Bostonu (IGS) i Instituta za istraživanje održivosti Schneider Electrica (SRI).

U izvještaju “Izgradnja zelene budućnosti: Ispitivanje potencijala otvaranja radnih mjesta u područjima energetike, grijanja i skladištenja energije u zgradarstvu s niskim udjelom ugljika” prvi put granularno se procjenjuje otvaranje novih radnih mjesta u „zgradama budućnosti“ s niskim udjelom ugljika.

Istraživanjem se na mikrorazini procjenjuju globalni rezultati zapošljavanja na temelju niskougljičnih zgrada koje obuhvataju stambene, bolničke, hotelske, poslovne, maloprodajne i obrazovne objekte u regijama Sjeverne Amerike, Evrope i Azije. Posebno se ističe potencijal postavljanja krovnih solarnih panela, dizalica topline i baterija za pohranu obnovljive energije.

Danas lako dostupne tehnologije s niskim udjelom ugljika podržavaju elektrifikaciju i digitalizaciju sektora zgradarstva, što je ključno za smanjenje emisija stakleničkih plinova na globalnoj razini. Globalni cilj je postići ugljičnu neutralnost do 2050., što predstavlja razumni vremenski okvir za dekarbonizaciju zgrada te osigurava da se procjene za nova radna mjesta iz istraživanja tijekom vremena u potpunosti ostvare.

– Često se zanemaruju i socioekonomske prednosti koje donosi zelena tranzicija. Istraživanje Schneider Electrica i Univerziteta u Bostonu to također dokazuju. Zapošljavanje u ekonomijema koja su u zelenoj tranziciji često je tema o kojoj se polemizira jer ljudima nisu jasne prilike koje donosi prelazak na održivost, rekao je Benjamin Sovacool, direktor Instituta za globalnu održivost Univerziteta u Bostonu i profesor na studiju Zemlja i okoliš Visoke škole za umjetnost i nauka, prenosi Lider.

– Istraživanje koje smo proveli pruža uvid u značajni potencijal za otvaranje novih radnih mjesta dekarbonizacijom zgrada te potkrepljuje činjenicu da održivost može ublažiti socioekonomske probleme i pozitivno oblikovati klimatsku politiku – dodao je.

Detaljne procjene koje su iznesene u istraživanju mogu biti od iznimne koristi firmama, zajednici i vladi pri izradi građevinskih projekata. Razumijevanje potencijala za stvaranje radnih mjesta u tranziciji ka nultim emisijama vodika prilika je za poticanje promjena načina razmišljanja i najskeptičnijih, ali ujedno i implementacije preporuka i pravilnika struke u primjeni zelene energije. Donositeljima odluka u građevinskim projektima, procjene novih radnih mjesta mogu pomoći u predviđanju samog opsega projekta, njegovih ulaganja, načina upravljanja i općenito utjecaja.

Potencijal za otvaranje novih radnih mjesta ovisi o regiji i vrsti zgrade. Primjerice, stambene zgrade omogućuju 0,05 radnih mjesta po zgradi, dok se kod poslovnih zgrada broj kreće između 0,3 i 4,7 radnih mjesta po zgradi. Međutim, zbog broja višenamjenskih stambeno-poslovnih zgrada potencijal za otvaranje radnih mjesta premašuje milione.

Značajno otvaranje novih radnih mjesta predviđa se u Evropi, pri čemu se potencijalni rast zaposlenih posebno očekuje u nekoliko ključnih zemalja. Tako bi se u Francuskoj moglo otvoriti 295.000 radnih mjesta, u Njemačkoj 257.000 radnih mjesta, Italiji 252.000 radnih mjesta, Ujedinjenom Kraljevstvu 247.000 radnih mjesta, Španiji 212.000 radnih mjesta i Nizozemskoj 66.000 radnih mjesta.

Najveći potencijal za otvaranje radnih mjesta stvara korištenje dizalica topline u velikim zgradama te baterije za pohranu obnovljive energije u regijama s viškom solarne energije. Pri tome, najveći udio radnih godina temelji se na njihovoj izgradnji i montaži.

Istraživanje se nastavlja na nedavna otkrića SRI-ja prema kojima se emisije ugljikovog dioksida mogu smanjiti preko 60 % implementacijom rješenja s niskim udjelom ugljika te do 70 % primjenom digitalnih tehnologija za upravljanje energijom u postojećim poslovnim zgradama.